POPUT ŽELJEZARE

Prvo bankrot, pa prodaja KAP-a?

U Kombinatu aluminijuma neće biti sproveden plan reorganizacije kroz programirani stečaj, već će zbog dugova koji su premašili 460 miliona eura, kompanija biti likvidirana.

Nakon formalnog proglašenja bankrota imovina će, kao stečajna masa, biti prodata, pišu Vijesti. Taj model je primijenjen prošle godine kod nikšićke Željezare koja je, nakon uvođenja stečaja, prodata turskoj grupaciji Tosjali.

Za preuzimanje proizvodnje KAP-a bez naslijeđenih dugova interesuju se investitori iz Indije, Njemačke, Poljske, Turske, kao i iz Hrvatske, ali za sada nema konkretnih ponuda prihvatljivih za Vladu.

Razlog za prodaju imovine kroz bankrot, osim visokih dugova, su i nepovoljni trendovi na tržištu aluminijuma, zbog čega nije moguća ni podrška bilo koje komercijalne banke.

Vlada je sada u problemu kako da što prije obezbijedi ulazak novog partnera u KAP, od kojeg će, prema nezvaničnim informacijama, tražiti minimum investicija i spremnost da redovno plaća račune za potrošenu električnu energiju.

»U ovom momentu veoma je teško predvidjeti koliko će stečajni postupak trajati. Trajanje stečaja zavisi od niza faktora, a najviše je uslovljeno zakonskom procedurom i ispunjavanjem uslova za unovčenje imovine«, rekao je stečajni upravnik KAP-a Veselin Perišić, koji nema najavu da će neko podnijeti plan reorganizacije, prenosi Mina business.

»Lično smatram da je nerealno očekivati da neko izradi i podnese plan reorganizacije u uslovima kada su obaveze kompanije skoro dvostruko veće od njene knjigovodstvene vrijednosti«, rekao je Perišić.

Knjigovodstvena vrijednost KAP-a nešto je veća od 180 miliona eura, a od prijavljenih 460 miliona potraživanja do sada je priznato oko 370. Od kada je 8. jula pokrenut stečajni postupak, KAP, za razliku od drugih crnogorskih kompanija u stečaju, ne objavljuje izvještaje o kvartalnom poslovanju.

“Kompanija u stečaju nema zakonsku obavezu da sačinjava i objavljuje finansijske iskaze, osim izvještaja koje dostavlja stečajnom sudiji i Odboru povjerilaca”, tvrdi Perišić.

Ministarstvo finansija, odnosno, država i Poreska uprava, kao najveći povjerioci, od KAP-a potražuju 148,1 milion eura. Drugo po visini potraživanje prijavio je CEAC u vrijednosti od 50 miliona eura, a zatim slijede Elektroprivreda sa 45 miliona, En plus grupa sa 43,5 miliona i VTB banka sa 25,8 miliona eura.

U slučaju proglašenja bankrota KAP-a, u najgoroj poziciji će biti upravo ovi iz trećeg isplatnog reda. Zbog toga Vlada na sve načine pokušava da kroz predstojeći rebalans budžeta kompenzacijama spasi EPCG od nesumnjivo velikih gubitaka koji joj prijete.

Ročište za ispitivanje potraživanja KAP-a biće, nakon odlaganja, održano 7. oktobra.