»Drugorangirani ponuđač je skuplji i, makar prema prvim najavama, u stanju je da obezbijedi garancije za finansiranje tog posla, ali to ne znači da ćemo blanko prihvatiti njihovu prvobitnu ponudu«, rekao je Đukanović u emisiji Otvoreni studio Televizije Crne Gore, gdje je odgovarao na pitanja novinara iz nekoliko crnogorskih medija.

Grčko-izraelski konzorcijum Aktor-HCH izgradnju autoputa procjenjuje na 3,92 milijarde eura, a ulog države u tom poslu bi bio 2,78 milijardi. Hrvatski konzorcijum, kojeg čine Institut građevinarstva Hrvatske, splitski Konstruktor-inženjering i Tehnika, sa kojim je raskinut ugovor zbog nedostavljanja garancija, za kompletan autoput nudio je 2,77 milijardi eura, uz učešće države od 1,74 milijarde, podsjeća Mina-business.

Đukanović vjeruje u dogovor sa grčko-izraelskim konzorcijumom, ali Vlada se, kako je saopštio, neće, kao ni do sada, osloniti samo na tog partnera, postoji i trećerangirani konzorcijum Porr – Alpine.

On je saopštio da, ukoliko ne uspiju pregovori sa drugorangiranim ili trećerangiranim, postoji i novi tender, ali i mogućnost da država preko partnera dobije kredit i sama gradi autoput.

»Naš interes je da što brže dobijemo sposobnog partnera koji može nastaviti započeti posao, jer upravo na tom projektu i još nekima, baziramo ekonomski optimizam da je ove godine moguće obnoviti ekonomski rast makar od minimalnih 0,5 odsto«, rekao je Đukanović, dodajući da Crna Gora kao mala ekonomija brže reaguje na pozitivne signale koji su se počali javljati u Sjedinjenim Američkim Državama i Aziji.

On je ocijenio da je trenutna ekonomska situacija u Crnoj Gori posljedica globalne krize, čiji je uticaj Vlada pravovremenim mjerama uspjela da ograniči.

»Nemamo bankrot ni jedne eili banke, a sve što se događa manje-više je očekivano«, kazao je Đukanović.

On je, komentarišući radničke proteste, a posebno štrajk rudara u jami Biočki stan, rekao da se Vlada bavi problemom svakog preduzeća, pa i Rudnika boksita.

On je podsjetio da je sa rudarima razgovarao posljednjeg dana decembra prošle godine, kada im je saopštio da Vlada ne može da prihvati njihov zahtjev da određenom broju radnika budu isplaćene otpremnine po Kolektivnom ugovoru.

Rudari su, kako je dodao, nekoliko dana kasnije prihvatili te predloge Vlade i uz pisane garancije izašli iz jame gdje su bili osam dana.

Đukanović je rekao da i on i Vlada snose odgovornost zato što je rudarima kasnila isplata zarada i drugih dugovanja najavljena za 15. februar.

»Umjesto 15. februara isplata je bila četiri dana kasnije. Kritikovao sam zbog toga ljude u Vladi, a oni su se pravdali da su imali dogovor sa radnicima da će čekati četiri dana«, naveo je Đukanović, podsjećajući da su rudari 16. februara ponovo ušli u jamu, gdje se još nalaze, i postavili nove zahtjeve, uglavnom one koji su krajem decembra odbijeni.

On je ocijenio da je sve što se kasnije događalo političko i medijsko orgijanje opozicije, predstavnika nevladinih organizacija i pojedinih medija, koji su željeli da optuže Vladu i premijera za neizvršavanje obaveza.

Komentarišući usvajanje izmjena i dopuna Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, Đukanović je ocijenio da se pokušala politički zloupotrijebiti jedna situacija.

»To nije neobično, ali je upozoravajuće ukoliko to pronalazi prostor u zakonodavnom radu, zbog opasnosti da takvi pojedinačni postupci ugroze konzistentnost pravnog sistema koji je rovit, kojeg tek gradimo«, konstatovao je Đukanović.

On je dodao da se u ovom slučaju opozicija pokušala predstaviti kao dobročinitelj, iako je iz Vlade više puta saopšteno da je ta inicijativa prihvatljiva i da će izmjene, ali sveobuhvatnije, biti usvojene u roku od 90 dana.