[ Mina, Objavila: R.B. ]

TURISTIČKA PRIVREDA

Odrediti datume otvaranja granica

Turistički poslenici traže da se hitno odrede datumi otvaranja granica za zemlje koje se ne nalaze na listi koje ispunjavaju epidemiološke standarde. Zemlje koje se nalaze na listi ne treba uklanjati minimum 30 dana, uz kontinuirano praćenje njihove epidemiološke situacije, poručeno je sa sjednice Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore.

Turistički poslenici zatražili su da Vlada hitno odredi datume otvaranja granica za zemlje koje ispunjavaju epidemiološke standarde, navodeći da zemlje koje se nalaze na listi ne treba uklanjati minimum 30 dana, uz kontinuirano praćenje njihove epidemiološke situacije.

To je zaključeno na današnjoj sjednici Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore Crne Gore (PKCG).

Turistički poslenici su naveli da je neophodno intenzivirati bilateralne ekonomske odnose sa zemljama koje su značajna emitivna tržišta, a još nijesu otvorile granice prema Crnoj Gori.

Na sjednici je predloženo da se razmotri mogućnost da i fizička lica koja su privatni smještaj dovela na nivo približan hotelskom, budu obuhvaćena ekonomskim mjerama podrške.

Zaključeno je da je turizam iz godine u godinu sve snažnije opravdavao ulogu strateške privredne grane, posebno imajući u vidu činjenicu da je njegovo učešće u BDP kontinuirano raslo, što je bio slučaj i sa ostalim pokazateljima – brojem turista, ostvarenih noćenja, te prihoda ovog sektora.

“Uspješan razvoj turizma u Crnoj Gori ima multiplikativan efekat i na druge privredne grane – trgovinu, poljoprivredu, saobraćaj i druge djelatnosti”, ukazano je na sjednici.

Navodi se da su se turistički privrednici prvi suočili sa izazovima u poslovanju uzrokovanim pandemijom koronavirusa.

“U cilju očuvanja javnog zdravlja, privrednicima u sektoru turizma i ugostiteljstva, od sredine marta je djelimično, odnosno u cjelosti zabranjeno obavljanje djelatnosti”, saopšteno je na sjednici.

Ukazano je da niska profitabilnost i akumulacija dobiti, kao i činjenica da dio investicije u tom sektoru još nije počeo da se otplaćuje, stavlja turizam u posebno ranjivu situaciju.

“Turistički aranžmani se unaprijed ugovaraju, pa prisutna neizvjesnost onemogućava planove i predstojeću turističku sezonu u cjelini dovodi u pitanje”, saopšteno je na sjednici.

Odbor je donio set zaključaka uz preduzimanje niza mjera za ublažavanje negativnih posljedica koronavirusa kako bi se stvorili uslovi za odvijanje ljetnje sezone i što brži nastavak privrednih aktivnosti.

"Hitno treba odrediti datum otvaranja granica za zemlje koje se ne nalaze na listi koje ispunjavaju epidemiološke standarde", kazali su iz Odbora.

Oni su naveli da je to potrebno učiniti uz koordinaciju sa Operativnim štabom za podršku turističkoj privredi, posebno vodeći računa o važnim emitivnim tržištima, a skladu sa stavovima Evropske unije (EU) u odnosu na zemlje Zapadnog Balkana.

Predloženo je da datum otvaranja bude 1. jul.

“Jednom definisanu listu zemalja koje ispunjavaju epidemiološke standarde treba voditi na način da se sa nje ne uklanjaju zemlje koje su bile na listi, minimum 30 dana uz kontinuirano praćenje epidemiološke situacije i koordinaciju sa Operativnim štabom za podršku turističkoj privredi”, navedeno je na sjednici.

Odbor je naveo da je, u komunikaciji sa Ministarstvom vanjskih poslova, potrebno intenzivirati bilateralne ekonomske odnose sa zemljama koje su značajna emitivna tržišta, a još uvijek nijesu otvorile granice prema Crnoj Gori i/ili propisuju karantin za svoje državljane koji se turistički vraćaju iz Crne Gore.

“U komunikaciji sa nadležnim institucijama potrebno je stvoriti uslove za obnovu međunarodnog vazdušnog saobraćaja i organizovane dolaske turista, izraditi aplikaciju za prijavu ulaska turista u Crnu Goru „Enter Montenegro“ i uvezati je sa graničnim prelazima”, ukazano je na sjednici.

Zaključeno je da sektoru turizma trebaju još snažnije mjere podrške za očuvanje radnih mjesta i likvidnosti, kojima će se odgovoriti izazovnoj situaciji u kojoj se nalazimo.

“S tim u vezi, očekujemo da će Vlada sagledati stanje u turističkom sektoru i usvojiti treći paket mjera podrške turističkoj privredi”, kazali su iz Odbora.

Iz Odbora su naveli da je, nakon isteka važećeg moratorijuma na otplatu kredita (tri mjeseca), kompanijama iz sektora turizma potrebno omogućiti produženje moratorijuma za još tri mjeseca.

“Sa bankama i IRF-om treba razmotriti model da se svim kompanijama iz sektora turizma, koji za tim imaju potrebu omogući refinansiranje postojećih kredita sa grejs periodom od 24 mjeseca, bez troškova odobrenja kredita i sa dužim periodom otplate”, ukazano je na sjednici.

Iz Odbora su kazali da je, zbog situacije izazvane koronavirusom, u drugom kvartalu ove godine i dalje ugrožena likvidnost turističkih privrednika.

“S tim u vezi treba sagledati mogućnost da se dopuni Uredba o izmjeni i dopuni Uredbe o uslovima za odlaganje naplate dospjelih poreskih i neporeskih potraživanja kojom će se propisati da se, osim za potraživanja nastala u martu, aprilu i maju, dodaju i potraživanja za jun, sa plaćanjem u 24 jednake rate, od 1. januara naredne godine”, naveli su iz Odbora.

Oni su kazali da je, u cilju ublažavanja uticaja COVID-19 na turističku privredu, potrebno analizirati i inicirati izmjene i dopune zakonske regulative, kao i što hitnije usvajanje Izmjena i dopuna Zakona o turizmu i ugostiteljstvu, koji je u skupštinskoj proceduri.

“U cilju očuvanja radnih mjesta, a imajuću u vidu neizvjesnost u pogledu obima i trajanja posljedica pandemije COVID-19, potrebno je izmijeniti važeće propise i utvrditi kategoriju "stalni sezonski radnik", naveli su iz Odbora.

Kako su kazali, potrebno je implementirati projekat „Pojednostavljenje sezonskog zapošljavanja u turizmu“ sa akcentom na zapošljavanja lokalnog stanovništva i studenata.

"Kao i projekat „Domaći ukusi“, kroz snažnije povezivanje turizma i poljoprivrede i drugih segmenata domaće proizvodnje čiji proizvodi se koriste u svim aspektima turizma", naveli su iz Odbora.

Prema njihovim riječima, povezivanje turizma i poljoprivrede od izuzetnog je značaja za turizam i uopšte crnogorsku ekonomiju, što je posebno važno sa apekta ublažavanja negativnih posljedica uzrokovanih pojavom koronavirusa.

“Potrebno je nastaviti aktivnosti na promociji naše destinacije kao destinacije koja se uspješno izborila sa epidemijom koronavirusa koje imaju za cilj da se stvore što bolji uslovi za odvijanje sezone u ovim krajnje neizvjesnim uslovima”, naveli su iz Odbora.

Oni su kazali da je potrebno preporučiti lokalnim samoupravama i nadležnom ministarstvu da svim privrednicima u zonama lokalnih samouprava, Nacionalnih parkova i Morskog dobra, produže privremena rješenja o postavljanju privremenih objekata većih od 30 kvadratnih metara do kraja godine.

“Zbog otežanog poslovanja uzrokovanog pandemijom koronavirusa, potrebno je preporučiti lokalnim samoupravama i njihovim javnim preduzećima, da za 30 odsto umanje iznose lokalnih naknada za zakupce kupališta i privremenih objekata u zoni morskog dobra i nacionalnih parkova Crne Gore”, naveli su iz Odbora.

Odbor je, zbog negativnog uticaja pandemije koronavirusa na poslovanje, inicirao da nedjelja bude radni dan za sektor trgovine tokom odvijanja ljetnje sezone.

Odbor je usvojio informaciju o poslovanju sektora u periodu januar-maj, sa osvrtom na realizaciju paketa mjera podrške privredi za ublažavanje efekata pandemije Covid 19, a u fokusu su takođe bili izazovi i očekivanja od ovogodišnje ljetnje sezone, kao i plasman domaćih proizvoda kroz realizaciju programa Kupuj domaće i Domaći ukusi – Dobro. Bolje. Domaće.

Na sjednici, koju je vodio predsjednik Odbora Ranko Jovović, učestvovali su potpredsjednica Privredne komore Ljiljana Filipović, državni sekretar u Ministarstvu održivog razvoja i turizma Damir Davidović, direktorica Nacionalne turističke organizacije Željka Radak Kukavičić.

Sjednici su prisustvovali i načelnica Odjeljenja za epidemiologiju zaraznih bolesti Instituta za javno zdravlje Sanja Medenica, izvršna direktorica „Plantaže – 13. jul” Verica Maraš i Ana Golubović iz Hipotekarne banke.

Maraš je istakla da je poslovna politika kompanije u kontinuitetu usmjerena ka dugoročnom, stabilnom rastu i razvoju, ostvarivanju dobrih poslovnih rezultata, učvršćivanju njenog liderskog položaja na regionalnom tržištu i poziciji sve značajnijeg činioca na svjetskom tržištu vina.

“Mi naša vina danas prodajemo na skoro svim kontinentima, u 43 države. U svijetu je samo osam kompanija pored nas koje su to uspjele”, rekla je Maraš.

Ona je ukazala da je vino luksuzni proizvod, izuzetno osjetljiv na krizu, što se odrazilo i na poslovne rezultate Plantaža, odnosno značajan pad prihoda u odnosu na uporedni period prošle godine.

Maraš je pozdravila mjere podrške privredi i građanima, uz očekivanje da će treći paket biti fokusiran na finansijsku podršku privredi i doprinijeti razvoju kompanija.

Medenica je istakla da je zalaganjem svih aktera društva dobijena prva bitka protiv COVID-19, ali da je riječ samo o predahu u borbi protiv ove bolesti, čija pandemija još traje.

“Operativni štab za epidemiološko praćenje sezone pripremio je predlog akta kojim će se definisati tretman eventualno oboljelih turista tokom ljetnje sezone”, kazala je Medenica.

Izvršna direktorice Hotelske grupe „Budvanska rivijera“ Katarina Kažanegra rekla je da su turistički poslenici uradili mnogo kako bi privukli što više turista, izašli sa konkurentnim ponudama za inostrana tržišta i povoljnostima za domaće goste.

Ona je naglasila je da hoteli u smislu poštovanja zdravstvenih standarda spremno dočekuju turiste.

“Uradićemo sve kako bi naša destinacija bila konkurentna, ali još ne znamo sa kojim emitivnim tržištima možemo da radimo. Vrlo nam je bitno da znamo datum kada će granice biti otvorene za goste sa veoma bitnih emitivnih tržišta”, rekla je Kažanegra.

Ona je ukazala da se jačanjem bilateralnih odnosa sa državama koje još nijesu otvorene prema Crnoj Gori, kao što su Češka, Slovačka, Njemačka, Rusija i druge baltičke zemlje, mogu privući gosti sa tih područja.

“Bojim se da će Albanija preuzeti goste sa tržišta baltičkih država ukoliko ne budemo reagovali”, kazala je Kažanegra.

Golubović je upoznala članove Odbora da je Hipotekarna banka, uz podršku hotelske privrede, osmislila novi proizvod pod nazivom HB turistički kredit, koji će građanima omogućiti da ljetovanje u crnogorskim hotelima plaćaju na deset rata bez kamate i troškova.

Davidović je kazao da razumije zabrinutost privrednika, jer, kako je naveo, „u uslovima neizvjesnosti teško je prodavati turističke aranžmane“.

“Interes je Vlade da što je moguće prije otvorimo granice prema svim državama, ali moramo biti svjesni da smo tek u fazi izlaska iz krize”, rekao je Davidović i upozorio na potencijalnu opasnost od drugog talasa COVID-19.

On je naveo da se jasnije smjernice EU po tom pitanju očekuju narednih dana.

“Svi se zalažemo za čuvanje javnog zdravlja. Svjesni smo takođe da su nam potrebni precizni datumi otvaranja granica, ali pošto je riječ o pitanju javnog zdravlja, teško je sve to predvidjeti”, rekao je Davidović.

Ana Marojević, iz Fly Montenegro Ground Handling saglasila se da je javno zdravlje prioritet ali je to takođe i ublažavanje posljedica korona krize po crnogorsku ekonomiju.

Ona je ukazala da su konkurentske destinacije precizno utvrdile termine otvaranja granica.

“To moramo učiniti i mi, i to u što kraćem roku. Imamo tržište i turiste koji su zainteresovani da ljetuju u našoj zemlji, ali bojimo se da će oni usljed ove neizvjesnosti odustati od Crne Gore i odlučiti se regionalne konkurente”, kazala je Marojević.

Ona je apelovala da se iznađe održivo rješenje za zaštitu javnog zdravlja koje će uvažiti zahtjeve turističkog sektora.

U fokusu diskusije Toma Kneževića, Lipska pećina, takođe je bio apel za otvaranje granica prema najznačajnijim turističkim tržištima, ali i za korekciju cijena i to ne samo u hotelima već i u drugim ugostiteljskim sadržajima.

Isat Dragovoja iz Ulcinjske rivijere smatra da nema vremena za čekanje jer je sezona već počela.

On je kazao da je neophodno valorizovati to što smo u boljoj epidemiološkoj situaciji nego što su države koje već postižu značajne turističke posjete.

Gani Resulbegović iz Real Estate & CO pernio je iskustva Hrvatske koja bilježi zapažene rezultate u turizmu posljednjih sedmica.

Hristos Cemperas iz hotela „Maestral“ ocijenio je da je potrebna hitna akcija kako bi se iskoristila marketinška prednost Corona Free destinacije.

On je naveo da sa otvaranjem granica i dolaskom turista postoji rizik od importovanja bolesti, ali da je potrebno da se suočimo sa tim izazovom.

On je pomenuo praksu EU da se fokusira na bezbjedne aerodrome sa kojih dolaze turisti, a ne cijele države.

“U petak možemo eksperimentalno organizovati dolazak dva aviona sa turistima iz Italije i promovisati taj događaj. Jer, nama nijesu potrebne kampanje, već zadovoljni turisti koji će isticati da je Crna Gora lijepa i Corona Free destinacija”, kazao je Cemperas.

Igor Vujošević iz Hemere (Astoria grupa), smatra da treba što prije izaći sa preciznim datumom otvaranja granica kako bi se izbjegle nesagledive posljedice po turističku privredu, i da je neophodno organizovati sastanak sa premijerom Duškom Markovićem oko mjera podrške turističkom sektoru.

Jovović je kazao da Odbor udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore kontinuirano u partnerstvu sa Ministarstvom održivog razvoja i turizma radi na kreiranju mjera podrške ovom sektoru.

Miloš Popović iz Skijališta Crne Gore potencirao je potrebu da se produže rješenja za rad privremenih turističkih objekata na sjeveru, prvenstveno na Durmitoru.

Tu inicijativu je podržao i Rajko Malović iz Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom koji se založio da to bude urađeno i na primorju.

On je kazao da su 30 odsto umanjili naknade zakupcima kupališta i pozvao lokalne samouprave da i one ponude povoljnosti.

Milija Bojović je kazao da nije adekvatno marketinški valorizovana prednost Corona Free destinacije, na šta je Radak Kukavičić istakla da je naglasak kampanje „U društvu prirode“ potenciranje sigurnosti i bezbjednosti naše destinacije.

Osvrćući se na komentare kako Crna Gora nije na listi pojedinih država EU, ona je kazala da za to nije marketing ključan, već političko-ekonomski odnosi.

“Prioritet tim zemljama jesu članice EU, jer se želi najprije podstaći ekonomija Unije”, kazala je Radak Kukavičić.

Direktor Javnog preduzeća Nacionalnih parkovi Crne Gore, Elvir Klicam predstavio je povoljnosti koje Nacionalni parkovi nude posjetiocima, a među kojima su besplatne ulaznice za djecu, neograničen broj posjeta odraslih za 13,5 EUR, 50 odsto jeftijini rafting.