Žabljak
Umjereno oblačno
6.9 °C
Pljevlja
Vedro
10.5 °C
Herceg Novi
Umjereno oblačno
20.2 °C
Nikšić
Oblačno
10.8 °C
Cetinje
Oblačno
13.2 °C
Bar
Pretežno oblačno
18.0 °C
Podgorica
Pretežno oblačno
13.9 °C
Ulcinj
Pretežno oblačno
15.8 °C
Kolašin
Pretežno oblačno
10.1 °C

Ekonomija

10. 08. 2021. 10:56   >>  10:56 1

RMUŠ

Poslovna 2021. bolja od prethodne, kupovati domaće

Privrednici očekuju da će ova poslovna godina biti mnogo bolja od prethodne, kazala je Lidija Rmuš iz Privredne komore Crne Gore (PKCG). Ona podsjeća da je pandemija u značajnoj mjeri uticala na porast cijena osnovnih namirnica i poručuje dapodrška koju kao građani možemo pružiti proizvodnji jeste da više kupujemo domaće.

"Usporavanje privrednih aktivnosti, kao posljedica pandemije COVID-19, u značajnoj mjeri je uticalo na ostvarene poslovne rezultate u svim privrednim granama. Kod subjekata iz oblasti poljoprivrede i proizvodnje hrane nije bilo zastoja u obavljanju djelatnosti, ali se uticaj pandemije odrazio na rezultate njihovog poslovanja - smanjenje produktivnosti, nedostatak finansijskih sredstava, otežanu likvidnost i dr. Pred privrednim subjektima su bili brojni izazovi prije svega održavanje proizvodnje i broja zaposlenih, isplate zarada, obezbjeđivanje sredstva za nabavku sirovina, i dr", kazala je Rmuš.

Podsjeća da su značajni kupci poljoprivrednih proizvoda, naročito u vrijeme sezone - hoteli, restorani i drugi ugostiteljski objekti bili zatvoreni te da su u periodu kada su bili otvoreni radili smanjenim kapacitetima.

"U takvim uslovima domaći proizvođači su proizvode plasirali preko trgovačkih lanaca, gdje je takođe došlo do pada prodaje. Prodaja vina na domaćem tržištu smanjena je za 50%. Istovremno proizvodnja piva je bila smanjena 33%, flaširanih voda 35%, a izvoz pića je bio smanjen za 25%. Situacija je bila slična i u prva četiri mjeseca ove godine, dok je od maja, sa otvaranjem granica i uopšte jačanjem privrednih aktivnosti, došlo do pozitivnih promjena u poslovanju preduzeća", dodala je.

Opšta ocjena privrednika, prema riječima Rmuš je, da se očekuje mnogo bolja poslovna godina od prethodne.

Pandmija COVID-19 je, dodaje Rmuš, u značajnoj mjeri uticala na porast cijena osnovnih životnih namirnica.

"Podrška koju kao građani možemo pružiti proizvodnji jeste da više kupujemo domaće proizvode jer time dobijamo svježe proizvode, koji sjećaju na rodni kraj, porodičnu tradiciju, djelo svojih najbližih. Od strane trgovačkih lanaca podrška može biti u boljem pozicioniranju domaćih proizvoda u trgovinama, redovnom izmirenju novčanih obaveza, odnosno skraćivanju rokova plaćanja. Na taj način bi obezbijedili da domaći proizvođači mogu da nabave osnovne sirovine za rad, te da redovno izmiruju obaveze prema radnicima i budžetu", kazala je.

U cilju daljeg razvoja poljoprivrede, poručuje da investicije treba usmjeriti, prije svega, u proizvodnju proizvoda za koje imamo komparativne prednosti koje proizilaze iz raznolikosti klime, reljefa i zemljišta, te omogućavaju proizvodnju širokog asortimana poljoprivrednih proizvoda od ratarskih i industrijskih usjeva do vinograda i maslinjaka, kontinentalnog i mediteranskog voća i povrća. Smatar i da postoje značajni potencijali za dalji razvoj mljekarske i mesne industrije, kao i kapaciteta za preradu voća i povrća.

Upozorava da postoji opravdana bojazan da negativne efekte na ostvarene rezultate u poljoprivredi u ovoj godini zbog kasnog usvajanja Agrobudžeta.

"Naime, poljoprivrednici nijesu bili upoznati na vrijeme koje će se mjere donijeti i koji će biti nivo podrške, odnosno subvencija usvojen tako da nijesu mogli planirati proizvodnju. Stoga, postoji mogućnost da se sredstva neće iskoristi iako je došlo do povećanja subvencije za obrađene površine sa 200 na 220 eura odnosno 230 eura za poljoprivredne proizvođače mlađe od 40 godina. Pozitivno je što su obaveze prema proizvođačima mlijeka izvršavane redovno, ali za sprovođenje ostalih mjera se ipak moralo čekati usvajanje Agrobudžeta. Analiza Agrobudžeta koji iznosi 44,8 mil. eura ukazuje da je u ovoj godini došlo do povećanja sredstava koja se izdvajaju iz nacionalnog budžeta za 11%, dok su sredstva međunarodne podrške i kreditna sredstva smanjena za skoro 50%. Dakle, planirana sredstava za Agrobuždet u odnosu na 2020. godinu manja su 26%. Do smanjenja je došlo kod sredstava koji su namijenjeni za mjere ruralnog razvoja, dok su mjere tržišno-cjenovne politike koje se odnose na direktna plaćanja farmerima povećane 17%", zaključila je Rmuš.

Pratite nas na

Komentari 1

ostavi komentar

Ostavi komentar

Pravila komentarisanja sadržaja Portala RTCG
Poštujući načelo demokratičnosti, kao i pravo građana da slobodno i kritički iznose mišljenje o pojavama, procesima, događajima i ličnostima, u cilju razvijanja kulture javnog dijaloga, na Portalu nijesu dozvoljeni komentari koji vrijeđaju dostojanstvo ličnosti ili sadrže prijetnje, govor mržnje, neprovjerene optužbe, kao i rasističke poruke. Nijesu dozvoljeni ni komentari kojima se narušava nacionalna, vjerska i rodna ravnopravnost ili podstiče mržnja prema LGBT populaciji. Neće biti objavljeni ni komentari pisani velikim slovima i obimni "copy/paste" sadrzaji knjiga i publikacija.Zadržavamo pravo kraćenja komentara.

Da biste komentarisali vijesti pod vašim imenom

Ulogujte se

Novo