Žabljak
Vedro
8.0 °C
Pljevlja
Vedro
8.9 °C
Herceg Novi
Vedro
18.6 °C
Nikšić
Malo oblačno
12.8 °C
Cetinje
Umjereno oblačno
11.2 °C
Bar
Umjereno oblačno
20.5 °C
Podgorica
Umjereno oblačno
20.4 °C
Ulcinj
Pretežno oblačno
19.1 °C
Kolašin
Pretežno vedro
8.2 °C

Ekonomija

Objavila M.Mi [ Mina ]

PRED DUBOKOM RECESIJOM 06. 05. 2020. 22:19   >>  22:20 0

PRED DUBOKOM RECESIJOM

EK: Pad BDP-a CG od 5,9 odsto

Evropska komisija (EK) prognozirala je, u novim proljećnim prognozama, pad crnogorskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) u ovoj godini 5,9 odsto, usljed negativnih efekata zbog izbijanja pandemije korona virusa.

EK je u jesenjim prognozama za ovu godinu predvidjela rast od tri odsto.

EK je, u prognozama u koje je agencija Mina-business imala uvid, saopštila da će BDP u narednoj godini rasti 4,4 odsto, što je više od 2,8 odsto koliko je prognozirala u jesenjem izvještaju.

“Očekuje se znatan pad ekonomije u ovoj godini zbog negativnih efekata pandemije korona virusa. Crnogorska ekonomija je snažno zavisna od turizma, ključnog izvora rasta BDP-a, deviznih promjena, zaposlenosti i fiskalnih prihoda”, navodi se u izvještaju EK.

Međutim, “zaključavanje” je zaustavilo turizam i putovanja u vrijeme kada je trebalo da te aktivnosti uđu u visoku sezonu. Ekonomski oporavak u narednoj godini zavisiće od trajanja šoka.

“Očekuje se da će pandemija Kovid-19 gurnuti Crnu Goru u dublju recesiju od globalne finansijske krize, usljed kolapsa turističkih dolazaka zbog prekida međunarodnih putovanja nakon mjera zaključavanja implementiranim u većini zemalja”, kazali su iz EK.

Oni su podsjetili da prihodi od putovanja i turizma čine oko 25 odsto ukupnog BDP-a Crne Gore.

“Veliki turistički šok će imati jake efekte na domaću potrošnju i investicije, mada rezultirajući pad uvoza će apsorbovati neke od negativnih uticaja”, dodali su iz EK.

Taj scenario, kako su rekli, predviđa da će turistički šok trajati do drugog tromjesečja, koji će pratiti skroman oporavak u trećem kvartalu, predvođen domaćim i turistima iz susjednih zemalja, koje stižu do primorskih ljetovališta Crne Gore nakon što prestanu ograničenja kretanja.

“Brz oporavak ekonomije naredne godine, iako je moguć, veoma je podložan suštinskim nesigurnostima. Glavni rizik za taj scenario bi bio revitalizacija virusa i kašnjenje vakcine prije naredne turističke sezone”, naveli su iz EK.

Crnogorsko tržište rada, kako su kazali, karakteriše jaka sezonalnost i zavisnost od stranih privremenih radnika, posebno u građevinarstvu, poljoprivredi i turizmu. Zaposlenost će se postepeno oporavljati u narednoj godini, slijedeći očekivani oporavak ekonomije.

Iz EK su, pored oštrog pada međunarodnih cijena nafte, prognozirali da će inflatorni pritisci u ovoj godini ostati niski, zbog smanjenja domaće potražnje.

“Neka eventualna poskupljenja poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u ovoj godini mogu se nadoknaditi popustima na turističke pakete i nekretnine”, navodi se u prognozama.

Godišnja inflacija će, kako je prognozirano, u ovoj godini iznositi 0,8 odsto, a u narednoj 1,3 odsto.

EK nešto skromnije povećanje inflacije predviđa za narednu godinu, nakon projektovanog oporavka potrošnje i zaposlenosti.

Iz EK su kazali da su Investiciono razvojni fond (IRF) i međunarodne institucije omogućile domaćim bankama kreditne linije i garancije, kako bi se olakšala likvidnost lokalnim kompanijama.

“Čini se da je finansijski sektor stabilan, likvidan i dobro kapitalizovan, sa kapacitetom da u narednom periodu pruži likvidnost realnom sektoru. Međutim, rizici ostaju na strani potražnje, posebno kada je riječ o sposobnosti malih preduzeća da se oporave nakon prekida rada", navodi se u izvještaju.

U EK smatraju da su javne finansije Crne Gore suočene s trostrukim šokom - kolapsom poreskih prihoda zbog prekida ekonomskih aktivnosti, naglim rastom izdataka za zdravstvo i potrebama finansiranja mjera podrške za očuvanje privrede.

“Samo hitnije medicinske potrebe da se odgovori na pandemiju procjenjuju se na 1,2 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), dok se prvi set mjera za podršku privredi procjenjuje na oko 3,5 odsto BDP-a”, rekli su iz EK.

Oni smatraju da je teško procijeniti koliko je iznosilo smanjenje prihoda, jer to zavisi od trajanja prekida privrednih aktivnosti, kao i od iznosa odloženog poreza.

“Sveukupno gledajući, u ovoj godini se očekuje istorijsko visok deficit od više od sedam odsto BDP-a, umjesto prvobitno planiranog uravnoteženog budžeta”, rekli su iz EK.

Javni dug je prognoziran u ovoj godini na 82,7 odsto, a u narednoj na 79,6 odsto.

U EK smatraju da bi rast javnog duga u ovoj godini djelimično bio ograničen, zahvaljujući korišćenju državnih rezervi.

“One su predviđene za plaćanje dospjelih obaveza u ovoj i narednoj godini. Umjesto toga, bile bi korišćene za pokrivanje hitnih potreba za finansiranje, koje je stvorila pandemija”, zaključili su iz EK.

Komentari 0

ostavi komentar

Ostavi komentar

Pravila komentarisanja sadržaja Portala RTCG
Poštujući načelo demokratičnosti, kao i pravo građana da slobodno i kritički iznose mišljenje o pojavama, procesima, događajima i ličnostima, u cilju razvijanja kulture javnog dijaloga, na Portalu nijesu dozvoljeni komentari koji vrijeđaju dostojanstvo ličnosti ili sadrže prijetnje, govor mržnje, neprovjerene optužbe, kao i rasističke poruke. Nijesu dozvoljeni ni komentari kojima se narušava nacionalna, vjerska i rodna ravnopravnost ili podstiče mržnja prema LGBT populaciji. Neće biti objavljeni ni komentari pisani velikim slovima i obimni "copy/paste" sadrzaji knjiga i publikacija.Zadržavamo pravo kraćenja komentara.

Da biste komentarisali vijesti pod vašim imenom

Ulogujte se

Novo