- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Ekonomija
14. 10. 2018. 11:17 >> 10:56 1
UDRUŽENJE BANAKA
Ne očekuju ukidanje eura u CG
Crna Gora u pregovorima sa EU ne treba da očekuje ukidanje privilegije korišćenja eura kao zvanične valute, ali i da bude drugačije, država će imati adekvatan odgovor, ocijenio je generalni sekretar Udruženja banaka (UBCG), Bratislav Pejaković.
“Morate razumjeti da smo mala država i obim monetarnih kretanja i prometa ne može ni na koji način ugroziti politiku koju vodi Evropska centralna banka (ECB). Iskustvo ukazuje da ne treba očekivati ukidanje privilegije koriščenja eura kao zvanične valute, ali i da bude drugačije, Crna Gora će imati adekvatan odgovor”, kazao je Pejaković agenciji Mina-business.
On smatra da se u pregovorima za pristupanje EU može očekivati eventualna modifikacija kriterijuma konvergencije kada je riječ o onim uslovima koji su u slučaju Crne Gore specifični.
“Pregovarači će predstaviti postojeću situaciju i tokom procesa pregovora, ukoliko postoji prostor za modifikaciju kriterijuma konvergencije, oni će biti implementirani”, rekao je Pejaković.
On je naveo da specifičnost u pregovorima o Poglavlju 17 - Ekonomska i monetarna unija, odnosno činjenica da Crna Gora od 2002. godine koristi euro kao zvanično sredstvo plaćanja, nije ništa novo u svjetskoj ekonomiji.
Pejaković smatra da je to rješenje bilo optimalno u pogledu razvoja ekonomije i predvidljivosti za strane investitore.
“Poznata su evropska pravila da bi jedna država mogla da koristi euro kao valutu. Između ostalog, mora da bude članica EU i poštuje ključne kriterijume iz Mastrihtskog ugovora, koji podrazumijevaju budžetski deficit od tri odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) i javni dug na nivo do 60 odsto”, podsjetio je Pejaković.
Коментари1
Остави коментар