[ rtcg.me ]

BOŽIĆNE RASPRAVE

Vukotić: Dug može i da podstakne razvoj

Ključna stvar kod svakog duga, po mišljenju dr Veselina Vukotića, jeste veza duga i prihoda koje on, uložen u neki biznis, proizvodi. Sve dok se dug posmatra u kontekstu prihoda koje proizvodi, Vukotić smatra da on nema negativnog uticaja na razvoj.

Sinoć  su na Univerzitetu Donja Gorica (UDG) održane tradicionalne Božićne rasprave o ekonomiji. Tema dvadeset sedmih rasprava bila je "Javni dug i razvoj". Domaćin i utemeljivač rasprava dr Veselin Vukotić podsjetio je da je dug, odnosno javni dug, po mnogima jedan od uzroka propasti naše civilizacije.

On je istakao da tvrdnja, da za nacionalnu ekonomiju javni dug od 65 odsto čini granicu izdrživosti, nije tačna.

"Današnji dug je na nivou svijeta oko 220 hiljada milijardi dolara. Svijet proizvodi bruto društveni proizvod (BDP) od oko 70 hiljada milijardi dolara. Stopa zaduženosti je 300 odsto. A kažu da je za nacionalnu ekonomija 65 odsto granica izdržljivosti. Što u ovoj računici nije tačno?", kazao je Vukotić.

O dugu se sinoć razgovaralo u kontekstu razvoja.

Ključna stvar kod svakog duga prema mišljenju Vukotića je njegova veza sa prihodom koji taj dug, uložen u neki biznis, proizvodi.

"Sve dok se dug posmatra u kontekstu prihoda koje proizvodi – po mom mišljenju nema negativnog uticaja na razvoj. Sve dok su ti prihodi od ulaganja duga veći od duga, dug je podsticanje razvoja", kazao je Vukotić.

U suprotnom, kako je dodao, ukoliko se dug ne može isplatiti, vratiti iz prihoda koji on proizvodi, dug postaje prepreka razvoju, i kompanije i države.

"Da li bi zemlja koja nema dugova bila srećnija od zemlje koja ih ia? Ili, da li je svako smanjenje javnog duga pozitino, a svako povećanje negativno?", pitao je Vukotić.

Dug se, kako je kazao, odnosi na buduće prihode, a budućih prihoda, dodaje,  nema bez novih ulaganja, bez inovacija, bez preduzetništva.

"Dug, ako je razvojni tjera nas da mislimo o budućnosti, o razvoju kojim taj dug vraćamo. Ako je dug usmjeren na potrošnju ili zadržavanje status-quo, političkog i svakog drugog, on je razvojno opasan", upozorio je Vukotić i poručio da razvoj nije ništa drugo nego kada su prihodi od ulaganja veći od troškova ulaganja.

Vukotić je sinoć poručio da je budućnost u informatičkom društvu. Za prelaz u informatičko društvo, kako je kazao, treba da shvatimo makar dvije stvari. Prvo da nacionalne države gube moć.

"Da shvatimo da je to politička institucija koja je od 17. vijeka, kada je nastala do danas generisala veliku moć i dala doprinos. Nažalost, nacionalna država će, još dalje biti prepreka razvoju i to je najveća opasnost koja se nadvija nad civilizacijskom tranzicijom", kazao je Vukotić.

Kao drugo, treba shvatiti, kaže Vukotić, da je borba za dokazivanje identiteta država u prošlosti, zarobljavanje vizije.

"Borba za budući identitet, ako on uopšte bude važan u informatičkom, tzv. nomadskom društvu, je borba da se uđe u tu novu 'Nojevu barku', barku koja će preživjeti potop", kazao je Vukotić.

Citirajući riječi Dalaj Lame, Vukotić je zaključio da je "naša jedina mogućnost da odgovorimo na sve današnje izazove – obrazovanje".

Jelena Bobičić Čović