Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Подешавaња

Умањи / Увећај

Изаберите тему

Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Ekonomija

28. 01. 2015. 20:59   >>  20:54

POSAO I EKOLOGIJA

Drugi blok ključan za Pljevlja

Za izgradnju Drugog bloka Termoelektrane Pljevlja, više od svih, zainteresovani su zaposleni u Prvom bloku, ali jednako tako i u Opštini Pljevlja. Pljevljaci taj projekat vide kao važan energetski projekat koji će otvoriti nova radna mjesta i ističu, ne manje važnije, ekološke razlike.

Punom parom radi Prvi blok TE Pljevlja od 1972 godine. Priča se da je životni vijek priveo kraju. To, ipak, ne znači da je pitanje danas kada će i umrijeti.

"Imamo potpunu kontrolu snage, mogućnost iskorišćenja bloka u makismalnoj snazi i značajni resurs do sada odrađenih 170.000 sati, što prema našoj procjeni znači da bi mogao još toliko", kazao je direktor TE Pljevlja Luka Jovanović.

Budućnost bi mu, kad se parametri pretvore u godine, mogla da dosegne do 2033.

"Dva parametra koja su obavezna da se kontrolišu su kao proces zagrijavanja uglja bitno da se kontrolišu jesu sumpor (SO2) dioksid i azotni oksid(NOx) koje moramo u budućnosti riješiti a koji iziskuje veliku investiciju i nadamo se da ćemo kroz gradnju II bloka napraviti raciionalizaciju troškova", ističe Jovanović.

I baš tu su oči javnosti uprte ovih dana naročito oči Pljevljaka.

"Kad govorimo o izgradnji Drugog bloka TE Pljevlja, tu izgradnu treba posmatrati sa dva aspekta ekonomski i ekološki", istiće potpredsjednik Opštine Pljevlja, Ljubiša Čurčić.

U konačnom. sve to priželjkuju da bi došli do pitanja svih pitanja.

"Sigurno za Pljevljake najvažnija i značaj bi bio gradnja Drugog bloka, što bi se izgradila toplifikacija grada, a veoma dobro znamo da Pljevlja, odnosno gradsko jezgro, imaju velike probleme aerozagađenja, tako da bi sa toplifikacijom grada aerozagađenje u Pljevljima bilo svedeno na najmanju moguću mjeru", poručio je Čurčić.

Kad se na papir stave želje i planovi i vremenski oročen, datumi se naziru.

"To bi onda iziskivalo možda godinu dana izrade ili glavnog projekta formiranjem gradilišta i toga. Realno je po meniočekivati ako smo čvrsti u odluci, da već 2016. počnemo sa radovima. Sami radovi su predviđeni da traju oko tri i po godine. To znaći da bi do 2020. trebali da imamo dvije elektrane u pogonu", kazao je Jovanović.

Da bi živio ne samo Prvi već i Drugi blok potrebno ga je hraniti, a ni to proračun kaže neće biti problem.

"Po svim procjenama koje dobijamo od kolega iz Rudnika i koje imamo iz baze podataka je da postojeća lokacija može obezbijediti učešće od 80 miliona tona uglja, što bi bilo dovoljno za rad ove elektrane i nove elektrane u naredniih 40 godina, a onda poznato je da u okolini, ovdje blizu Maoča, postoji lokalitet sa rezervom od blizu 110 miliona tona uglja", naglašava Jovanović.

Zbog svega, oni koji hleba jedu od ove priče, se nadaju da će ga i dalje jesti.

"Sa Drugim blokom očekujem apsolutno i bolje uslove i rad i riješeno pitanje ekologije kako je projektovano da se odradi", izjavio je Milika Džuver.

I ako sve bude realizovano tek onda će oni što su tek progledali moći da gledaju u budućnost u pljevaljskom kraju.

Izgradnjom drugog bloka postajemo vodeći izvoznici

Izgradnjom Drugog bloka TE, Crna Gora bi mogla postati vodeća zemlja u regionu, kad je u pitanju izvoz električne energije, što bi u krajnjem moglo dovesti do pada cijene, kažu sagovornici TVCG. Direktor Regulatrorne agencije, Novak Medenica, kaže da se RAE neće mnogo pitati o cijeni struje kad se usvoji novi Zakon o energetici, ali da će liberalzacija tržišta od Nove godine uticati na cijene snabdjevača. U Vladi očekuju da će izgradnja Drugog bloka pozicionirati Crnu Goru u regionu i da će odnos ponude i potražnje učiniti svoje i donijeti nižu cijenu struje.

Što je bliže 31. mart, to je izvjesnije da neće biti trećeg partnera koji bi se italijanskom A2A i Elektroprivredom gradio nama neophodni Drugi blok TE. Kompletna Vlada, na čelu sa premijerom, stala je iza projekta, koji će se graditi sa ili bez trećeg u poslu.

Izgradnjom Drugog bloka u Pljevljima, Crna Gora će imati prednost u odnosu na zemlje regiona, čime će postati ne samo lider po izvozu energije, već i stabilnosti cijelog sistema. Posebno profitabilan period za EPCG bio bi onaj u kome bi zajednički proizvodili i Prvi i Drugi blok TE, i što bi donijelo za rezultat značajan višak električne energije.

Procjenjuje se da će nakon izgradnje Drugog bloka, Crna Gora proizvoditi 4,8 hiljada gigavat sati električne energije, što je znatno više nego danas. Upravo taj višak električne energije bi po ekonomskim zakonima odnosa ponude i tražnje trebao da donese i jeftiniju struju za crnogorske građane i privredu.

"Samim povećanjem ponude električne energije možemo očekivati da će doći do izvjesnog smanjenja cijena", smatra Medenica.

Zemlje regiona, uključujući Makedoniju muku muče sa nedostatkom električne energije. Već godinama unazad, ove zemlje, zajedno sa našom, imaju cijene struje koje su značajno više nego u zapadnoj Evropi.

"Do 2018. mora da se značajna količina novca uloži u saniranje Termoelektrana. Samo Srbija planira da za rješavanje ovog problema uloži 800 miliona eura. Sve će to dovesti do novog rasta cijena električne energije u regionu", ocijenio je predsjednik Odbora direktora EPCG, Srđan Kovačević.

Od 1. januara 2018. u energetskoj zajednici važiće nova pravila koja predviđaju značajno redukovanje proizvodnje struje iz termoizvora.

"2018. imali bi ovaj blok i Blok I koji bi uz mala ulaganja mogli da rekonstruišemo da bude profitabilan i rentabilan i što se tiče misija CO2, mi bi mogli da budemo izvoznici električne energije", poručio je Generalni direktor Direktorata za energetiku, Miodrag Čanović.

Vlada računa da će KAP opstati na tržištu i za njega planira baznu energiju.

"Kad se napuni podvodni kabl koji treba da krene tamo do kraja 2017. mi bi tu energiju obnovljivu izvozili u Italiju po veoma većoj cijeni nego što je kod nas", ističe Čanović.

Nacrtom zakona o energetici, čije se usvajanje očekuje u prvoj polovini godine, Regulatorna agencija za energetiku moći će da reaguje samo u slučaju prekomjernog porasta cijene struje.

"U slučaju rasta cijene, predviđeni su određeni limiti koji se kreću 6 odsto maksimalno godišnje da može rasti cijena, ali mi očekujemo rast, a možda čak i stagnira", kazao je Medenica.

Kako već ne utiče direktno na formiranje cijene struje, RAE svoju najvažniju ulogu vidi u razvoju tržišta energije, gdje kroz liberalizaciju očekuje i manju cijenu.

"Treba da učinimo sve da tržište zaista zaživi. Da bude likvidno. Onog momenta kad tržište bude likvidno možemo da očekujemo i moguće smanjenje cijene električne energije na tom slobodnom tržištu da se poveća i ponuda i tražnja", naglašava Medenica.

Iako formalno građani od 1. januara mogu da biraju snadbjevača za struju, još se niko liše Elektroprivrede nije prijavio za dobijanje licence.

Važno ove godine krenuti u gradnju

Predsjednik Opštine Pljevlja, Mirko Đačić, kazao je da je važno da se ove godine krene u gradnju Drugog bloka TE.

"Važno je i u privrednom smislu da se obezbijedi kontinuitet u radu same Termoelektrane i Rudnika Uglja kao privrednih subjekata, koji već decenijama predstavljaju okosnicu privrede i Pljevalja i Crne Gore. Važno je i da se ne čeka više, jer se sa tim stvaraju uslovi za ono što lokalna uprava očekuje, da se izgradnjom Bloka II uđe u projekat toplifikacije. Ono što posebno intersuje i nas i građane.", kazao je Đačić, gostujući u Dnevniku TVCG.

On je kazao da je zadovoljan što posljednjih dana ima informacija da je izgradnja Drugog blok TE zaista izvjesna.

"Rekao bih da je toplifikacija jedini pravi način da se najkvalitetnije riješi pitanje zagađenosti vazduha u Pljevljima. Sva ostala parcijalna rješenja nikad neće imati kvalitet kao što će imati izgradnja Bloka II i realizacija toplifikacije", poručio je Đačić.

(Tanja Debeljević, Zoran Leković, Dnevnik TVCG)

Пратите нас на

Коментари0

Остави коментар

Остави коментар

Правила коментарисања садржаја Портала РТЦГВише
Поштујући начело демократичности, као и право грађана да слободно и критички износе мишљење о појавама, процесима, догађајима и личностима, у циљу развијања културе јавног дијалога, на Порталу нијесу дозвољени коментари који вријеђају достојанство личности или садрже пријетње, говор мржње, непровјерене оптужбе, као и расистичке поруке. Нијесу дозвољени ни коментари којима се нарушава национална, вјерска и родна равноправност или подстиче мржња према ЛГБТ популацији. Неће бити објављени ни коментари писани великим словима и обимни "copy/paste" садрзаји књига и публикација.Задржавамо право краћења коментара. Мање

Да бисте коментарисали вијести под вашим именом

Улогујте се

Најновије

Најчитаније