KOSTIĆ UPOZORAVA

Uz zarade, rastu i cijene

U Uniji slobodnih sindikata saglasni su predlogom Ministarstva finansija i socijalnog staranja u vezi sa rastom zarada. Ipak, ekonomski analitičari upozoravaju i na posljedice, prije svega poskupljenja.

Dan nakon što je Ministarstvo finansija objavilo da će budžetom za narednu godinu minimalna zarada biti povećana na 450,a prosječna na 700 eura, za isti sto iza zatvorenih vrata sjeli su socijalni partneri. Nakon sastanka jedini pred kameru izašli su iz Unije slobodnih sindikata.

"Današnji sastanak je pokazao da smo svi izrazili načelnu saglasnost sa predloženom reformom. A, svi detalji biće dogovoreni u narednom periodu kroz dijalog socijalnih partnera koji će se opet za istim stolom naći početkom oktobra na sjednici socijalnog savjeta", kazala je Ivana Mihajlović iz Unije slobodnih sindikata.

U Sindikatu smatraju da su predložene mjere realno ostvarive te da poslodavci neće imati ništa protiv njih, jer će im biti smanjeni troškovi rada.

"Jedino ovakve mjere mogu da doprinesu da zadržimo mlade i porodice u Crnu Goru. Poslodaci će imati i to u vidu da moraju da stvore dostojanstveni ambijent za dostojanstveni život i rad zaposlenih da moraju da imaju zadovoljne radnike jer će se u suprotnom susresti sa činjenicom da niko neće imati da stvara taj njihov kapital", navela je Mihajlović.

Povećanje plata zamišljeno je kroz skoro dvostruko smanjenje poreza na zarade, tako što će se država odrići doprinosa za zdravstveno osiguranje. Plan da poslodavci ono što su do sada plaćali državi daju radnicima naizgled je tehnička metoda, kaže ekonomski analitičar Vasilije Kostić i upozorava na moguće negativne poslJedice.

"Radi se o tome da vi povećate kako god cijenu rada. Troškovi rada će u buduće da rastu, a sa povećanjem troškova rada znači da će rasti i cijene proizvoda i usluga, a to znači da je pritisak na pad produktivnosti", upozorava Kostić.

Sa padom produktivnosti poslodavci traže manje rada i manje zaposlenih i to može ozbiljno da utiče na stopu zaposlenosti, odnosno, ponovo na rast nezaposlenosti. Crnogorski poslodavci, kaže Kostić, plaćaju najviše poreze na zarade u regionu, pa je dobro što će im država smanjiti te troškove.

Nesporno je, navodi, da treba da se povećaju i plate, ali poručuje: "Ali se plate ekonomski racionalno ne mogu povećati bez oslanjanja na produktivnost. Zašto? Zato što rast produktivnosti određuje održivi standard grašana odnosno on postavlja granice održivog rasta plata."

S druge strane, iz Sindikata javne uprave i pravosuđa smatraju da najavljeno povećanje zarada za 17 odsto nije dovoljno s obzirom na to da su u međuvremenu više puta porasli svi troškovi života.

"Po nama, realno je minimum 25 odsto uvećanja i primjena tog prijedloga bi trebalo da bude 1. januar 2022. Već sada bi trebalo da se budžetom planiraju sredstva za 1. januar, jer kraj godine je daleko, do tada se može mnogo šta promijeniti", smatra Nenad Rakočević iz Sindikata javne uprave i pravosuđa.

Osim socijalnih partnera, plan Ministarstva finansija mora dobiti podršku i političara. Iz DF-a su ocijenili da predložene mjere obiluju brojnim „kontradiktornostima, neutemeljenostima i populizmom“, te da takva ekonomska politika neće imati podršku tog političkog saveza. Iz opozicionog SDP-a su Spajićev "Maršalov plan za Crnu Goru" nazvali spiskom lijepih želja i nerealnim. Spajića je podržao premijer Zdravko Krivokapić, kao i Socijalistička narodna partija.

Biljana Rovčanin, TVCG