- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Novosti dana
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Ekonomija
27. 05. 2019.
06:37 >> 11:36
MOGUĆA I ZARADA
Sopstvena proizvodnja "topi" račune
Proizvodnja električne energije za sopstvene potrebe korisnicima donosi uštedu na računima za struju, dok se nepotrošeni višak plasira u mrežu, ukazala je inženjer u Službi za nestandarne priključke i distribuirane izvore u Crnogorskom elektrodistributivnom sistemu (CEDIS) Anja Čanović.
Ona je istakla da sopstvena proizvodnja može pomoći pri smanjivanju gubitaka u mreži, jer se električna energija proizvodi i troši lokalno, te da takva proizvodnja ima benefite i za energetski sistem u cjelini.
“Mogu se smanjiti i troškovi energetskog sistema. Uzećemo primjer prozvodnje električne energije iz solarnih elektrana, u zemljama sa dosta sunčanih dana u godini, može pomoći pri smanjenju najvećeg nivoa potražnje za električnom energijom na mreži koju uzrokuju na primjer rashladni uređaji”, objasnila je Čanović u razgovoru za Dnevne novine.
Čanović, koja se bavi priključenjem obnovljivih izvora energije na mrežu, navodi da će budući potrošači za višak predate struje u distributivni sistem dobijati nadoknadu.
Jednostavna procedura
“Ovu oblast reguliše član 96 i 97 Zakona o energetici. Razmjena električne energije na mjestu konekcije na koju ima pravo kupac-proizvođač znači da krajnji kupac koji proizvodi električnu energiju iz obnovljivih izvora u postrojenjima instalisane snage do 50 kilovati ili visokoefikasne kogeneracije u postrojenjima instalisane snage do 50 kWe, ima pravo na razmjenu električne energije koju predaje u sistem i povlači iz distributivnog sistema”, precizirala je CEDIS-ova inženjerka.
Člavnom 96 Zakona o energetici, kako je dodala, utvrđena je i obaveza snabdjevača da otkupljuju višak proizvedene struje koja se mjeri na mjesečnom nivou.
“Električna energija predata u distributivni sistem predstavlja razliku proizvedene električne energije u postrojenju kupca i one potrošene u objektu kupca-proizvođača. Istim članom regulisan je način mjerenja i obračuna tako prozvedene struje”, kazala je Čanović.
Električnu energiju za sopstvene potrebe trenutno proizvode dva korisnika u čijem vlasništvu su solarna elektrana u Nikšiću i mala hidroelektrana u Kolašinu. Oba energetska potstrojenja priključena su na distributivni sistem.
U CEDIS-u za naš list objašnjavaju da se za izgradnju i priključenje objekata za proizvodnju struje za sopstvene potrebe koristi ista procedura kao i za priključenje ostalih malih elektrana.
“CEDIS planira da u narednom periodu pojednostavi proceduru za priključenje kupaca-proizvođača na distributivni sistem. Krajnji korisnici, ali i energetski sistem u cjelini, imaće benefite od tog tipa proizvodnje. Krajnji korisnik može očekivati umanjenje računa za električnu energiju, a elektroenergetski sistem dobiće mogućnost za smanjenje gubitaka na mreži, naročito u dijelu sistema gdje su oni i najviše izraženi”, zaključuju u kompaniji.
Mogućnost zarade
Distribuirana proizvodnja, tačnije proizvodnja električne energije za sopstvene potrebe postaje, kako ističu u CEDIS-u, sve interesantnija potrošačima električne energije.
“Krajnji korisnici sistema prelaze iz pasivne uloge potrošača u aktivne proizvođače-potrošače, koji korišćenjem novih tehnologija mogu upravljati svojim profilom potrošnje. Takvim načinom korišćenja obnovljivih izvora električne energije, solarne elektrane i one na vodeni pogon, postiZu se uštede na računima za električnu energiju, a postoji mogućnost i zarade. Prema novim zakonskim okvirma, korisnici sada mogu da proizvode dio električne energije za sopstvene potrebe”, naglasili su u CEDIS-u.
Коментари0
Остави коментар