VLADA OČEKUJE

Javni dug 2022. ispod 60 odsto BDP-a

Javni dug države bi 2022. trebalo da bude ispod 60 odsto BDP-a, navodi se u Smjernicama makroekonomske i fiskalne politike za naredne tri godine, koje je danas usvojila Vlada.

Smjernicama makroekonomske i fiskalne politike projektovan je realni ekonomski rast od 3,1 odsto u 2019. godini, što je ocijenjeno kao visoka stopa rasta nakon snažnog rasta u prethodnoj godini kao baznoj. Projektovana prosječna stopa realnog rasta crnogorske ekonomije u periodu 2020-2022. iznosi 3 odsto. U periodu 2019. do 2022. kumulativni realani rast BDP-a će iznositi 12,6 odsto. Rast će biti zasnovan na nastavku investicione aktivnosti, diverzifikaciji domaće proizvodnje i izvoza i daljem unaprjeđenju fiskalne pozicije, saopšteno je nakon sjednice Vlade kojom je predsjedavao potpredsjednik za ekonomsku politiku i finansijski sistem Milutin Simović.

Neto javni dug je u 2019. godini projektovan na oko 67 odsto BDP-a, i postepeno će se smanjivati do 57,6 odsto BDP-a u 2022. godini. Srednjoročni makrofiskalni okvir će, shodno predmetnom dokumentu, karakterisati suficit javnih finansija i nivo javnog duga usklađen sa Mastrihtskim kriterijumom.

Vlada je usvojila Listu prioritetnih kapitalnih projekata koji se finansiraju iz Kapitalnog budžeta države u 2020. godini i zadužila Upravu javnih radova i Upravu za saobraćaj da, iz okvira svojih nadležnosti do 15. septembra, dostave Ministarstvu finansija procjenu vrijednosti rangiranih projekata, kao i dinamiku realizacije projekata kako bi konačnu listu kapitalnih projekata za narednu fiskalnu godinu Vlada mogla da utvrdi u okviru Prijedloga zakona o budžetu za 2020. godinu.

Donijeta je Odluka o obrazovanju Savjeta za inovacije i pametnu specijalizaciju – tijela koje će na najvišem nivou upravljanja koordinirati sprovođenje Strategije pametne specijalizacije Crne Gore za period od 2019. do 2024. godine.

Novoformirani Savjet, čiji je predsjednik premijer Duško Marković, ima za zadatak i sprovođenje prioritetnih mjera definisanih strateškim razvojnim dokumentima u domenu inovacija, kao i predlaganje mjera i izmjena zakonskih propisa u cilju stvaranja povoljnog poslovnog ambijenta za razvoj i promociju inovacija i inovacionog preduzetništva.

Vlada je dala saglasnost na Prijedlog odluke o lokalnim komunalnim taksama Opštine Bijelo Polje.

Data je saglasnost Vlade kao hipotekarnog povjerioca – Sindikatu radnika HTP „Ulcinjska rivijera" za zaključenje predugovora i ugovora o kupoprodaji stanova u izgradnji, odnosno omogućeno je da zaključuje predugovore o kupoprodaji stanova i ugovore o kupoprodaji stanova za zaključenje predugovora i ugovore o kupoprodaji stanova, koji se nalaze u objektu u izgradnji, na katastarskoj parceli broj 30/179.

Predsjedavanje Jadransko - jonskom inicijativom uspješna misija

Usvojena je Informacija o zahtjevima za pomoć u tehničkom drvetu sa prijedlogom za dodjelu pomoći bez naknade na osnovu više stotina zahtjeva fizičkih lica, među kojima i građana u stanju socijalne potrebe, koji su zatražili da im se bez naknade dodijeli drvo za ogrijev. Vlada je zadužila Upravu za šume da, shodno dostavljenom predlogu, donese pojedinačna rješenja za podnijete zahtjeve.

Vlada je usvojila Informaciju o rezultatima predsjedavanja Crne Gore Jadransko-jonskom inicijativom (JJI) u periodu maj 2018 – jun 2019. godine i Informaciju o pripremi predsjedavanja Crne Gore Centralno-evropskom inicijativom i Fondom za Zapadni Balkan u periodu 1. januar - 31. decembar 2020. godine.

Predsjedavanje naše zemlje Jadransko - jonskom inicijatovom ocijenjeno je kao uspješna misija u kojoj je jačanje regionalne saradnje jasan motiv i preduslov za napredak svih zemalja jadransko-jonskog basena, posebno kad je u pitanju dobrosusjedska saradnja i ispunjavanje EU agende.

Vlada je prihvatila Predlog Kadrovske komisije da predloži Skupštini akcionara Elektroprivrede Crne Gore da, zbog isteka mandata članova Odbora direktora ovog društva, za članove novog Odbora direktora kao predstavnike državnog kapitala, izabere: Samira Hodžića, Đoka Krivokapića, Ljuba Kneževića, Ranka Milovića, Vladana Radulovića i Srđana Spaića.