[ Mina-biznis ]

CENTRALNA BANKA

Nećemo osjetiti posljedice grčke krize

Crna Gora će biti među zemljama koje neće značajnije osjetiti posljedice grčke kriza, ali se njeni indirektni efekti ne mogu isključiti, saopšteno je iz Centralne banke (CBCG).

Predstavnici CBCG su kazali da domaće i međunarodne analize pokazuju da Crna Gora neće značajnije osjetiti posljedice grčke krize, kao i da skoro da i neće biti direktnog efekta, jer crnogorski bankarski sistem nije povezan sa grčkim.

„Izvoz Crne Gore u Grčku je zanemarljiv i prošle godine je iznosio svega 295 hiljada eura, što je manje od jednog promila ukupnog. Grčka je prošle godine investirala 234 hiljade eura u Crnu Goru, što je takođe manje od jednog promila neto priliva stranih direktnih investicija (SDI)“, navodi se u saopštenju CBCG.

Predstavnici CBCG su kazali i da se ne mogu isključiti indirektni efekti krize, koji se mogu manifestovati kroz negativan uticaj na neke od partnera Crne Gore iz EU i regiona, koje su u većoj mjeri povezane sa Grčkom, odnosno njihovo prelivanje kroz eksterne odnose sa tim državama.

„Pozitivni indirektni efekti su mogući, jer će vjerovatno jedan broj turista zbog nestabilnosti odustati od putovanja u Grčku, čime se otvara mogućnost za privlačenje više turista u Crnu Goru“, kazali su predstavnici CBCG.

Oni su saopštili da većina prognoza procjene uticaja grčke krize na EU pokazuje da neće biti većih dugoročnih negativnih posljedica po EU kao cjelinu, već da se više očekuju kratkoročne.

Iz CBCG su naveli da će ta nestabilnost sigurno imati određene posljedice u vidu smanjenog interesovanja investitora za EU, a moguće je i određeno slabljenje eura, zbog neizvjesnosti oko statusa Grčke u eurozoni.

„Samo slabljenje valute ne mora da bude apriori negativno po zemlje članice, jer ono povećava konkurentnost izvoznika. Pojedine zemlje koje su izloženije prema Grčkoj, prije svega one u kojima su filijale grčkih banaka važan dio njihovih finansijskih sistema i tržišta, mogu se suočiti i sa većim negativnim uticajem“, rekli su predstavnici CBCG.

Oni su dodali da treba očekivati i nestabilnosti i kolebanja na evropskim berzama u narednom periodu, kao i smanjeni interes stranih investitora za kupovinu evropskih hartija od vrijednosti (HOV).

„Sa druge strane, posljednjih dana je došlo do rasta cijena njemačkih HOV, jer su one procijenjene kao sigurne“, naveli su iz CBCG.

Predstavnici CBCG smatraju da će kada je u pitanju Grčka, kakav god bio rezultat referenduma, posljedice biti velike, počevši od produbljavanje recesije, fiskalne nestabilnosti, pada nivoa životnog standarda, bjekstva investitora i kapitala, smanjenja broja turista do finansijske nestabilnosti.

„Naročito su ugrožene banke, koje zbog masovnog odliva depozita nijesu ni otvorene u ponedjeljak, nakon odluke Evropske centralne banke (ECB) da do daljnjeg zamrzne progam pomoći grčkim bankama. Banke su veliki odliv depozita iz prethodnog perioda pokrivale kreditima ECB“, rekli su predstavnici CBCG i dodali da je najavljeno i zatvaranje grčke berze.

Oni smatraju da pitanje eventualnog izlaska Grčke iz eurozone nije nimalo jednostavno, jer to nije pravno regulisano.

„Jedino što je regulisano je član 50 Evropskog ugovora u kojem piše da svaka država članica može da odluči da napusti EU. Izlazak iz eurozone bi nastupio automatski, ako bi Grčka napustila EU“, objasnili su iz CBCG.

Oni su saopštili i da jednostrani izlazak iz EU stupa na snagu tek dvije godine nakon donošenja te odluke, kao i da je malo vjerovatno da bi Grčka dobrovoljno napustila eurozonu, jer bi to još više produbilo njenu krizu.

„Evenutalno uvođenje drahme bi vodilo njenoj značajnoj devalvaciji u odnosu na euro, što bi dodatno smanjilo realne zarade i penzije. Takođe, spoljni dugovi Grčke bi ostali u eurima, a prihodi bi bili u drahmama, što bi još više otežalo svaku buduću otplatu dugova“, naveli su iz CBCG.

Oni smatraju da, ipak, ne bi trebalo isključiti ni scenario da, ukoliko na referendumu ne bude prihvaćen predlog međunarodnih kreditora, kao posljedica dođe do masovnog odliva depozita iz banaka i bjekstva kapitala iz zemlje, kao i da Grčka zbog nedovoljne količine novca u opticaju bude prinuđena da se sama obrati članicama eurozone za izlazak.

„Najbolji scenario bi bio da Grci na referendumu prihvate predlog međunarodnih kreditora, jer će šteta po Grčku i ostale zemlje biti svakako manja. To bi značilo priliv sredstava za otplatu dugova, reaktiviranje kreditnih linija ECB prema grčkim bankama i smanjenje neizvjesnosti na međunarodnim finansijskim tržištima“, ocijenili su predstavnici CBCG.

Oni su dodali i da ankete pokazuju da je trenutno većina Grka za prihvatanje predloga međunarodnih kreditora u odnosu na protivnike, uz veliki broj još neopredijeljenih.

„Te ankete treba uzeti sa određenom rezervom, jer će rezultat biti neizvjestan do samog završetka referenduma“, zaključuje se u saopštenju CBCG.