ISTRAŽIVANJE MONSTAT-A

Mala preduzeća podložnija podmićivanju

Podmićivanje u Crnoj Gori veće je u malim preduzeća koja imaju deset do 49 zaposlenih, nego kod ostalih poslovnih subjekata, pokazalo je istraživanje Monstata.

U izvještaju pod nazivom Korupcija i kriminal među privatnim poslovnim subjektima u Crnoj Gori, navodi se da je prisutnost podmićivanja nešto veća za srednja i velika preduzeća koja imaju preko 50 zaposlenih, nego za mikro preduzeća do devet zaposlenih.

“Moguće objašnjenje može biti da veoma mala preduzeća u Crnoj Gori na prvom mjestu ne mogu sebi da priušte davanje mita. S druge strane, srednja i velika preduzeća mogu više izgubiti u smislu reputacije i pravnih sankcija u slučaju da se podmićivanje otkrije, pa nerado otkrivaju iskustva u vezi sa podmićivanjem”, dodaje se u izvještaju.

Istraživanje koje je sprovedeno u pet ključnih ekonomskih oblasti među 2.000 kompanija u Crnoj Gori pokazalo je da podaci o načinu traženja mita mogu pružiti značajan uvid u to kako zapravo dolazi do podmićivanja državnih službenika, prenosi Mina business.

“Mehanizmi plaćanja mita često su okarakterisani određenim implicitnim obrascima koji su dobro poznati i onima koji daju i onima koji uzimaju mito, zasnovani na razumijevanju nezakonite prednosti za obje strane”, kazali su iz Monstata.

To je, kako su dodali, još istinitije za poslovne subjekte koji mitom zaobilaze zakone i propise kako bi ubrzali administrativne procedure ili preskočili birokratiju i time osigurali ogromnu korist.

“U ekonomskoj oblasti, gdje svaka komparativna prednost može dovesti do većih profita i većeg tržišnog učešća za biznis, ovo može dovesti do eskalacije gdje mito nije samo očekivan, već ga poslovni subjekti dobrovoljno nude da bi bili ispred konkurenata”, precizira se u izvještaju.

Iz Monstata su naveli da, kada davanje mita postane rutinska vježba za određene kompanije sa ciljem osiguravanja koristi ili nedozvoljenih usluga od državnih službenika, plaćanja mogu biti očekivana i sve češća.

Istraživanje koje je realizovano na inicijativu Kancelarije Ujedinjenih nacija za drogu i kriminal, a finansirano od Evropske komisije i vlada Njemačke, Norveške i Švedske, pokazalo je da se državni službenici ne ustručavaju da zatraže mito.

“Ukoliko oni koji primaju mito ne očekuju da će takve aktivnosti biti prijavljene ili ne očekuju nikakve sankcije za iznuđivanje mita, davanje mita može postati prihvatljiva i uobičajena praksa u nekim državnim kancelarijama”, objasnili su iz Monstata.

U takvim slučajevima, kako su dodali, državni službenici koji primaju mito moraju da budu direktno sankcionisani tako što će se nekažnjavanje okončati širenjem i sprovođenjem strogih pravila protiv podmićivanja.

“Ako se davaoci mita osjećaju obaveznim da daju mito, veća je vjerovatnoća da će istupiti i prijaviti podmićivanje, što bi trebalo ohrabrivati kroz otvaranje dodatnih kanala za prijavu slučajeva podmićivanja”, smatraju u Monstatu.

Podaci pokazuju da su poslovni subjekti često proaktivni u uticaju na državne službenike putem podmićivanja.

Mnogo manje poslovnog podmićivanja nego na Balkanu

U skoro 50 odsto slučajeva mita, predstavnik poslovnog subjekta je dobrovoljno ponudio mito bez prethodnog traženja, dok se u 44 odsto slučajeva radi o mitu koje je državni službenik eksplicitno ili implicitno tražio sam ili putem treće strane.

Istraživanje je pokazalo da je u Crnoj Gori najvažnija svrha davanja mita ubrzanje poslovnih procedura koje bi, u suprotnom, bile odložene.

“Ostale navedene svrhe mita koji se plaća su da se omogući okončanje procedure, smanje njeni troškovi i dobije informacija”, rekli su iz Monstata.

Za kreatore politika za antikorupciju, kako su saopštili, izazov je da se veći broj poslovnih subjekata ohrabri da prijave podmićivanje i tako pomognu borbu protiv korupcije.

“Stvaranje boljih i sigurnijih kanala za prijavljivanje slučajeva korupcije rezultiraće povećanim brojem prijava samo onda kada postoji generalno mišljenje da podmićivanje nije prihvatljivo i da je obraćanje vlastima za pomoć vrijedno, kao i da će biti ispraćeno odgovarajućom akcijom”, zaključuje se u istraživanju.

Prosječna prisutnost poslovnog podmićivanja u Crnoj Gori iznosi 3,2 odsto, mnogo manje u odnosu na ostale zemlje zapadnog Balkana gdje iznosi 10,2 odsto. Srednji iznos koji se plaća po mitu 411 eura.

Prisutnost podmićivanja računa se kao broj poslovnih subjekata koji su dali neku vrstu mita, a da su u toku 12 mjeseci prije istraživanja imali kontakt sa državnom službom.