Otkloniće se dileme oko poslovanja PDF Štampa El. pošta
03. februar 2012.

igor_luksic_izjava_01Premijer Igor Lukšić kazao je da nema saznanja o nepravilnostima u radu Elektroprivrede Crne Gore, Kombinata aluminijuma i Jugopetrola.

"Ta tema je toliko eksploatisana i podsticana u dijelu javnosti da sam smatrao nužnim da državno tužilaštvo primi moju inicijativu kako bi svaka dilema otome bila otklonjena", rekao je premijer tokom radne posjete Nikšiću, prenosi MINA-business.

Lukšić je istakao da, ukoliko je bilo kršenja zakona, treba da odgovaraju oni koji su to radili, ali i u suprotnom dobiju potvrdu da je njihovo poslovanje bilo korektno i tako se ta tema stavi u ad akta.

„Primjer Željezare nas upozorava da živimo u vrlo osjetljivom vremenu kada ne treba vanrednim nestabilnostima ili prouzrokovanjem loših događaja slati poruke koje će značiti da investicije nijesu dobro došle, a investitori na neki način šikanirani", ocijenio je Lukšić.

Prema njegovim riječima, ukoliko se to ne shvati, imaćemo veliki problem i jako loš učinak, pa, makar, Vlada bila sastavljena i od nobelovaca.

Niz okolnosti usporio investicije na Svetom Stefanu

Na pitanje da li je tačno da država i Budvanska rivijera duguju Restis grupi, a ne obrnuto, Lukšić je kazao da je čitav niz okolnosti usporio realizaciju investicije na Svetom Stefanu, ali da teško može razumjeti to pitanje u smislu duguje – potražuje.

"Najveći dio te investicije privodi se kraju, kao i rekonstrukcija Bloka 25, a kako se nadam i obnova Crkve Sveta Gospođa, kako bi u potpunosti bio zaokružen taj kompleks i od idućeg ljeta mogao da sve kapacitete stavi u funkciju", rekao je Lukšić.

Premijer je podsjetio da je još ranije završena rekonstrukcija hotela Miločer, ali da je problem što je u prethodnom periodu kašnjeno sa donošenjem prostorno planske dokumentacije, kako bi se iskoristila sredstva Evropske banke za obnovu i razvoj i investiralo u novi hotelski kapacitet Kraljičine plaže.

"U tom smislu čini mi se da je investitor imao pravo da iskazuje svoje nezadovoljstvo, ali istovremeno kompleksnost situacije navodi da treba pažljivo voditi računa o svakom daljem potezu", rekao je Lukšić.

On je kazao da istovremeno treba uzeti u obzir da su realno ulaganja u infrostrukturu ostrva bila mnogo veća od onog što se mislilo da će biti i da je to povećalo vrijednost imovine Svrtog Stefana, kao i Budvanske rivijere.

Premijer je obrazložio da je zbog toga naloženo da se formira komisija eksperata Ekonomskog fakulteta koja će utvrditi nivo ulaganja i tu povećanu vrijednost kako bi znali na koji način dalje će dalje vući poteze Budvanska rivijera.

"Treba znati i da je Budvanska rivijera u ugovornom odnosu sa firmom Adriatic propertis, koja plaća licencu Amanu za funkcionisanje ostrva i tog kompleksa na najelitniji način kada je turizam u pitanju", rekao je Lukšić.

Premijer je tokom radne posjete Nikšiću obišao Mljekaru Srna, Industriju mesa Goranović i poljoprivrednog preduzetnika Mira Đurđevca i ocijenio da se je namjera Vlade da se u toj oblasti povećaju kapaciteti, podigne bruto društveni proizvod, otvore nova radna mjesta i postakne ekonomski rast.

Kupaca za Željezaru ima, a ako se ne proda okrenuti se domaćim snagama

Lukšić je rekao je da Željezara ima budućnost i da se nada da će se naći dobar investitor i budući vlasnik, obzirom na interesovanje na tržištu kompanija koje se bave proizvodnjom čelika. "Ukoliko se ne proda oslonićemo se na domaće resurse", kazao je premijer u Nikšiću.

On je ocijenio da Željezara ima potencijal da bude jedna od prestižnih kompanija, ne samo u Crnoj Gori, već i u regionu obzirom na njen mogući izvozni potencijal. "Vjerujem u budućnost ove fabrike i ne mislim da se Željezara treba izrezati za nekih 20 do 30 miliona eura likvidacione imovine i tako ugasiti", ukazao je Lukšić, nakon razgovora sa predstavnicima uprave i radnika te kompanije.

Prema njegovim riječima, Vlada veoma pomno prati tok stečajnog postupka i raspisanog tendera za prodaju Željezare. "Nadam se da će interesovanje za Željezaru biti manifestovano kroz ponude zainteresovanih kupaca da li na prvom tenderu, što je manje realno ili na nekom narednom", rekao je Lukšić.

Premijer vjeruje da će i narednih nedjelja i mjeseci biti veoma intenzivne aktivnosti, kao i prethodne godine i da će se iskoristiti potencijali koje ima Željezara.

Prema njegovim riječima, time će se omogućiti zaposlenje mladih radnika i stabilnih 600 do 700 radnih mjesta u Željezari.

Na pitanje da li će se nastaviti saradnja sa nikšićkom kompanijom Neksan, u slučaju da se Željezara ne proda, premijer je ponovio da prvo treba okončati stečajni postupak i podsjetio na interesovanje na tržištu za tu fabriku.

"To ne znači da bi u tom slučaju budući vlasnik želio da se u potpunosti liši usluga domaćih kompanija, koje su iskusne u ovom poslu. Mislim da su to sve prilike koje treba iskoristiti i da je moguća dugoročna poslovna saradnja", kazao je Lukšić.

Vlasnik Neksana Miodrag Davidović kazao je da Željezara mora opstati i da bez obzira na probleme u poslovanju, uključujući i povečanje cijene struje, ne žele da fabrika propadne, a Nikšić postane kao Šavnik.

Stečajni upravnik Veselin Perišić ocijenio je da je posjeta premijera i resornih ministara pokazala da država, kao jedan od najvećih vlasnika itekako ima inters da Željezara nastavi sa daljim radom. "Kroz stečajni postupak mora se voditi računa i o povjeriocima fabrike, ali država kao najveći povjerilac i zaposleni imaju interes i da se, osim namirenja potraživanja, Želejzara sačuva", rekao je Perišić.

On je istakao da se kroz stečaj žele osloboditi svega što čini negativno finansijsko nasleđe i pronaći dobrog strateškog partnera.

I predsjednik Sindikata Janko Vučinić ocijenio je da je premijer i dolaskom pokazao da je spreman da pomogne fabrici i istakao da ovog puta postoje ozbiljni strateški partneri, a u suprotnom da bi se Željezara vratila poslovodstvu i radnicima.

 

Izdvajamo

Danas se navršava šest godina od obnove crnogorske nezavisnosti, do koje je došlo na referendumu održanom 21. maja 2006. godine. Na referendumu je tada glasalo 86,5 odsto od ukupnog broja upisanih birača. Za crnogorsku nezavisnost glasalo je 55,5 odsto građana koji su izašli na referendum, dok je za zajednicu sa Srbijom bilo 44,5 odsto birača.