[ Objavio: I. P. ]

RADULOVIĆ

Siva ekonomija šteti prihodima i imidžu CG

Crnoj Gori nedostaje dvadesetak većih hotela sa pet zvjezdica, do 40 sa četiri, bolje uređeni aerodromi sa većim kapacitetom, noćnim slijetanjem, kombinacija redovni –charter avio prevoznik i low coast kompanija i prihodi od turizma bi se značajno uvećali, smatra direktor Crnogorskog turističkog udruženja (CTU) Žarko Radulović.

On smatra da se puno toga nije promijenilo onoliko koliko je trebalo, pa za primjer navodi mnogo razvijenije države od Crne Gore, koje su jednako atraktivne naša zemlja, a koje na relativno jednostavan i jeftin način dozovoljavaju gradnju hotela visoke kategorije.

A da li će prihodi ove godine biti 1,2 milijarde eura, kako je rekao, ne zavisi samo od turističke privrede, već i Poreske uprave, inspekcijskih i svih ostalih zaduženih za fiskalnu disciplinu.

U razgovoru za Bankar.me kaže da su indikatori za 2019. godinu pozitivni, uključujući rast broja turista iz Kine i sa zapadnoevropskog tržišta. On, menđutim, kaže da bi ova godina mogla da bude prekretnica za dolaske iz istočne Evrope, jer je broj rezervacija 100 odsto veći u odnosu na prošlu godinu.

Radulović smatra da je siva ekonomija jedan od najvećih problema ne samo turizma, već cijele privrede, a šteta nemjerljiva i po prihode i po imdiž destinacije.

"Mislim da je stanje u ovom segmentu takvo da bi država mogla da razmišlja o uvođejnu neke vrste vanrednog stanja i maksimalno se angažuje da se normalizuje situacija. To mora pažljivo da se izvede, jer imajte na umu da mala i srednja preduzeća trenutno jedva sastavljaju kraj sa krajem, budući da je  država sama po sebi skupa, doprinosi na plate su enormno visoki. Da na meti odmah ne budu oni koji su redovno uplaćivali svoje obaveze , već da nađu mehanizam i ciljaju  one koji ni cent nisu uplatili i uvedu ih u legalne tokove . Samo kad je turizam u pitanju,ove godine bi sigurno mogli prometovati milijardu i 400 miliona eura", rekao je on.

Kada su u pitanju biznis barijere, navodi da su one brojne, iako nekad stiče utisak da se sitnice olako stavljaju u tu kategoriju. Napominje da je u posljednjih 15 godina crnogorski turistički proizvod dostigao zavidan nivo.

“Na prostoru Mediterana je najveća koncentracija najkvalitetnije turističke ponude. Crna Gora sa turističkim velesilama već godinama ne igra kvalifikacije, već ozbiljnu tržišnu utakmicu. Nedostaje nam još rada i samopouzdanja, ali i razumijevanja države i lokalnih uprava da bi razvoj bio dinamičniji”, rekao je on.

Nedostaje nam 20-ak većih hotela sa pet i do 40 sa četiri zvjezdice, bolji aerodromi većeg kapaciteta, kombinacije redovnih, čarter i niskobudžetnih avio-kompanija kako bi se prihodi značajno uvećali. Nije se promijenilo koliko je trebalo, a mnogo razvijenije države od nas na relativno jednostavan način dozvoljavaju gradnju hotela visoke kategorije. Dok ne stvorimo uslove da povrat investicije bude decenija, ljudi koji nisu iz hotelskog biznisa nastaviće da grade hotele sa najviše 70 soba.