[ I. P. ]

PROF. LAKIĆEVIĆ

Ekonomija se više ne smije oslanjati samo na turizam

Za očekivati je da će u narednom periodu rizici, koji dominantno utiču na globalnu ekonomiju, kao što su: pandemije, klimatske promjene, prirodne katastrofe, terorizam i ratni sukobi, biti intenzivirani, što posebno treba uzeti u obzir prilikom određivanja strateških pravaca razvoja i kreiranja ekonomskih politika. Crnogorska ekonomija više se, po riječima prof. dr Milana Lakićevića, redovnog profesora sa Ekonomskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, ne smije oslanjati samo na turizam koji je do sada donosio najveće prihode u budžetu.

Po riječima Lakićevića Crna Gora se mora okrenuti industrijalizaciji, poštovanju principa "zelene ekonomije" kao i cirkularnoj ekonomiji gdje otpad ne postoji, već se on dalje koristi kao sirovina.

Isto tako mora se povećati izvoz.

"Pandemija izazvana virusom kovid-19 je samo ogolila i produbila sistemske nedostatke crnogorske privrede. Poznato je da je naša privreda vrlo malo diverzifikovana i da je prvenstveno usmjerena na turizam kao stratešku djelatnost, koja zajedno sa trgovinom čini gotovo 30 odsto BDP-a. Crnogorska ekonomija je zavisna od uvoza sa visokom izloženošću spoljnjim rizicima i bez značajnih konkurentskih prednosti", kazao je Lakićević.

On objašnjava da turizam sam po sebi ne može biti značajan generator privrednog rasta, imajući u vidu činjenicu da se radi o nisko akumulativnoj djelatnosti, koja u crnogorskim prilikama ima izraženo sezonski karakter.

"U stabilnim uslovima privređivanja zimska i ljetnja turistička sezona se nadopunjuju, tako da su ukupni efekti na privredni rast i stabilnost javnih finansija dominantni. Međutim, u uslovima značajnijih poremećaja, kao što je pandemija, sektor turizma trpi najveće negativne efekte. Tzv. zaključavanje ili zatvaranje granica u cilju suzbijanja zaraze dovodi do skoro potpunog obustavljanja ekonomskih aktivnosti u ovom sektoru", smatra Lakićević.

Drugi negativan efekat pandemije je, po njegovim riječima, prekidanje lanca snabdijevanja ili njegovo otežano funkcionisanje.

"Ovaj problem je posebno izražen imajući u vidu činjenicu da je crnogorska ekonomija uvozno zavisna i da se samo mala količina određenih proizvoda neophodnih za život produkuje u Crnoj Gori", kazao je prof. dr Lakićević.

On smatra da je apsorcioni kapacitet crnogorske privrede ograničen malim brojem stanovnika i niskim dohocima koji se ostvaruju, pa se poboljšanje ekonomske situacije mora zasnivati na konstantnom porastu izvoza.

"Izvoz je determinisan konkurentnošću, koja opet zavisi od primjene novih tehnoloških dostignuća. Loša privredna struktura crnogorske privrede je posljedica dugogodišnjih negativnih efekata tranzicije ali i odsustva adekvatnih strategija očuvanja i podrške određenim sektorima privrede. Buduće razvojne politike moraju se usredsrediti na rješavanje osnovnih strukturnih problema u kojima se posebna pažnja, pored razvoja turizma i usluga, mora posvetiti industrijalizaciji", naglašava sagovornik Pobjede.

Za takve strukturne reforme potrebno je, po njegovom mišljenju, duže vrijeme.

"Na kratak rok je najvažnije sačuvati makroekonomsku stabilnost i generisati rast ekonomije. Mjere ekonomske politike posebno moraju biti usmjerene na rješavanje nelikvidnosti privrednih subjekata, jačanje finansijske discipline, suzbijanje sive ekonomije, jačanje kreditne podrške privredi, investiranje u osnovnu infrastrukturu, podsticanje proizvodnje namijenjene izvozu, smanjenje troškova poslovanja uklanjanjem administrativnih i birokratskih barijera, smanjenje poreskog opterećenja prvenstveno kroz smanjivanje brojnih taksi i parafiskaliteta i sl", smatra Lakićević.

Diverzifikacija crnogorske privrede u velikoj mjeri će, kako dodaje, zavisiti i od privlačenja stranih investicija i mogućnosti transfera novih tehnologija prvenstveno u sektoru industrije.

"Osnovni preduslov za navedene aktivnosti je razvoj osnovne infrastrukture. Imajući u vidu činjenicu da za izgradnju i revitalizaciju infrastrukture – naročito saobraćajne treba značajno vrijeme ali i adekvatni izvori finansiranja nije realno očekivati da će proces diverzifikacije privredne strukture biti realizovan u kratkom roku", naglašava prof. dr Lakićević.