[ Pobjeda ]

SAVJETI DRŽAVI

Smanjiti troškove i pripremiti se za investicije

Od pojave pandemije potrošnja je počela da pada - promet se strmoglavio u turizmu, svim vrstama saobraćaja, putovanja i u trgovinama, ne računajući prvi talas kada su građani kupovali ogromne zalihe osnovnih namirnica…

Posljednji podatak Ministarstva finansija, zaključno sa julom, pokazuje da je privatna potrošnja pala 15 odsto.

Jedino je potrošnja države, kao kontraciklična komponenta, povećana 0,3 odsto. Investicije u osnovna sredstva su niže 26 odsto, uvoz robe i usluga je manji preko 31 odsto… Drastičan pad prometa u svim djelatnostima oborio je prihod od PDV – samo u septembru za 39 procenata. BDP za šest mjeseci ove godine je u padu 10,3 odsto.

Kako pospješiti ekonomiju, odnosno povećati potrošnju Pobjeda je pitala ekonomiste, analitičare, bankare i sindikalce. Svi oni priznaju da odgovor u ovoj situaciji pandemije nije lako dati.

Generalni sekretar Udruženja banaka mr Bratislav Pejaković Pobjedi je kazao da zabrinutost globalno raste.

"Pandemija je globalni problem. Države su kao odgovor crpjele svoje finansije i povećavale javni dug, zbog čega sada i nastaje zabrinutost, jer je gotovo izvjesno da oporavak neće biti tako brz. Međutim, možemo očekivati značajno oživljavanje svih privrednih aktivnosti, ukoliko se proizvede vakcina i tokom prvog kvartala naredne godine splasne negativni uticaj pandemije", kaže on i podsjeća da je više puta naglašena uloga banaka i konkretna reakcija sistema u ovoj situaciji.

"Kroz I i II moratorijum značajno se podržala potrošnja, time i ekonomija i prihodi budžeta, a sada je moguće restrukturirati obaveze kod banaka, za što je CBCG donijela adekvatna akta", ističe Pejaković.

Kada govorimo o firmama, dodaje on, u skladu sa restrukturiranjem treba da se rade značajne izmjene strukture duga, strategije, poslovanja i organizacione strukture, poveća efikasnost i adaptira na nove tržišne uslove.

"Međutim, restrukturiranje mora obuhvatiti mnogo više od restrukturiranja dugovanja i strukture kapitala, jer ovi koraci sami za sebe ne donose ništa više od privremenog olakšanja. Ne rješavaju suštinske probleme poslovanja, eksternog uticaja pandemije, poremećaja na tržištu, interne neefikasnosti, što su moguće zbirno dovele do finansijskog problema", objašnjava Pejaković.

Država bi, dodaje on, pored smanjenja troškova, morala da se pripremi za nove investicije.

"Preporučljiv pristup za državu bio bi da se, pored smanjenja troškova, priprema za nove razvojne investicije - infrastrukturne poslove nalaženjem kvalitetnih izvora sredstava, partnera i investitora. U ekonomijama napredak zavisi od bogatstva u opticaju. Ukoliko se njegovo kruženje zaustavi, ono gubi vrijednost i ekonomija ulazi u recesiju", smatra generalni sekretar UBCG.

Dugoročni proces

Izvršni direktor Montenegro biznis alijanse Milan Dragić Pobjedi je kazao da rast potrošnje možemo stimulisati jedino snaženjem ekonomije, a to bez sumnje nije čin već dugoročniji proces, pogotovo u postojećim uslovima.

"Zbog svega je obaveza države da iznađe način i pomogne privredi, bez obzira što se i sama nalazi u delikatnoj situaciji. Privredi u narednom periodu prije svega treba značajan finansijski stimulans iz domaćih, ali i iz inostranih izvora. I to u kontinuitetu. Jasno je da našu, kao i svjetsku ekonomiju, očekuju brojni izazovi na putu oporavka koji neće biti niti brz niti jednostavan", kaže on i dodaje da je smanjena potrošnja jedan od značajnih problema, jer od toga zavisi dinamika oporavka ekonomije.

Ekonomski analitičar i profesor na Fakultetu za menadžment dr Vasilije Kostić našoj redakciji je kazao da će se uzdržati od prognoza iz više razloga.

"Kovid kriza je redukovala ekonomsku aktivnost, smanjila prihode građana i preduzeća, zbog čega su oni redefinisali strukturu potrošnje, okrenuli se primarnoj. Izvjesno je da će ukupan pad potrošnje biti značajan - i kod domaćinstava, ali i preduzeća. Kada je državno trošenje u pitanju tu je situacija manje izvjesna. Država bi morala (ukoliko bude imala mogućnosti) da pomaže privredu i građane kako bi dubinu pada učinila što manjom i ublažila opšti pad tražnje", objašnjava Kostić i dodaje da će odgovor o kretanju u narednom periodu dati kovid kriza.