[ Mina-biznis ]

LAZOVIĆ SAOPŠTIO

Provjerava se poslovanje Jugopetrola

Vlada je više očekivala od vlasnika kotorskog Jugopetrola, Helenic Petroleuma, u pogledu unaprjeđenja poslovanja i širenja biznisa, bez obzira što se radi o referentnoj kompaniji i što je kupoprodajni ugovor u značajnom dijelu ispunjen, ocijenio je potpredsjednik Vlade, Vujica Lazović.

On je u Skupštini, odgovarajući na pitanje poslanika Socijalističke narodne partije (SNP) Aleksandra Damjanovića, kazao da se u Jugopetrolu već nekoliko dana nalazi tim poreskih inspektora koji će obaviti kontrolu poslovanja i utvrditi da li je bilo kršenja zakona i iznošenja novca.

„Itekako smo zainteresovani za to i spremni smo da, ukoliko se budu dešavale takve stvari, idemo u prvacu promjena zakonskih rješenja“, saopštio je Lazović.

On je podsjetio da je 2002. godine 54,35 odsto državnog udjela u Jugopetrolu prodato grčkom Hellenic Petroleumu za 65 miliona eura. Kupoprodajnim ugovorom bile su predviđene investicije od 40,5 miliona eura, dok su ukupna ulaganja, prema izvještaju o ostvarenju ugovora u proteklom periodu, iznosila 46 miliona.

Lazović je naveo da je dokapitalizacija kompanije, kao obaveza kupca, izostala.

„Obaveza kupca, koja je predviđena kao investiranje kroz dokapitalizaciju, pedstavljala je integralni dio finansijske ponude i kupac je bio dužan da to obavi, bez obzira što je istekao investicioni ugovor od pet godina“, rekao je Lazović.

On je dodao da je Skupština akcionara Jugopetrola više puta pokušavala da usvoji odluku o dokapitalizaciji, ali da to nije bilo moguće zbog nedostatka kvoruma.

„Dokapitalizaciji su se protivili predstavnici svih šest crnogorskih fondova zajedničkog ulaganja, koji su posjedovali četvrtinu kapitala Jugopetrola. U tim uslovima Vlada nije imala mehanizam kojim bi zaustavila tu opstrukciju“, saopštio je Lazović.

Dokapitalizacijom je, prema njegovim riječima, trebalo da se obezbijedi novac za investicije u cilju poboljšanja poslovanja kompanije.

Lazović je naveo i da je u Jugopetrolu realizovan socijalni program i isplaćene otpremnine u skladu sa Kolektivnim ugovorom, dok je u desetogodišnjem periodu od 2003. do prošle godine kompanija na ime javnih prihoda platila 1,2 milijarde eura, čiji se najveći dio odnosio na porez na dodatu vrijednost.