Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Подешавaња

Умањи / Увећај

Изаберите тему

Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Ekonomija

[ Mina business; Objavila: M.M ]

20. 09. 2019. 20:48   >>  20:45 1

GOLUBOVIĆ ISTAKAO

Ugalj razvojna šansa Crne Gore

Rudarska djelatnost uspješno posluje i doprinosi rastu crnogorske ekonomije, ocijenio je predsjednik Privredne komore, Vlastimir Golubović i dodao da je ugalj velika razvojna šansa Pljevalja i Crne Gore.

On je upriličio prijem za rukovodioce crnogorskih rudnika, povodom predstojećeg Dana rudara Crne Gore 24. septembra.

U radu sastanka učestvovali su predsjednik Skupštine Privredne komore Vojo Banović, potpredsjednik Komore Ivan Saveljić, zatim u ime Rudnika uglja Pljevlja predsjednik Odbora direktora Aleksandar Mitrović, izvršni direktor Slavoljub Popadić i član Odbora direktora Zoran Gospić.

Sastanku su prisustvovali i direktor Sektora za proizvodnju Stjepan Gazdić, predstavnici Rudnika mrkog uglja Berane - izvršni direktor Rade Guberinić i njegova zamjenica Jovanka Bogavac, izvršni direktor Gradir Montenegro Petar Vraneš i član Odbora direktora Kristijan Kravijec, kao i tehnički direktor kompanije Uniprom metali doo Radoš Lacman.

U Crnoj Gori tradicija organizovane rudarske proizvodnje datira od 13. vijeka, a Dan rudara je datum početka rada prve radne organizacije poslije Drugog svjetskog rata - Rudnika boksita Nikšić, 24. septembra 1948. godine.

Golubović je čestitao predstojeći praznik rudara i podsjetio da je riječ o djelatnosti koja uspješno posluje i doprinosi rastu ekonomije naše države.

On je rekao da je zadovoljan postignutim rezultatima rudara u tekućoj i prethodnim godinama.

Osvrćući se na nedavnu posjetu Pljevljima, Golubović je kazao da se može očekivati rješavanje problema deponije laporca u tom gradu, i da ima interesovanja za realizaciju projekta cementare koja koristi ovu sirovinu.

Boksit je najvažnija metalična sirovina Crne Gore i njegove rezerve otkrivene su u širokom prostoru sjeverne, zapadne i južne Crne Gore.

Najveća koncentracija boksita je u okolini Nikšića. Na ležištima boksita u nikšićkom rudniku u 2018. je iskopano ukupno 538.972 tone, a za devet mjeseci ove 434.812 tona.

Lacman je rekao da eksploatišu rudu boksita na jednom nadzemom i tri podzemna ležišta.

“Ove godine Biočki stan bilježi rekordnu proizvodnju od 35 hiljada tona, a projektovani kapacitet je 42 hiljade tona. U toku je sanacija podzemnog rudokopa na Đurakovom dolu i očekuje se da bude okončana do kraja godine”,rekao je Lacman.

Sva ruda boksita se izvozi – najviše u Kinu,95 odsto a zatim u Poljsku, Češku, Hrvatsku i BiH.

Prema riječima predsjednika Odbora direktora Rudnika uglja Aleksandra Mitrovića, pozitvni tendovi već godinama prate poslovanje ove kompanije, a da se dinamičniji razvoj očekuje sa Elektroprivredom Crne Gore kao većinskim vlasnikom, i naglasio da imaju veliku podršku države.

Istakao je da Rudnik uglja želi da pomogne razvoj Pljevalja i da doprinese zaustavljanju odlaska kadrova iz ovog grada. Izvršni direktor Slavoljub Popadić rekao je da su poslovnu prošlu godinu obilježili stabilno poslovanje Rudnika uglja Pljevlja, značajno povećanje proizvodnje uglja i otkrivke u odnosu na prethodnu godinu.

Proizvedeno je ukupno 1.539.122 tona uglja što je za oko 8,4 odsto više nego u prethodnoj godini.

U istom periodu otkrivka je realizovana u iznosu od 5.671.154 m3čm što je za 24,2 odsto više u odnosu na prethodnu godinu. Rudnik je prethodnu poslovnu godinu završio sa dobiti u iznosu od 6.584.828 eura, što je za 3,7 odsto više nego u prethodnoj godini.

Poslovnu prošle su obilježile i značajne investicione aktivnosti koje su tokom godine realizovane u iznosu 12.703.077 eura, od čega su 4.315.362 vrijedne investicije u toku.

Prema riječima predstavnika Rudnika uglja, od značaja za poslovanje ove kompanije je ekološka rekonstrukcija Termoelektrane Pljevlja, gdje se očekuje da do kraja godine bude izabran partner na ovom poslu. Rudniku predviđaju izvjesnu perspektivu jer imaju dobre poslovne rezultate i jasne razvojne planove.

„Gradir Montenegro“ je vlasnik rudnika olova i cinka Šuplja stijena, koji je u razvoj investirao oko 45 miliona eura.

U prošloj godini proizvodnja rude iznosila je 592.820 tona, a koncentrata 25.762 tone.

Koncentrat cinka se isporučuje matičnoj firmi u Poljskoj, a olova u Luksemburg.

U ležištu „Šuplja stijena” eksploatacione rezerve iznose sedam miliona tona, a u toku prošle godine izvršena su istraživanja ležišta „Đurđeve vode“ i u toku je izrada elaborata o rezervama.

Direktor Gradira Petar Vraneš naglasio je da ta kompanija ima snage i novca da posluje dobro uprkos činjenici da kvalitet koncentrata olova i cinka još nije na željenom nivou.

Sve vrijeme poslovanja ovaj rudnik su pratila investiciona ulaganja. On je kazao da im kretanja na berzi ne idu na ruku, što će uticati na finansijske rezultate, bez obzira na rekordne proizvodne, ostvarene u prethodnom periodu.

Rudnici mrkog uglja Berane su vlasništvo firme Metalfer. Beranski ugljeni basen je površine 28 kkilometara kvadratnih a Polički 12 kvadratnih kilometara. Ukupna proizvodnja u prošloj godini iznosila je 56.448 tona.

Prema riječima izvršnog direktora, Rada Guberinića, radi se o jedinom privatnom rudniku sa podzemnom eksploatacijom uglja u Regionu i najvećem privrednom subjektu u Beranama.

On smatra da bi poslovni ambijent za njihov rad bio povoljniji ukoliko bi se na tom području uspostavila poslovna zona, za šta su podnijeli inicijativu.

Predsjednik Skupštine Privredne komore, Vojo Banović, čestitajući Dan rudara, istakao je značaj te grane koja ima multiplikativne efekte na druge sektore ekonomije.

Posebno je apostrofirao važnost izvoza boksita koji je doprinio upošljavanju kapaciteta Luke Bar i kompanije Monte Cargo, i špediterskih firmi.

Пратите нас на

Коментари1

Остави коментар

Остави коментар

Правила коментарисања садржаја Портала РТЦГВише
Поштујући начело демократичности, као и право грађана да слободно и критички износе мишљење о појавама, процесима, догађајима и личностима, у циљу развијања културе јавног дијалога, на Порталу нијесу дозвољени коментари који вријеђају достојанство личности или садрже пријетње, говор мржње, непровјерене оптужбе, као и расистичке поруке. Нијесу дозвољени ни коментари којима се нарушава национална, вјерска и родна равноправност или подстиче мржња према ЛГБТ популацији. Неће бити објављени ни коментари писани великим словима и обимни "copy/paste" садрзаји књига и публикација.Задржавамо право краћења коментара. Мање

Да бисте коментарисали вијести под вашим именом

Улогујте се

Најновије

Најчитаније