[ Izvor: Vijesti ]

STAV DAMJANOVIĆA

Kontrolisati i imovinu iznijetu u inostranstvo

Povećanje roka za zastaru poreske obaveze na period veći od trenutno važećih 10 godina, primjena poreske stope na nezakonito utvrđenu imovinu od oko 80 odsto, obuhvatanje imovine koja je iznijeta u inostranstvo, svakodnevni uvid Upravi prihoda i carina (UPIC) u bankarske transakcije, formiranje specijalno obučenih međuresorskih timova za utvrđivanje porijekla imovine, definisanje jasnih smjernica i osoba čija bi se imovina kontrolisala neka su od rješenja na kojima bi trebalo da počiva oporezovanje nelegalne imovine, smatra vršilac dužnosti direktora Uprave prihoda i carina (UPIC) Aleksandar Damjanović.

Međuresorski timovi koji bi se bavili ovim pitanjem trebalo bi da budu sastavljeni od poreskih inspektora, predstavnika sektora za finansijsko-objavještajne poslove Uprave policije (UP), tužilaštva, Centralne banke (CBCG) i Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), dok kontrola imovine, kako je rekao Damjanović za "Vijesti” treba da krene od onih koji će da vrše kontrolu.

Stav sagovornika Vijesti je da se ispita porijeklo imovine, ne samo javnih funkcionera, već i eksponiranih osoba iz oblasti civilnog sektora, medija, pojedinih nevladinih organizacija i akademske zajednice.

Utvrđivanje predloga zakona o porijeklu imovine je ovogodišnjim programom rada Vlade definisano za četvrti kvartal (oktobar-decembar),dok je potpredsjednik Vlade Dritan Abazović je u parlamentu na sjednici koja je bila posvećena poslaničkim pitanjima najavio da bi ovaj zakon mogao da se usvoji do kraja proljećnog zasjedanja parlamenta.

Vlada je procijenila da bi godišnjih fiskalni efekat od oporezovanja nelegalne imovine mogao biti oko 20 miliona eura.

U Programu rada Vlade je objašnjeno da je cilj ovog zakona da definiše zakonski okvir za borbu protiv korupcije na svim nivoima javnog upravljanja u Crnoj Gori, kao i protiv organizovanog kriminala, uvezujući poreske norme sa normama drugih zakonskih tekstova, uz dužno poštovanje osjetljivosti procesa za trenutak razvoja ekonomije i društva u Crnoj Gori.

"Uz neophodnu sinergiju Vlade i skupštinske većine, koja je ključna za brzu i efikasnu realizaciju ovih aktivnosti, neophodno je otkloniti još nekoliko dilema, poput perioda na koji se ove aktivnosti odnose, a koji mora biti mnogo duži nego što je važeći zakonski rok apsolutne poreske zastare od 10 godina, kao i tzv. minimalnog iznosa razlike vrijednosti imovine i prihoda koji bi bio osnovica za oporezivanje. Što se tiče poreske stope ona može biti i desetostruko veća od postojeće stope poreza na dohodak fizičkih lica i stope poreza na dobit, koje su veoma niske i iznose svega devet odsto. Da bi oporezovanje nezakonito stečene imovine imalo puni smisao ukazujem da se, mehanizmima međunarodne policijske, poreske i bankarske saradnje mora obuhvatiti i imovina iznesena u inostranstvo, a radi se o stotinama miliona eura”, rekao je Damjanović.

On je pojasnio da se mora pojednostaviti saradnja institucija u Crnoj Gori, po kojoj bi UPIC imala svakodnevni bezuslovni uvid u bankarske transakcije na bazi kojih se mehanizmima fiktivnih međukompanijskih transakcija, a onda i izvlačenja gotovine sa bankarskih računa,stiče nezakonito bogatstvo,krivičnim djelima utaje poreza i pranja novca.