[ Dan; Objavila: M.M. ]

PISALI VLADI

Država da subvencioniše plate, otpiše PDV

Preduzetnici, sindikati i ekonomisti poslali su Vladi pred log mjera za saniranje posledica pojave pandemije virusa korona po ekonomiju. Oni su, između ostalog, tražili da država subvencioniše zarade zaposlenih koji su pogođeni vladinim mjerama, da se otpiše 50 odsto PDV-a, odloži plaćanje računa i komunalija, zabrane isključenja sa e lektro mreže i smanje računi za struju.

Predsjednica Udruženja preduzetnica Edita Dautović kazala je da su mikro, mala, srednja preduzeća i samostale zanatske radnje najugroženija kategorija preduzeća i građana, ne samo u Crnoj Gori već i globalno.

“Na osnovu konsultacija sa upravnim odborom Udruženja, članstvom i sprovedenom anketom, predlažemo kao najurgentnije mjere koje se odnose na određenu novčanupodrškupreduzećimauzavisnosti od veličine, broja zaposlenih i načina poslovanja, kao i subvencije za plate zaposlenih dok traje epidemija”, poručila je Dautovićeva u pismu premijeru Dušku Markoviću.

Udruženje je predložilo da se otpišu obaveze plaćanja PDV-a 50 odsto, a nakon toga, da se ostatak duga izmiri plaćanjem na rate u narednih 12 mjeseci, odlože i porezi na dobit preduzeća, imovinu i drugi koji prispijevaju zakonski do 30. aprila, kao i zabranu prinudne naplate potraživanja dok traje stanje epidemije.

“Predlaže se odlaganje plaćanja režijskih troškova i drugih taksi, koje bi opteretile dodatno preduzeća dok traje epidemija. Predlaže se i aktiviranje programa državnog subvencionisanja kratkoročnog zapošljavanja, kako se spriječilo otpuštanje radnika sa ugovorom na određeno koji ističe u periodu epidemije ili vladine uredbe o subvecionisanju poslodavaca”, rekla je Dautovićeva.

Prema njenim riječima, predložene mjere će omogućiti preduzećima da budu na granici preživljavanja i da ne rade firme.

“U protivnom, većina će biti prisiljena da zatvori firme i ugasi poslovanje. Od 100 anketiranih preduzetnica, 72 odsto je odgovorilo da će, ako se nešto ne preduzme, biti primorane da ugase preduzeće nakon više godina rada i time nevoljno generiše dodatni broj nezaposlenih”, kazala je Dautovićeva.

Iz Udruženja su rekli da od 5,35 hiljada trgovinskih objekata u Podgorici radi deset odsto. Od 1,3 hiljade zanatskih objekata u Podgorici ne radi nijedno preduzeće. Ne radi ni 1,6 hiljada ugostiteljskih objekata.

I organizacija KOD juče je dostavila predsjedniku Vlade predlog mjera za stabilnost povodom aktuelne situacije u vezi epidemije virusa korona.

“Polazeći od činjenice da je država većinski vlasnik Eletroprivrede, potrebno je pozvati nadležne državne institucije i tijela da nađu pravni osnov da se u toku marta i aprila, te u mjesecima moguće dalje primjene vanrednih mjera, uvedu jeftine tarife za utrošenu električnu energiju tokom cijelog dana, odnosno sniženje sadašnje cijene za 50 odsto. Ovo umanjenje cijene bi se odnosilo na paket potrošnje koji je neophodan za minimalno funkcionisanje domaćinstva prema broju članova”, navode iz Organizacije KOD.

Smatraju da lokalne samouprave, kao vlasnici opštinskih preduzeća za vodosnabdijevanje, treba da svim građanima u naredna tri mjeseca smanje cijene za utrošenu vodu za 50 odsto, i to u odnosu na paket potrošnje koji obuhvata osnovne pijaće, higijenske i prehrambene potrebe domaćinstva, prema broju njegovih članova.

“Nužno je uputiti poziv telekomunikacionim i kablovskim operaterima – Telekom, Telenor, M:tel, Telemah da demonstriraju društveno odgovorno poslovanje i etički odnos prema korisnicima njihovih usluga spuštanjem cijena usluga ili odobravanjem plaćanja u ratama duga koji nastane tokom trajanja mjera za suzbijanje epidemije. Snabdijevanje stanovništva osnovnim životnim namirnicama zahtijeva oslobađanje od PDV-a za osnovne prehrambene i higijenske proizvode te kupovinu u ograničenom obimu, kako bi se spriječile nestašice i gomilanje kućnih zaliha kod jednih, a na štetu drugih koji time ostaju uskraćeni za minimalnu količinu osnovnih namirnica”, saopštili su, između ostalog, iz KOD-a.

I iz Unije slobodnih sindikata (USSCG) uputili su dopis Markoviću sa predlogom mjera. Tražili su da se dodijeli jednokratna novčanu pomoć i korisnicima: invalidske, srazmjerne, porodične penzije, koji primaju penziju manju od 128,28 eura.

“Odložiti plaćanja računa za komunalije za sve građane na period od najmanje tri mjeseca, te zabraniti isključenja potrošača građana sa elektro, vodovodne, telekomunikacione mreže u periodu najmanje tri mjeseca ili do prestanka opasnosti od širenja virusa”, između ostalog jedna je od predloženih mjera.

Dodaju da Vlada treba da obaveže poslodavce da po automatizmu produže ugovore zaposlenima na određeno vrijeme koji ističu u vrijeme trajanja epidemije na period od najmanje tri mjeseca (s tim da država preuzme obavezu sufinansiranja njihovih zarada u periodu dok traju vanredne mjere NKT-a).

“Obavezati poslodavce kod kojih nije došlo do prekida rada da zaposlenima obezbijede mjere zaštite na radu koje podrazumijevaju nabavku rukavica, zaštitnih maski, dezinfekcionih sredstava, tamo gdje je potrebno i jednokratnih zaštitnih odijela, navlaka za cipele, dodatno skratiti radno vrijeme u trgovinama i apotekama; dodatno ograničiti rad na kioscima za prodaju štampe i duvanskih proizvoda (od 7 do 10 časova); usloviti olakšice privrednim subjektima zabranom otpu štanja radnika i iste usmjeriti prvenstveno na ona preduzeća koja, zaista, neće moći sama da prežive teret ove krize i koja će pretrpjeti najveću štetu u vezi sa aktuelnom situacijom, a ne i preduzećima koja ostvaruju ekstra profit”, navode u predloženim mjerama iz USSCG.

U ovom smislu, USSCG predlaže da Vlada i NKT iznađu model da u planiranju i sprovođenju ove mjere neposredno uključe socijalne partnere.

“Planirati dodatna sredstva iz buceta za socijalna davanja u narednom periodu (do djelimičnog ili potpunog oporavka privrede i ekonomije). Uvesti rigorozne kaznene mjere za sve koji se bave profiterstvom iskorišćavajući vanredno stanje u kojem se naše društvo zateklo, do mjere zabrane obavljanja djelatnosti za period godinu dana ili više”, navode iz USSCG.

Kasalica: Svježe pare se moraju upumpati u enonomske tokove

Ekonomski analitičar Mila Kasalica kazala je da se svježe pare moraju upumpati u ekonomske tokove u Crnoj Gori.

“Znači, direktno u privredne subjekte, što je posredan priliv, kroz zarade, prema korpusu zaloslenih u privatnim kompanijama. Dok još uvijek nema zvaničnog otpuštanja, u sistemskom smislu smo na zdravoj strani oporavka. Uz realnu, odgovornu ogradu da će se nakon iznenadno nepredvidivo ugašene ekonomske aktivnosti na kraju ove krize pokazati da će mnogi mikro i mali privredni subjekti bankrotirati. To će biti nenadoknadiva šteta za naš ekonomski sistem. Ta šteta se u srednjoročnom periodu neće moći jednostavno ublažiti, ukoliko se resorno ministarstvo finansija već sada pod hitno ne obaveže da aplicira i prihvati raspoložive linije zaduživanja”. rekla je Kasalica.

Dodala je da će takva odluka uvećati učešće javnog duga u BDP-u.

“Međutim, ako se na kraju ove godine naš BDP ne sunovrati u depresivne procente, bićemo u relativno održivoj sistemskoj situaciji da postepeno vraćamo snagu u ekonomiju ia drugačijim, održivim osnovama, koje trebaju da koriste razvoju zajednice i inkluzivnosti radnog potencijala. Dodatno, država treba da nastavi da bude podrška socijalno najugroženijim”, istakla je Kasalica.

Iz konsultantske kuće Fideliti konsalting poručili su da Vlada ima novca za crnogorsku ekonomiju.

“U Zakonu o budžetu piše da država planira da u 2020. godini koristi depozite države u iznosu od 484 miliona eura. Dakle, država ima mnogo novca; namjena ovog novca je otplata javnog duga i kamata (ukupno 539,5 miliona eura). Iz tog razloga, država treba hitno da ispregovara sa povjeriocima i odloži otplatu javnog duga i kamata za 2021. i 2022. godinu, kako bi se taj novac u najvećoj mjeri upumpao u crnogorsku ekonomiju”, saopštili su iz konsultantske kuće.

Tragom tih informacija Dan je kontaktirao ministra finansija Darka Radunovića koji je kazao da je to je bio plan koji bi ostvarili kada bi imali redovne prihode budžeta, „koje, nažalost, u ovim okolnostima nije realno očekivati”.

“Dakle, od tog plana će se vjerovatno morati odustati. Koliki će prihodi biti i da li će inostrani povjerioci reprogramirati svoja potraživanja trenutno ne znamo, pa samim tim ne možemo tvrditi sa kojim iznosom možemo podržati privredu koja trpi štetu od pandemije izazvane virusom korona”, rekao je Radunović.