- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Novosti dana
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Ekonomija
18. 12. 2018.
18:52 >> 18:25
1
ZA NAREDNU GODINU
Odbor dao zeleno svjetlo za budžet
Skupštinski Odbor za ekonomiju, finansije i budžet predložio je danas Skupštini da usvoji Predlog zakona o budžetu za narednu godinu, koji je, prema riječima ministra finansija, Darka Radunovića, do posljednjeg detalja održiv.
Radunović je kazao da je predloženim zakonom predviđen ukupan iznos primitka i izadataka od 2,38 milijardi eura.
“Od toga tekući budžet iznosi 910,74 miliona eura, budžet državnih fondova 700 miliona, kapitalni 320,93 miliona, transakcije finansiranja 432,35 miliona, a rezerve 20 miliona”, precizirao je Radunović.
On je naveo da je budžet za narednu godinu rezultat nastavka sprovođenja mjera fiskalne konsolidacije usmjerenih na povećanje budžetskih prihoda i optimizaciju budžetske potrošnje, kako bi se obezbijedilo smanjenje budžetskog deficita i stvorili uslovi za postepeno opadanje javnog duga.
“Izvorni prihodi budžeta u narednoj godini planirani su u iznosu od 1,82 milijardi eura, ili 38,2 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) i u odnosu na procjene za ovu godinu veći su 71 milion eura. Ukupni izdaci planirani su 1,97 milijardi eura ili 41,1 odsto BDP-a i veći su za 40 miliona”, rekao je Radunović.
On je objasnio da je rast ukupnih izdataka dominanto uslovljen dodatnim ulaganjem u infrastrukturu.
“Budžet za nardnu godinu karakteriše brži rast prihoda u odnosu na rashode, čime se postiže opadajući trend budžetskog deficita koji je za narednu godinu projektovan na nivou od 142,2 miliona eura nominalno, odnosno 2,97 odsto BDP-a”, saopštio je Radunović.
Prema njegovim riječima, planirani nivo prihoda ne uključuje efekte implementacije projekta ekonomskog državljanstva, dok ukupni izdaci ne uključuju očekivane efekte sprovođenja reforme javne uprave kroz optimizaciju broja zaposlenih.
Poslanik Socijaldemokratske partije (SDP), Raško Konjević, kazao je da je u prethodnom periodu evidentirano povećanje na poziciji bruto zarada, što znači da je, po nekoj gruboj računici, u periodu od dvije godine zaposleno minimum tri hiljade ljudi.
On je pitao Radunovića da li su u projekcijama budžeta za naredni period planirana sredstava za gradnju druge dionice autoputa Bar-Boljare, jer je premijer Duško Marković ranije saopštio da će se odmah nakon prve raditi druga.
“Naš najveći rizik je što ne uspijevamo da kontrolišemo izdatke. Mi više nemamo prostora za fiskalne mjere i potencijal rasta na prihodnoj strani će zavisiti od ekonomskog rasta”, tvrdi Konjević.
On smatra da se u narednoj godini ne može postići suficit i da to nije realno.
“Ako izdatke ne zaustavimo, džaba nam rastu prihodi. Bojim se da su neke projekcije u budžetu date da bi se umirila javnost”, saopštio je Konjević.
Izdatke staviti pod kontrolu
On je pitao Radunovića da li će se u narednoj godini ići u sanaciju Montenegro Airlinesa (MA).
Radunović je rekao da se slaže da se izdaci moraju staviti pod kontrolu.
“Međutim, onda ste u koliziji sa onim za šta se zalažete, a to je da mijenjate minimalnu zaradu, jer je suviše rizično ući u taj manevar”, kazao je Radunović.
On je dodao i da Ministarstvo uopšte nije uzimalo u obziri potencijalne prihode, koji bi mogli značajno da saniraju situaciju.
Tu se misli prvenstveno na eventualno davanje u zakup Aerodrmoma, prihode od bespravnih objekata i ekonomskog državljanstva, kao i od optimizacije broja izvršilaca.
“Nemamo odluku o MA, niti koliko može da optereti izdatke. Mi smo kroz razne modele pomagali kompaniju i pokušavamo da nađemo konačno rješenje. Takođe, nemamo podatke o eventualnim dodatnim radovima na autoputu. Pokušavamo što prije da usvojimo zakon o javno-privatnom partnerstvu, da bi kroz taj model pokušali da završimo autoput”, objasnio je Radunović.
Konjević tvrdi da za povećanje minimalne zarade država ne bi imala dodatni trošak, već samo rizik da poslodavci odu u sivu zonu poslovanja.
Коментари1
Остави коментар