Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Подешавaња

Умањи / Увећај

Изаберите тему

Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Ekonomija

10. 08. 2021. 10:56   >>  10:56 1

RMUŠ

Poslovna 2021. bolja od prethodne, kupovati domaće

Privrednici očekuju da će ova poslovna godina biti mnogo bolja od prethodne, kazala je Lidija Rmuš iz Privredne komore Crne Gore (PKCG). Ona podsjeća da je pandemija u značajnoj mjeri uticala na porast cijena osnovnih namirnica i poručuje dapodrška koju kao građani možemo pružiti proizvodnji jeste da više kupujemo domaće.

"Usporavanje privrednih aktivnosti, kao posljedica pandemije COVID-19, u značajnoj mjeri je uticalo na ostvarene poslovne rezultate u svim privrednim granama. Kod subjekata iz oblasti poljoprivrede i proizvodnje hrane nije bilo zastoja u obavljanju djelatnosti, ali se uticaj pandemije odrazio na rezultate njihovog poslovanja - smanjenje produktivnosti, nedostatak finansijskih sredstava, otežanu likvidnost i dr. Pred privrednim subjektima su bili brojni izazovi prije svega održavanje proizvodnje i broja zaposlenih, isplate zarada, obezbjeđivanje sredstva za nabavku sirovina, i dr", kazala je Rmuš.

Podsjeća da su značajni kupci poljoprivrednih proizvoda, naročito u vrijeme sezone - hoteli, restorani i drugi ugostiteljski objekti bili zatvoreni te da su u periodu kada su bili otvoreni radili smanjenim kapacitetima.

"U takvim uslovima domaći proizvođači su proizvode plasirali preko trgovačkih lanaca, gdje je takođe došlo do pada prodaje. Prodaja vina na domaćem tržištu smanjena je za 50%. Istovremno proizvodnja piva je bila smanjena 33%, flaširanih voda 35%, a izvoz pića je bio smanjen za 25%. Situacija je bila slična i u prva četiri mjeseca ove godine, dok je od maja, sa otvaranjem granica i uopšte jačanjem privrednih aktivnosti, došlo do pozitivnih promjena u poslovanju preduzeća", dodala je.

Opšta ocjena privrednika, prema riječima Rmuš je, da se očekuje mnogo bolja poslovna godina od prethodne.

Pandmija COVID-19 je, dodaje Rmuš, u značajnoj mjeri uticala na porast cijena osnovnih životnih namirnica.

"Podrška koju kao građani možemo pružiti proizvodnji jeste da više kupujemo domaće proizvode jer time dobijamo svježe proizvode, koji sjećaju na rodni kraj, porodičnu tradiciju, djelo svojih najbližih. Od strane trgovačkih lanaca podrška može biti u boljem pozicioniranju domaćih proizvoda u trgovinama, redovnom izmirenju novčanih obaveza, odnosno skraćivanju rokova plaćanja. Na taj način bi obezbijedili da domaći proizvođači mogu da nabave osnovne sirovine za rad, te da redovno izmiruju obaveze prema radnicima i budžetu", kazala je.

U cilju daljeg razvoja poljoprivrede, poručuje da investicije treba usmjeriti, prije svega, u proizvodnju proizvoda za koje imamo komparativne prednosti koje proizilaze iz raznolikosti klime, reljefa i zemljišta, te omogućavaju proizvodnju širokog asortimana poljoprivrednih proizvoda od ratarskih i industrijskih usjeva do vinograda i maslinjaka, kontinentalnog i mediteranskog voća i povrća. Smatar i da postoje značajni potencijali za dalji razvoj mljekarske i mesne industrije, kao i kapaciteta za preradu voća i povrća.

Upozorava da postoji opravdana bojazan da negativne efekte na ostvarene rezultate u poljoprivredi u ovoj godini zbog kasnog usvajanja Agrobudžeta.

"Naime, poljoprivrednici nijesu bili upoznati na vrijeme koje će se mjere donijeti i koji će biti nivo podrške, odnosno subvencija usvojen tako da nijesu mogli planirati proizvodnju. Stoga, postoji mogućnost da se sredstva neće iskoristi iako je došlo do povećanja subvencije za obrađene površine sa 200 na 220 eura odnosno 230 eura za poljoprivredne proizvođače mlađe od 40 godina. Pozitivno je što su obaveze prema proizvođačima mlijeka izvršavane redovno, ali za sprovođenje ostalih mjera se ipak moralo čekati usvajanje Agrobudžeta. Analiza Agrobudžeta koji iznosi 44,8 mil. eura ukazuje da je u ovoj godini došlo do povećanja sredstava koja se izdvajaju iz nacionalnog budžeta za 11%, dok su sredstva međunarodne podrške i kreditna sredstva smanjena za skoro 50%. Dakle, planirana sredstava za Agrobuždet u odnosu na 2020. godinu manja su 26%. Do smanjenja je došlo kod sredstava koji su namijenjeni za mjere ruralnog razvoja, dok su mjere tržišno-cjenovne politike koje se odnose na direktna plaćanja farmerima povećane 17%", zaključila je Rmuš.

Пратите нас на

Коментари1

Остави коментар

Остави коментар

Правила коментарисања садржаја Портала РТЦГВише
Поштујући начело демократичности, као и право грађана да слободно и критички износе мишљење о појавама, процесима, догађајима и личностима, у циљу развијања културе јавног дијалога, на Порталу нијесу дозвољени коментари који вријеђају достојанство личности или садрже пријетње, говор мржње, непровјерене оптужбе, као и расистичке поруке. Нијесу дозвољени ни коментари којима се нарушава национална, вјерска и родна равноправност или подстиче мржња према ЛГБТ популацији. Неће бити објављени ни коментари писани великим словима и обимни "copy/paste" садрзаји књига и публикација.Задржавамо право краћења коментара. Мање

Да бисте коментарисали вијести под вашим именом

Улогујте се

Најновије

Најчитаније