RTCG - Radio Televizija Crne Gore - Nacionalni javni servis :: Ekonomija http://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/rss.html me http://www.rtcg.me/img/logo.png RTCG - Radio Televizija Crne Gore - Nacionalni javni servis :: Ekonomija http://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/rss.html Pozitivno mišljenje za Pozitivnu CG http://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/261968/pozitivno-misljenje-za-pozitivnu-cg.html Državna revizorska institucija dala je pozitivno mišljenje sa skretanjem pažnje na Godišnji finansijski izvještaj i uslovno mišljenje na reviziju pravilnosti Pozitivne Crne Gore za 2018. godinu. ]]>

Državna revizorska institucija je izvršila finansijsku reviziju Godišnjeg finansijskog izvještaja i reviziju pravilnosti Pozitivne Crne Gore za 2018. godinu.

"Na bazi sprovedene revizije, utvrđenog činjeničnog stanja i Izjašnjenja subjekta na Preliminarni izvještaj DRI, nadležni Kolegijum izražava pozitivno mišljenje sa skretanjem pažnje na navedeno u Izvještaju pod tačkom 10.1.3 - Novčana sredstva na žiro računima - Viza biznis kartice i tačkom 10.2.2 – Troškovi (avio karata)", saopšteno je iz DRI.

Na reviziju pravilnosti DRI je dala uslovno mišljenje.

"Revizijom pravilnosti utvrđeno je da subjekt revizije nije sve finansijske i druge radnje uskladio sa zakonskim i drugim propisima koji su identifikovani kao kriterijumi za predmetnu reviziju. Neusklađenost se odnosi na nedosljednu primjenu Zakona o računovodstvu ( član 19 ), Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica (član 46), Zakona o sprječavanju nelegalnog poslovanja (član 6) i Pravilnika o obliku, sadržini, načinu popunjavanja i dostavljanja jedinstvenog obrasca izvještaja o obračunatom i plaćenom porezu na dohodak fizičkih lica i doprinosima za obavezno socijalno osiguranje", navodi se u izvještaju.

Revizijom Godišnjeg finansijskog izvještaja za 2018. godinu Pozitivne Crne Gore izvršena je kontrola realizacije preporuka datih u Izvještaju o reviziji Godišnjeg finansijskog izvještaj te stranke za 2017. godinu.

"Revizijom Godišnjeg finansijskog izvještaja Pozitivne Crne Gore za 2018. godinu utvrđeno je od ukupno pet preporuka, subjekt revizije nije realizovao 3 preporuke, dok se realizacija dvije preporuke nije mogla provjeriti s obzirom da subjekt revizije nije zaključivao ugovore o zakupu u 2018. godini i nije ostvarivao troškove upotrebe sopstvenog vozila u službene svrhe", zaključuje se u izvještaju DRI.

 

 

]]>
Wed, 11 Dec 2019 09:18:00 +0100 Ekonomija http://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/261968/pozitivno-misljenje-za-pozitivnu-cg.html
Vlada učinila ono što je i trebalo da uradi http://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/261966/vlada-ucinila-ono-sto-je-i-trebalo-da-uradi.html Odlukom koju je donijela o finansijskom ulaganju u Montenegroerlajns, Vlada Crne Gore učinila je ono što je i trebalo da uradi, imajući u vidu značaj nacionalne aviokompanije za crnogorsku ekonomiju, istakao je ekonomski analitičar Vasilije Kostić. ]]>  

Podsjećamo, Vlada Crne Gore predložila je dokapitalizaciju Montenegroerlajnsa ulaganjem 155 miliona eura u narednih šest godina i to za pokrivanje dospjelih obaveza kompanije prema povjeriocima i investicije u razvoj.

Kostić smatra da bi negativni scenario po MA, u smislu likvidacije, bio gori po ukupnu crnogorsku ekonomiju, te bi samim tim i ukupni efekti bili lošiji.

"Odlukom koju je Vlada donijela, učinila je ono što je trebalo da se radi, imajući u vidu značaj MA za našu ekonomiju. Promiče još jedna stvar, koju malo ko potencira, a to je da je misija, odnosno tumačenje uloge društvenih, odnosno državnih preduzeća, u odnosu na privatni sektor, bitno različito i da je koncept poslovanja i profitabilnost državnih preduzeća, bitno različita od posmatranja koncepta profitabilnosti privatnog. Državna su državna, jer ih je formirala država, a država, ako je posmatramo kao davaoca usluga, onda ima i neke druge ciljeve pružanja usluga svojim građanima, koji nijesu profitabilnog ili strogo profitabilnog karaktera", pojasnio je Kostić u Jutarnjem programu Javnog servisa.

On smatra da MA direktnim ili indirektnim efektima ima značajan uticaj na crnogorsku ekonomiju.

Ositm toga, kako je rekao, značajnije od brojki je da Crna Gora ima "stratešku viziju razvoja turističke destinacije".

"Aviodostupnost postaje najznačajniji vid saobraćaja, pa se stvari bitno mijenjaju kad je slučaj sa malim zemljama, poput Crne Gore. Kad bi se to prepustilo jednom privatnom operateru, onda je u vizuri takvih operatera profit osnovni cilj, dok u državi poput naše, sa značajnim uticajem turističke privrede u stvaranju BDP-a, avio dostupnost je veoma važna za značaj turizma", smatra Kostić.

Navodi i da sve ovo ne znači da bi MA trebalo "beskrajno i beskonačno da funkcioniše, tako što će stvarati velike gubitke koje stalno treba dotirati".

"To ne znači to. Ali mislim da je svima koji gledaju širu sliku jasno da se MA mora i u strateškom i u finansijskom i u operativnom smislu restrukturirati. Bez operativnog restrukturiranja, MA će opet doći u istu situaciju", rekao je Kostić.

Kad je riječ o kupovini aviona, Kostić kaže da je prvo to bitno za funkcionisanje MA.

"Prvo me interesovalo ima li u planovima da se kupe avioni, da se napravi flota, jer MA ima ozbiljne troškove po osnovu zakupa aviona. Bitno je da MA ima svoju flotu, da se riješi zakupa i poveća svoje kapaciteta za prevoz putnika", ističe Kostić.

 

]]>
Wed, 11 Dec 2019 08:51:00 +0100 Ekonomija http://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/261966/vlada-ucinila-ono-sto-je-i-trebalo-da-uradi.html
Brojni benefiti od blokčejn tehnologije http://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/261937/brojni-benefiti-od-blokcejn-tehnologije.html Blokčejn (Blockchain) je tehnologija javnu upravu može da ubrza, a da finansijski sistem olakša. ]]>

Crna Gora kao mala država može imati brojne benefite od primjene blokčejn tehnologije, kada je riječ o efikasnioj javnoj upravi, koja će imati pouzdane i transparentne podatke, i na taj način biti podrška biznisu, kaže ekspert Ričard Čejn.

"Blokčejn tehnologija ima visoku vrijednost i Kina planira da ima vodeću poziciju u toj oblasti. Očekujemo da iskoristite benefite te tehnologije jer unapređuje kvalitet života građana, smanjuje troškove finansijskih transakcija koje je moguće obavljati i telefonom", naveo je Čejn.

Crnogorsko Ministarstvo finansija, Centralna banka i Komisija za tržiste kapitala pokrenuli su projekat primjene te tehnologije.

"Primjena novih tehnologija povećava transparetnost i efikasnoat, a sve u cilju pružanja boljih usluga građanima", ističe predsjednik Komisije Zoran Đikanović.

Najveći benfiti za potrošače su manji toškovi za finanisijske transakcije koje se realizuje putem društvenih mreža.

Primjena te tehnologije bitna je i z aobrazovanje, a na Univerzitetu Donja Gorica (UDG) otvorena je i blokčejn učionica.

]]>
Tue, 10 Dec 2019 20:57:00 +0100 Ekonomija http://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/261937/brojni-benefiti-od-blokcejn-tehnologije.html
Zbog MA neće biti problema s EU http://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/261934/zbog-ma-nece-biti-problema-s-eu.html Predlogom Zakona koji je Vlada, po ubrzanoj proceduri, uputila Parlamentu na razmatranje želimo da spasimo nacionalnu avio kompaniju koja državi godišnje, direktno i indirektno donese gotovo 200 miliona eura, kaže za Dnevnik TVCG ministar saobraćaja Osman Nurković. U Montenegro Erlajns biće uloženo 155 miliona eura u narednih šest godina, a 50 miliona namijenjeno je za kupovinu aviona. ]]>

S druge strane, iz opozicije poručuju da je to prije svega političko pitanje, da država pokušava da spasi gubitaša dok profitabilnu kompaniju, kao što su Aerodromi Crne Gore, daje pod koncesiju.

"To doživljavam kao politički instrument DPS-a u izbornim prevarama", kaže poslanik DF-a Slaven Radunović.

I Nurković tvrdi da je spašavanje MA povezano za davanjem Aerodroma pod koncesiju.

"Ugovori koji postoje između MA i ACG biće na snazi dok god traju, ali ovo preduzeće će sada redovno izmirivati obaveze", navodi Nurković.

On navodi da plan podrazumijeva kupovinu četiri polovna aviona.

"Početak procedure je iduće godine, a vjerovatno će se nabavka realizovati 2021. i onda se neće plaćati zakupi aviona kao do sada", kaže Nurković.

Crna Gora se nada otvaranju Poglavlja 8 - Konkurencija, u pregovorima sa EU. Nurković smatra da neće biti problema, jer, kako kaže, ono što sadrži Predlog zakona nema veze sa državnom pomoći.

"Ovo nije državna pomoć, već ulaganje u konsolidaciju i razvoj preduzeća, koje je značajno za ekonomski razvoj Crne Gore", ističe ministar saobraćaja.

Slaven Radunović navodi da EU ima izbalansirane stavove kada je u pitanju pomoć državnim preduzećima.

"U momentu kada dođemo u priliku da otvaramo Poglavlje 8, to bi moglo da bude problem", smatra Radunović.

Prilog Zorana Lekovića, TVCG:

]]>
Tue, 10 Dec 2019 20:31:00 +0100 Ekonomija http://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/261934/zbog-ma-nece-biti-problema-s-eu.html
Upravljanje resursima kroz valorizaciju raspoloživih potencijala http://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/261905/upravljanje-resursima-kroz-valorizaciju-raspolozivih-potencijala.html U Crnoj Gori se kontinuirano sprovode aktivnosti na unapređenju konkurentnosti njene ekonomije i održivog upravljanja resursima kroz valorizaciju raspoloživih potencijala, saopštila je predstavnica Ministarstva ekonomije Ivana Popović. ]]>

Ona je na okruglom stolu u Nikšiću o mogućnostima razvoja zelene ekonomije u Crnoj Gori, koji je organizovala nevladina organizacija (NVO) Fors Montenegro, podsjetila na realizovane aktivnosti i mjere u toj oblasti i ukazala na potrebu usaglašavanja sa inoviranim okvirom Industrijske politike Evropske unije (EU).

To se, kako je navela, odnosi i na integrisanje novih oblasti, prije svega mjera povezanih sa digitalizacijom društva i jačanja zelene, resursno-održive i cirkularne ekonomije.

Popović je podsjetila da je u skladu sa Programom rada Vlade za ovu godinu pripremljen dokument Industrijske politike Crne Gore od ove do 2023. godine, koja predstavlja nastavak tih aktivnosti realizovanih u prethodnom periodu, kao i inoviranih.

Ona je kazala da je jedan od ključnih problema koji je definisan u jednom od strateških ciljeva koji se odnosi na podsticanje inovacije, transfera tehnologija i razvoja preduzetništva, nedovoljno razvijeni koncept razvoja zelene ekonomije i razvijena svijest o značaju i efektima uvođenja cirkularne ekonomije.

Prema njenim riječima, u narednom periodu neophodno je raditi na efikasnoj upotrebi resursa i održivosti, sa posebnim akcentom na energetsku efikasnost industrije i prelazak na nisko-karbonsku ekonomiju, smanjenje emisije gasova sa efektom staklene bašte iz otpada, kao i podsticanje upotrebe biotičkih materijala recikliranim otpadom i korišćenje otpada umjesto fosilnih goriva za proizvodnju energije.

Popović je navela niz aktivnosti koje će se realizovati u narednom periodu i ocijenila da će se njihovim sprovođenjem podstaći razvoj zelene ekonomije i zaštite životne sredine u Crnoj Gori u veoma važnom segmentu upravljanja otpadom, i to upravljanja industrijskim otpadom, čime crnogorska ekonomija postaje bliža modelu niskokarbonskog, resursno-efikasnog i inkluzivnog razvoja.

"Crna Gora, koja je značajno orjentisana na turizam, a ujedno deklarisana i kao ekološka država, posebnu pažnju mora posvetiti valorizaciji zelenog rasta i cirkularne ekonomije, kako je i navedeno u njenoj Nacionalnoj strategiji održivog razvoja do 2030. godine, kojom su preuzeti univerzalni ciljevi UN održivog razvoja u nacionalni kontekst", kazala je Popović.

Ona je dodala da, i pored niza preduzetih aktivnosti, i dalje ima prostora za unapređenje u toj oblasti.

Rukovodilac Sektora za finansije, razvoj, preduzetništvo u Opštini Nikšić Vladimir Urošević, rekao je da je opštinskim Strateškim planom razvoja od 2014. do ove godine posvećena značajna pažnja održivom razvoju životne sredine, sa posebnim akcentom na upravljanje otpadom i vodama, kao i kontroli vazduha i očuvanju prirodnih resursa.

Urošević je podsjetio da je u tom periodu i zbog istog cilja usvojen i Lokalni ekološki akcioni plan Opštine Nikšić.

"Opština u ovoj oblasti bukvalno uči da hoda, pa su šest ključnih oblasti za razvoj zelene ekonomije prvi koraci napravljeni u oblasti obnovljivih izvora energije aktivacijom vjetroelektrana na Krnovu 2016. godine", ocijenio je Urošević.

Na okruglom stolu je, pored predstavljenog starteškog okvira na nacionalnom i lokalnom novou, ukazano i na mogućnosti razvoja zelene ekonomije, navedeni praktični primjeri, kao i projekti i inicijative organizacija civilnog društva usmjereni ka razvoju te grane.

Okrugli sto je organizovan u sklopu projekta Zelena ekonomija za razvoj regiona /Green Economy for Advanced Region/ (GEAR), čiji je cilj povećanje aktivnosti i uticaja organizacija civilnog društva iz Crne Gore, Srbije, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije i Albanije u zaštiti životne sredine kroz umrežavanje, jačanje kapaciteta i promovisanje zelene ekonomije.

Projekat finansira EU u okviru Programa podrške civilnom društvu i medijima za 2016-2017, a realizuje Fors Montenegro u partnerstvu sa organizacijama SMART Kolektiv iz Srbije, Centar za razvoj i podršku iz Bosne i Hercegovine, EKO Svest iz Sjeverne Makedonije, EDEN Centar iz Albanije i Udruženjem Slap iz Hrvatske.

 

]]>
Tue, 10 Dec 2019 19:30:00 +0100 Ekonomija http://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/261905/upravljanje-resursima-kroz-valorizaciju-raspolozivih-potencijala.html
Ugovor za razvoj stručnog obrazovanja http://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/261929/ugovor-za-razvoj-strucnog-obrazovanja.html Komorski investicioni forum Zapadnog Balkana (KIF) i Njemačka razvojna banka (KfW) potisali su danas ugovor kroz "Regionalni fond za izazove (RCF)", koji dodjeljuje sredstva koja je odobrilo Federalno ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj SR Njemačke (BMZ). Projekat je namjenjen razvoju stručnog obrazovanja kroz koji će se obezbjediti veća stručnost radne snage prilagođena potrebama tržišta rada. ]]>

Potpredsjednik Vlade Crne Gore za ekonomsku politiku i finansijski sistem Milutin Simović je podsjetio da je februaru ove godine, pri Privrednoj komori Crne Gore, otvorena kancelarija Generalnog sekretara Komorskog investicionog foruma Zapadnog Balkana i istakao da se potpisivanjem predmetnog ugovora još jednom jasno pokazuju konkretni rezultati rada i Kancelarije i Komorskog investicionog foruma.

Kako je saopšteno, Simović je u ime Vlade Crne Gore zahvalio KfW banci i njemačkom Federalnom ministarstvu na značajnim izdvojenim sredstvima koja će biti iskorišćena za promociju konkurentnog procesa za izbor inovativnih predloga u cilju unapređenja stručnog obrazovanja i usavršavanja u zemljama Zapadnog Balkana i prepoznavanju izazova u toj oblasti.

"Potpredsjednik je konstatovao da kada se govori o neophodnosti regionalne saradnje, uvijek se ističe politički, ekonomski i bezbjednosni nivo, ali saradnja na tim nivoima nikako nije moguća bez unapređenja obrazovanja i usavršavanja mladih ljudi i stručnih kadrova", naveli su iz Vlade.

Simović je, piše u saopštenju, sugerisao da Zapadni Balkan mora koristiti svoje ogromne potencijale ljudskih resursa i biti značajno konkurentniji istovremeno na polju privlačenja stranih investicija i na polju atraktivnosti tržišta rada.

Istakao je zadovoljstvo zbog činjenice da su ciljne grupe "Regionalnog fonda za izazove u oblasti stručnog obrazovanja" učenici stručnog obrazovanja i usavršavanja u regionu Zapadnog Balkana, kao i lica koja, kako se navodi u programu, traže pristojno zaposlenje, a ograničen im je pristup mogućnostima stručnog usavršavanja na radnom mjestu.

"Primarni cilj politike Vlade Crne Gore je dostizanje evropskog kvaliteta života građana kroz dinamičan ekonomski rast, nova radna mjesta i poboljšanje kvaliteta i održivosti postojećih radnih mjesta", kazao je Simović i dodao da je "unapređivanje sistema obrazovanja u samom vrhu naših državnih prioriteta".

"Želimo da dobijemo radnu snagu koja može da odgovori potrebama tržišta rada", potvrdio je potpredsjednik Vlade.

]]>
Tue, 10 Dec 2019 19:02:00 +0100 Ekonomija http://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/261929/ugovor-za-razvoj-strucnog-obrazovanja.html
Javnosti bolje predstaviti način pomoći MA http://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/261894/javnosti-bolje-predstaviti-nacin-pomoci-ma.html Nacionalnog avio-prevoznika Montenegro Airlines (MA) treba podržati, ali bi način na koji se to radi i predstavlja javnosti mogao biti mnogo bolji, ocijenio je ekonomski analitičar Predrag Drecun. ]]>

"Smatram da MA treba podržati i to nije sporno. Sporno je što ne znamo jasno koji su ciljevi i što se to ne kaže javno. Zašto država ne napravi očekivani rez i kaže jasno - rupa u kompaniji je duboka toliko i toliko, od sad će se raditi drugačije", rekao je Drecun agenciji Mina-business.

On je ocijenio da su efekti od MA veliki, da je to pogled na svijet i da dovodi ogroman broj turista, ali da to sve košta.

"Ponekad efekte od rada MA osjete drugi, pa se to mora i tako analizirati, kao dio jedne cjeline", dodao je Drecun.

Vlada je u ponedjeljak utvrdila Predlog zakona o ulaganju u konsolidaciju i razvoj MA, kojim se predviđa njena dokapitalizacija ulaganjem 155 miliona eura u narednih šest godina za pokrivanje dospjelih obaveza prema povjeriocima i investicije u razvoj.

Predlogom zakona, koji je Vlada u parlamentarnu proceduru uputila po skraćenom postupku, stvaraju se osnovne pretpostavke za tržišno poslovanje crnogorskog nacionalnog avio-prevoznika i shodno tome brojni pozitivni efekti po cjelokupnu crnogorsku ekonomiju.

Drecun smatra da se mora utvrditi metodologija za što precizniji obračun pozitivnih efekata od MA, koji nadilaze prodate karte i aerodromske takse.

"Kad je u pitanju MA treba imati u vidu da se njima može upravljati u zavisnosti od motiva osnivača. Motivi mogu biti ekonomski, kojima je cilj profit, politički, kojima je želja da kompanija bude jedan od znakova raspoznavanja u ekonomskoj sferi, ili pak kombinovani", kazao je Drecun.

On je naveo da bi odgovor bilo lako dati kada bi motivi bili samo ekonomski.

"Nema profita, nema podrške osnivača. Naravno, ovo je uprošćena logika, ali slikovito šalje poruku da se gubitaš ne može dugo držati na teretu građana", naveo je Drecun.

Prema njegovim riječima, ukoliko je motiv politički, onda se mora postići politički konsenzus da bez obzira na rezultat poslovanja, Vlada pomaže tu kompaniju, jer postoje neki drugi motivi, čiji se efekti teško mjere, ali koji mogu biti značajni za neke druge ciljeve.

"Na primjer simbol državnosti, imidž države u svijetu i promocija države. Svi ti efekti mogu, ali i ne moraju donijeti neke pozitivne efekte u budućnosti. Ako ih bude, dobro je, ali ako ih ne bude mi trpimo, jer nam se država promoviše po svijetu", ocijenio je Drecun.

Crnogorski avioni, kako je naveo, stoje po najvećim aerodromima kao reklamni panoi, milioni ljudi širom svijeta vide bijelog orla na plavoj podlozi na repu aviona i tome slično.

"Motiv može da bude i kombinovan, a to je najteža opcija, jer ne znate gdje je granica kad treba pomoći ili odustati od pomoći. Taman vam se učini evo profita, kad dođe loša godina i eto gubitka", saopštio je Drecun.

On smatra da Crna Gora nema jasnu strategiju što očekuje od MA, odnosno ne zna koje ciljeve da stavi pred kompaniju.

"Htjeli bi i profit i promociju. Pošto profita nema, onda je promocija izgovor za loše upravljanje. Sastavi odbora direktora moraju biti koncipirani tako da u njemu budu ljudi koji znaju da razmišljaju strateški i da pomognu menadžmentu koji radi jako odgovorne poslove", ocijenio je Drecun.

Sastav odbora direktora, kako je naveo, moraju da čine ljudi koji znaju da zadaju opsege realnih poslovnih rezultata i očekivanja, vode kompaniju najvećim stepenom ekonomske logike, bez partijskog zapošljavanja i nepotrebnih troškova reprezentacije, sa racionalizacijom opštih troškova i jasnim i preciznim budžetom iza koga mora stati rukovodstvo.

]]>
Tue, 10 Dec 2019 18:30:00 +0100 Ekonomija http://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/261894/javnosti-bolje-predstaviti-nacin-pomoci-ma.html
Startapovima do novih radnih mjesta http://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/261897/startapovima-do-novih-radnih-mjesta.html Nije nužno da samo velike kompanije stvaraju radna mjesta. Startapovi takođe mogu da kreiraju radna mjesta, pokazalo je to na svom primjeru 30 kompanija, koje su, direktno ili indirektno, omogućile zapošljavanje blizu 100 osoba u regionu Zapadnog Balkana. ]]>

Pokretači 30 uspješnih startapova sa područja Zapadnog Balkana pohađali su program razvoja u okviru nedavno osnovane Startap akademije, koja je održana u organizaciji Otvorenog regionalnog fonda za Jugoistočnu Evropu, kroz projekat „Promocija spoljne trgovine", koji sprovodi Njemačka organizacija za međunarodnu saradnju GIZ, a koji je pokrenulo Njemačko savezno ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj BMZ.

To je izuzetan rezultat za područje, gdje preduzetnici još uvijek nailaze na poteškoće prilikom pokretanja firme, najvećim dijelom usljed nedostatka mehanizama podrške i oskudnih izvora visokorizičnog preduzetnog kapitala. To čini sumu od 1,8 miliona eura investicija, koju su ovi startapovi sakupili, ili su u procesu sakupljanja, još vrednijom pažnje.

U septembru 2019. godine u Beču održana je manifestacija Alumni Startup Academy Event, koja je prvi put okupila sve učesnike programa i omogućila im da podijele iskustva, priče o uspjesima i neuspjesima i da ojačaju podršku kolega na regionalnoj startap sceni.

Dio programa bilo je i prisustvo na događaju “1 Million Start-ups Conference”, gdje su mnogi učesnici imali priliku da zauzmu aktivnu ulogu kao panelisti, predstave svoje ideje i podijele priče o svojim preduzećima.

Mateja Živadinović, pokretač startapa Volonter, platforme koja na efikasan način organizuje volontere, kaže da mu je program omogućio da učvrsti veze u regionu.

"Da pronađemo zajedničke preduzetničke ciljeve i da učimo jedni od drugih. Ovakva okupljanja su zaista neophodna da bi se uspostavila regionalna saradnja i omogućilo učenje na primjerima dobre prakse, kako na području Zapadnog Balkana, tako i šire. Kroz program smo dobili pristup veoma korisnim praktičnim preduzetničkim znanjima i vještinama i podršci zajednice preduzetnika", kaže Živanović.

Da su rezultati programa impresivni potvrdila je i vodeća ekspertkinja Startap akademije Selma Prodanović, koju mediji često nazivaju najuticajnijom damom austrijske startap scene.

“Napredak koji su startapovi napravili nakon održane akademije je nevjerovatan. Ne samo da su pojedinačno poboljšali svoj učinak u pogledu pičinga i ostvarivanja kontakata sa investitorima, već su takođe oformili grupu preduzetnika koji jedni drugima pružaju podršku. Što je najvažnije, oni će inspirisati i narednu generaciju preduzetnika", saopštila je Prodanović.

GIZ će i u budućnosti nastaviti da podržava prekogranično umrežavanje preduzetnika i startapova kroz Otvoreni regionalni fond za Jugoistočnu Evropu i svoj projekat Promocija spoljne trgovine.

]]>
Tue, 10 Dec 2019 15:37:00 +0100 Ekonomija http://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/261897/startapovima-do-novih-radnih-mjesta.html
Prosječan račun za struju 30,55 eura http://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/261874/prosjecan-racun-za-struju-3055-eura.html Prosječan novembarski račun za električnu energiju za domaćinstva na nivou Crne Gore iznosi 30,55 eura. Domaćinstva u Žabljaku bilježe najnižu prosječnu potrošnju od 16,80 eura, dok je najveća prosječna potrošnja prethodnog mjeseca očitana u Podgorici gdje su domaćinstva u prosjeku potrošila električne energije u vrijednosti od 38,44 eura. ]]>

Domaćinstva su u novembru 2019. potrošila 96.146.510 kWh (kilovatsati) električne energije, što je 12,2% više u odnosu na potrošnju ostvarenu u oktobru 2019. godine, odnosno 1,7% manje u odnosu na potrošnju ostvarenu tokom novembra 2018. godine.

Čak 63,1 odsto domaćinstava dobiće račun u vrijednosti do 30 eura, a od 30 do 50 eura 19 odsto potrošača, od 50 do 100 eura 15% kupaca, dok je potrošnja preko 100 eura očitana kod 2,9 odsto kupaca.

Novembarske račune umanjene za iznos popusta za redovne platiše dobiće čak 56,9 odsto domaćinstava u Crnoj Gori, odnosno 202.930 kupaca.

Elektroprivreda Crne Gore pokrenula je 1. oktobra sedmi ciklus akcije „Podijelimo teret“, namijenjen svim kupcima iz kategorije „domaćinstva“ koji duguju za utrošenu električnu energiju. ''Podijelimo teret 7'' trajaće do 31. decembra.

Sva domaćinstva kojima ističu Sporazumi iz akcije ''Podijelimo teret 5'', kao i sva nova domaćinstva koja žele da se priključe, svoje obaveze mogu izmiriti po izuzetno povoljnim uslovima.

Akciji se mogu priključiti kupci iz kategorije „domaćinstva“ uz neophodan uslov da su izmirili posljednja tri računa ili imaju kumulativnu uplatu koja pokriva taj iznos, navode iz EPCG.

Domaćinstva koja se priključe akciji ''Podijelimo teret 7'', stiču pravo na brojne povoljnosti: otplata prethodnog duga u fiksnim mjesečnim ratama u iznosu od 20 eura, izuzeće od prinudnih metoda naplate dok se poštuje Sporazum, obustava obračuna zatezne kamate.

]]>
Tue, 10 Dec 2019 13:36:00 +0100 Ekonomija http://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/261874/prosjecan-racun-za-struju-3055-eura.html
Hidroelektrana "Slap Zete" ponovo u pogonu http://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/261859/hidroelektrana-slap-zete-ponovo-u-pogonu.html Hidroelektrana "Slap Zete" nakon uspješne rekonstrukcije i modernizacije, danas je ponovo puštena u rad. ]]>

Projekat obnove i modernizacije finansirali su Elektroprivreda Crne Gore i norveška kompanija NTE, a uloženo je oko sedam miliona eura.

Kako su kazali iz EPCG, u završnoj su fazi i radovi u mHE "Glava Zete" za koju se očekuje da bude u funkciji do kraja godine.

Projekat je predvidio potpunu automatizaciju pogona, a posao u planiranim rokovima završava poljska kompanija ZRE iz Gdanjska, sa kojom je potpisan ugovor kao prvorangiranim ponuđačem na tenderu sprovedenom 2017. godine.

"Rekonstrukcija i modernizacija dvije male hidroelektrane još jedna je potvrda kvalitetne i obostrano korisne saradnje crnogorske nacionalne elektroenergetske kompanije i norveške kompanije NTE, a obuhvatila je izradu, isporuku, testiranje i montažu elektro-mašinske i hidro-mehaničke opreme, kao i izradu prateće dokumentacije, odnosno glavnog-izvođačkog i projekta izvedenog stanja", ističu u EPCG.

Kako podsjećaju u saopštenju, MHE "Slap Zete" izgrađena je 1952. godine sa instalisanom snagom od 1,2 MW. Tri godine kasnije u pogon je puštena i "Glava Zete“ sa snagom od 4,5 MW, koja je jedina pod zemljom. Oba objekta, od 2010. godine, posluju u sastavu zajedničke firme EPCG i norveške NTE čiji je većinski vlasnik EPCG.

 

]]>
Tue, 10 Dec 2019 12:32:00 +0100 Ekonomija http://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/261859/hidroelektrana-slap-zete-ponovo-u-pogonu.html
Skijališta prihodovala više od 200.000 eura http://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/261821/skijalista-prihodovala-vise-od-200000-eura.html Tokom Ijetnje sezone, koja je u Sportsko-turističkom kompleksu Savin kuk trajala od 6. juna do 30. septembra, ostvaren prihod dostigao je 168.806 eura, dok je u Ski-centru Kolašin 1600 za period od 6. jula do 30. septembra iznosio 39.033 eura. ]]>  

To se navodi u informaciji o rezultatima ljetnje turističke sezone koju je Vlada nedavno usvojila na svojoj sjednici. Kroz različite usluge, ova dva skijališta zajedno su inkasirala 207.839 eura.

Turistički centar Durmitor sa Žabljaka, čiji je vlasnik državni Investiciono-razvojni fond, u svom sastavu ima Sportsko-turistički kompleks Savin kuk na istoimenom durmitorskom vrhu.

Njega čine dvije dvosjed žičare i tri skilifta, od kojih je jedan opremljen reflektorima za noćno skijanje, kao i jednim dječjim ski liftom. Ljetnja turistička sezona na skijalištu ove godine je imala 109 aktivnih dana.

Tokom ljetnjeg režima rada, prodato je 17.676 karata. Konkretno, od 6. juna do kraja tog mjeseca izdato je 1.826 karata, a taj broj predstavlja deset odsto prometa žičare i avanturističkog parka.

U julu su prodate 4.943 karte, što predstavlja 28 odsto prometa, dok je tokom avgusta prodato 8.060 karata ili čak 46 odsto cjelokupnog prometa ljetnje sezone. U septembru su gosti ovog centra kupili 2.847 karata, odnosno 16 odsto prometa tokom ljetnje sezone.

U dokumentu se dalje navodi da najveće učešće u prometu od upotrebe žičare ima turistička vožnja za odrasle i iznosi 73 odsto. Turistička vožnja za djecu čini 14 odsto, turistička vožnja za grupe devet, a korišćenje avanturističkog parka četiri odsto cijelog prometa od upotrebe žičare i avanturističkog parka. Tako su prihodi tokom ljetnje sezone dostigli 168.806 eura.

„U toku je proces spajanja sa Skijalištima Crne Gore. Neizmirene obaveze do 30. septembra iznose 91.053 eura. Da bi Savin kuk mogao da obavlja djelatnost do okončanja spajanja, potrebno je obezbijediti sredstva za funkcionisanje, pripremu sezone, nabavku sirovina, obaveze za zarade zaposlenih, poreze, doprinose i ostale dažbine, te obaveze za električnu energiju, redovno održavanje osnovnih sredstava i drugo. Krucijalni problem svih centara u Crnoj Gori i dalje je infrastruktura za vještačko osnježavanje skijaških terena, zbog uticaja vremenskih prilika. Takođe, neupitna je potreba za širenjem kapaciteta skijališta u vidu novih staza i moderne skijaške infrastrukture”, precizira se u usvojenoj informaciji.

Glavna jedinica Skijališta Crne Gore je Ski-centar Kolašin 1600, koji je radio od 6. jula do 30. septembra.

Kako se navodi, žičara radi samo tokom sezone zimske, odnosno ljetnje dok restoran radi u kontinuitetu tokom cijele godine.

Prihodi od usluga na žičari tokom ljetnje sezone iznosili su 14.972 eura, a od ugostiteljskih 24.060 eura, što zajedno iznosi 39.033 eura.

Tokom ljeta prodate su 2.703 karte za turističku vožnju žičarom, promet po tom osnovu iznosio je 18.117, a prihod 14.972 eura.

Kad je u pitanju ugostiteljstvo, restoran Troglava na skijalištu Kolašin 1600 imao je promet od 22.252 eura, istoimeni kafebar 6.860. Zajedno su ostvarili 29.112 eura prometa, dok je prihod iznosio 24.060 eura.

Glavnina poslovnih prihoda stiže iz ugostiteljskih usluga, i to 62 odsto.

U informaciji se takođe precizira da je promet ovogodišnje zimske sezone, koja obuhvata period od januara do aprila, iznosio je 88.417 eura i predstavlja 64 odsto ukupnog prometa, dok je tokom ljeta od maja do septembra ostvarila preostalih 36 odsto.

„Kao glavni problem u radu navedena je neprilagođenost puta koji povezuje Kolašin i skijalište. Kako je skijalište u planinskom dijelu Kolašina, javlja se i problem sezonskog zapošljavanja kvalitetne radne snage”, ocjena je iz ovog dokumenta.

U Ski-centru Hajla ovog ljeta je organizovan niz različitih događaja. Zvanično je otvorena Park-šuma Brezovačko brdo, koja predstavlja i jedini gradski park u Rožajama. U njoj je takođe markirano pet kilometara staza za hodanje na krpljama.

„Iz skijališta su ukazali da, ukoliko se ne pruži finansijska podrška resornog ministarstva, biće prinuđeni da ne otvore zimsku sezonu na skijalištu”, jedan je od zaključaka u ovom segmentu ponude.

]]>
Tue, 10 Dec 2019 06:46:00 +0100 Ekonomija http://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/261821/skijalista-prihodovala-vise-od-200000-eura.html
Cijene goriva bez promjena http://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/261745/cijene-goriva-bez-promjena.html Cijene goriva ostaće nepromijenjene i naredne dvije sedmice, saopšteno je iz Ministarstva ekonomije. ]]>

Građani će litar euraosupera 95 i 98 i narednih 15 dana plaćati 1,31 eura, odnosno 1,35 eura.

Litar euraodizela koštaće 1,26 eura, a lož ulje za veleprodaju 1,2 eura.

Posljednje promjene cijena goriva bile su 15. oktobra kada su euraosuper 95 i 98 pojeftinili tri centa, dok je cijena euraodizela ostala nepromijenjena.

Prema odredbama Uredbe o načinu obrazovanja maksimalnih maloprodajnih cijena naftnih derivata, naredni obračun će se obaviti 23. decembra, a eventualno izmijenjene vrijednosti naftnih derivata važiće od 24. decembra.

]]>
Tue, 10 Dec 2019 06:32:00 +0100 Ekonomija http://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/261745/cijene-goriva-bez-promjena.html
Vlada: Za MA 155 miliona eura http://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/261804/vlada-za-ma-155-miliona-eura-.html Vlada Crne Gore predložila je večeras dokapitalizaciju nacionalne avio kompanije Montenegro Erlajns ulaganjem 155 miliona eura u narednih šest godina i to za pokrivanje dospjelih obaveza kompanije prema povjeriocima i investicije u razvoj. Kako se navodi, u tu sumu je uračunato i izdvajanje do 50 miliona eura neto za kupovinu novih crnogorskih aviona. ]]>

Vlada je predlog zakona u parlamentarnu proceduru uputila po skraćenom postupku, saopšteno je nakon večerašnje sjednice.

Kako se navodi, radi osiguravanja likvidnosti, održivosti i stabilnosti poslovanja nacionalnog avioprevoznika kao preduzeća od posebnog značaja za Državu, ovim zakonom se uređuju uslovi, način i postupak izmirivanja obaveza koje Montenegro Airlines ima prema državi Crnoj Gori i trećim licima, izvor i način obezbjeđivanja sredstava za ove namjene, kao i druga pitanja od značaja za razvoj nacionalne avio kompanije, koja svojim poslovanjem utiče na ekonomski razvoj Crne Gore u cjelini.

"U raspravi je istaknuto da crnogorska nacionalna avio kompanija godišnje prihoduje oko 70 miliona eura, da je ove godine prevezla više od 660.000 putnika čime pored direktnog prihoda ostvaruje veliki pozitivan uticaj na cjelokupnu našu ekonomiju koji se ove godine sa prihodima od turizma procjenjuje na više od 185 miliona eura. Shodno tome eventualni stečaj ili likvidacija kompanije bi doveli do niza kumulativnih negativnih efekata po cijelu nacionalnu ekonomiju te brojnih direktnih negativnih posljedica među kojima su gubitak 33,7 miliona eura otplaćenih rata za vazduhoplove i slotova na stranim aerodromima", piše u saopštenju.

Sagledavajući alternativni scenario stečaja, ili likvidacije Montenegro Erlajnsa, Vlada je zaključila da bi ovakav scenario bio izuzetno nepovoljan ne samo po nacionalnu avio kompaniju, već i po ukupnu crnogorsku ekonomiju, posebno imajući u vidu turizam kao stratešku granu razvoja, dodaje se u saopštenju.

"Vlada je razmotrila i uporedna pozitivna iskustva više zemalja Evropske unije koje su proteklih godina na sličan način konsolidovale svoje avio kompanije, kao i slučajeve zemalja koje su odlučile da ne pristupe konsolidaciji što je dovelo do značajnih negativnih posljedica po njihove nacionalne ekonomije", saopšteno je nakon sjednice.

]]>
Mon, 9 Dec 2019 22:44:00 +0100 Ekonomija http://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/261804/vlada-za-ma-155-miliona-eura-.html
Digitalna transformacija velika šansa za privredu http://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/261767/digitalna-transformacija-velika-sansa-za-privredu.html Savjet za konkurentnost snažno je podržao inicijativu privrednih udruženja za formiranje koordinacionog i savjetodavnog tijela za digitalnu transformaciju. ]]>

Savjet za konkurentnost razmotrio je na današnjoj sjednici, kojom je predsjedavao premijer Duško Marković, više dokumenata iz oblasti digitalizacije.

"Koordinaciono i savjetodavno tijelo za oblast digitalne transformacije, o čijem je obrazovanju danas postignuta apsolutna suglasnost, trebalo bi da uključi predstavnike Vlade, privrede i naučno istraživačke i akademske zajednice sa zadatkom doprinosa kreiranju normativnih pretpostavki i moderne informatičke infrastrukture, podizanja nivoa informatičke pismenosti i bezbjednosti, podrške start-up eko sistemima, te neophodnim reformama u oblastima ekonomije, prosvjete, zdravstva i dr", saopšteno je iz Vlade.

Konstatovano je, kako se navodi, da uspješna digitalna transformacija predstavlja veliku šansu za privredu što se pokazalo na primjeru više malih država.

Predsjednik Savjeta, premijer Duško Marković konstatovao je da dalji razvoj crnogorske ekonomije i društva podrazumijeva digitalizaciju i to kao razvojnu i transformacionu politiku te da digitalna transformacija predstavlja jednu od najvažnijih politika Vlade u predstojećem razdoblju.

Saopšteno je da se Savjet upoznao sa Informacijom o realizaciji zaključaka sa prethodnih sjednica Savjeta za konkurentnost koja je pokazala da je većina zaključaka realizovana ili je realizacija u toku.

"Usvojen je Plan rada Savjeta za konkurentnost za 2020. godinu kojim je određene četiri teme – po jedna za svaki kvartal naredne godine: Povećanje stope aktivnosti na tržištu rada, Poslovni ambijent, Siva ekonomija i Inovacije", dodaje se u saopštenju.

]]>
Mon, 9 Dec 2019 15:55:00 +0100 Ekonomija http://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/261767/digitalna-transformacija-velika-sansa-za-privredu.html
U blokadi više preduzeća http://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/261755/u-blokadi-vise-preduzeca.html U Crnoj Gori je, prema podacima Centralne banke (CBCG), na kraju novembra u blokadi bilo 18,1 hiljadu preduzeća i preduzetnika, 1,1 odsto više nego u oktobru. ]]>

Ukupan iznos duga na osnovu kojeg su blokirani računi je 647,46 miliona eura, što je 0,18 odsto manje nego u oktobru.

Koncentracija duga je, kako je saopšteno iz CBCG, relativno velika, tako da deset najvećih dužnika, odnosno 0,06 odsto ukupno evidentiranih, učestvuje sa 16,99 odsto u ukupnom iznosu blokade. Njima je blokirano 109,98 miliona eura.

Oko 38,33 odsto ukupnog iznosa blokade ili 248,16 miliona eura otpada na 50 najvećih dužnika, koji čine 0,28 odsto svih evidentiranih.

U neprekidnoj blokadi do jedne godine bilo je 2,25 hiljada dužnika čija je blokada iznosila 36,36 miliona eura, što je 5,62 odsto ukupnog iznosa blokade.

Duže od godinu u blokadi je 15,86 hiljada kompanija ili preduzetnika, kojima je blokirano ukupno 611,1 milion eura.

]]>
Mon, 9 Dec 2019 14:27:00 +0100 Ekonomija http://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/261755/u-blokadi-vise-preduzeca.html
Vlada izdvaja 410.000 eura za nove projekte http://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/261742/vlada-izdvaja-410000-eura-za-nove-projekte-.html Vlada Crne Gore izdvojiće blizu 410 hiljada eura za realizaciju četiri projekta, za koje je Uprava javnih radova danas potpisala ugovore sa najpovoljnijim ponuđačima u postupku javne nabavke. ]]>

U cilju pune valorizacije planinskog centra Kolašin 1600, ugovorena je druga faza izgradnje parkinga, u vrijednosti od oko 70 hiljada eura.

Radovi su kroz tendersku proceduru povjereni preduzeću “Crnagoraput”, a rok izvršenja je 20 dana od uvođenja izvođača u posao.

Na istoj lokaciji, u toku je i rekonstrukcija pristupne saobraćajnice, od ski centra Kolašin 1450 do Kolašin 1600, koja se odvija u fazama. U okviru druge faze, Uprava javnih radova i “Crnagoraput” ugovorili su završne radove, u vrijednosti od blizu 70 hiljada eura, koji bi trebalo da budu završeni u roku od 20 dana od uvođenja izvođača u posao.

Novi radovi predviđeni su i na bjelopoljskoj strani Bjelasice, gdje je u toku izgradnja puta od Jasikovca do novog ski centra Cmiljača.

"Riječ je o zahtjevnom građevinskom poslu, tokom kojeg se ispostavilo da je na pojedinim mjestima neophodno ugraditi posebna inženjerska rješenja, u cilju povećanja bezbjednosti učesnika u saobraćaju", navodi se u saopštenju Vlade.

Dodatne radove u vrijednosti od oko 230 hiljada eura izvešće preduzeće “Toškovići”, a rok završetka je 30 dana od uvođenja u posao.

"Takođe, sa kućom “Hydrogis System” ugovorena je izrada glavnog projekta regulacije korita rijeke Popče i kanalizacione mreže u opštini Petnjica. Vrijednost ovog posla je skoro 40 hiljada eura, pri čemu se projektant obavezao da posao završi u roku od tri mjeseca od potpisivanja ugovora. Po dobijanju pozitivnog mišljenja revidenta, Uprava javnih radova će raspisati poziv za izbor izvođača radova", zaključuje se u saopštenju.

]]>
Mon, 9 Dec 2019 12:38:00 +0100 Ekonomija http://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/261742/vlada-izdvaja-410000-eura-za-nove-projekte-.html
Daljinska komunikacija za bolji sistem mjerenja http://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/261714/daljinska-komunikacija-za-bolji-sistem-mjerenja.html Potrebe za promjenama i uvođenje novih tehnologija, osnovni su pokretači razvoja društva. Modernizacija velikih sistema dovodi do bolje iskorišćenosti postojećih resursa a zadovoljstvo korisnika podižu na viši nivo. ]]>

U Crnogorskom elektrodistributivnom sistemu CEDIS u toku je realizacija AMM projekta za srednjenaponska mjerenja.

On podrazumijeva ugradnju brojila sa daljinskom komunikacijom na 1.800 mjernih mjesta srednjenaponske mreže i instalaciju centralnog sistema za upravljanje brojilima.

To će omogućiti potpuni uvid u tokove energije na srednjenaponskoj distributivnoj mreži. AMM sistemom za mjerna mjesta na srednjem naponu obuhvaćena su sva obračunska mjerna mjesta korisnika i proizvođača na tom naponskom nivou – ukupno 600 mjernih mjesta, kao i 1.200 kontrolnih mjernih mjesta na deset i 35 kilovolti (kV).

Srednjenaponski AMM sistem imaće funkcije daljinskog prikupljanja obračunskih stanja, dijagrama potrošnje (load profile), kontrolu pristupa obračunskim mjernim mjestima i stanja prekidača na svim srednjenaponski izvodima u trafostanicama (evidencija ispada napajanja).

Centralni sistem će biti integrisan u postojeća i buduća MDM (meter data management) rješenja za validaciju i isporuku mjernih podataka, kao i softver za vizualizaciju uklopnih stanja na srednjenaponskoj mreži u Dispečerskom centru za upravljanje mrežom CEDIS-a.

Projekat je počeo u novembru 2018. godine inspekcijama elektroenergetskih objekata u kojima se izvode radovi, dok je sama instalacija brojila i opreme počela sredinom marta 2019. Plan za završetak je mart 2020. godine.

Do 1. decembra opremljeno je više od 1.330 od planiranih 1.800 mjernih mjesta na srednjem naponu.

"Srednjenaponski AMM sistem će obezbijediti potpuno praćenje tokova energije i snage na čitavoj distributivnoj mreži sa evidencijom ispada srednjenaponskih prekidača. Sva obračunska mjerna mjesta korisnika i proizvođača biće uključena u novi sistem kojim će se daljinski prikupljati obračunska stanja registara i dijagrami potrošnje koj i su i zakonska obaveza CEDIS-a. Pored toga, biće realizovan i alarmni sistem za kontrolu pristupa svim obračunskim mjernim mjestima na 10kV i 35kV naponskom nivou.

Nabavka sistema biće realizovana po sistemu ‘ključ u ruke, odnosno sa obavezom isporučioca da isporuči, ugradni i stavi u funkciju čitav sistem (commissioning). Realizacija daljinske komunikacije sa brojilima biće ostvarena preko mobilne mreže ili mrežnih (LAN) modula, zavisno od raspoloživosti računarske mreže CEDIS-a", kazala je šefica Službe za kontrolu i monitoring u Sektoru za mjerenje Ljiljana Adžić.

U sistem se ugrađuju brojila sa daljinskom komunikacijom proizvođača Landis+Gyr, čije je sjedište u Švajcarskoj, dok je izvođač radova i isporučilac mjerne opreme za komunikaciju i softvera konzorcijum kompanija Mezon iz Danilovgrada i Enterdat iz Slovenije, po sistemu "ključ u ruke".

Zaposleni u Službi za kontrolu i monitoring u Sektoru za mjerenje vrše obezbjeđivanje uslova za bezbjedan i efikasan rad, nadzor i kontrolu izvršenih radova. Bitno je istaći da je ovaj kompleksan i složen projekat svojim znanjem i iskustvom iznijela ekipa od sedam inženjera i montera koji, zajedno sa konzorcijumom, posao bez greške privode kraju.

Dnevne novine posjetile su ekipu CEDIS-a koja je protekle sedmice radila na ugradnji mjerenja sa daljinskom komandom u trafostanici 35/10 kV "Golubovci".

Prema riječima glavnog inženjera za mjerenje, kontrolu, održavanje i prijem mjernih mjesta u Sektoru za mjerenje Miljana Nenadića, posao nije bio nimalo lak. Bilo je perioda kada se mjesecima samo vikendom dolazilo kući ali, zadovoljni su rezultatima svoga rada.

"Posao je bio veoma zahtjevan. Uskoro zaokružujemo godinu od početka rada, a za to vrijeme smo svakodnevno bili na terenu i uspjeli da dođemo do brojke od 1.330 opremljenih mjernih mjesta. Ove nedjelje završavamo ugradnju mjerenja u trafostanicama 35/10 kV u Crnoj Gori", kazao je Nenadić.

On dodaje da sistem ima niz funkcionalnosti koje doprinose boljem praćenju tokova energije.

"Brojila se koriste u AMM sistemu u kome se komunikacija između brojila i centralnog sistema AMM obavlja na dnevnom nivou. Brojilo čuva 15-minutne podatke za šest različitih mjernih veličina zbog mogućnosti utvrđivanja i upoređivanja podataka u centralnom sistemu AMM sa podacima u brojilu, i nakon dužeg vremenskog perioda. Brojilo ima mogućnost ‘pamćenja’ krive opterećenja i to za period od godinu dana. Brojila sadrže funkciju indikacije, registracije i narušavanja integriteta mjerenja, poput skidanja poklopca sa priključnice brojila, uticaja elekromagnetnog polja na brojlo, prisustvo napona, struje, nestanka faznog napona, itd", dodao je on.

Sve ovo će omogućiti da sistem bude lakši za praćenje, kontrolu i monitoring, a time će i korisnicima napajanje biti i sigurnije i pouzdanije. Obračunska stanja će se sa svih brojila uzimati posljednjeg dana u mjesecu u ponoć. Komunikacija centralnog sistema sa brojilima odvijaće se preko 4G mobilne mreže, koja omogućava brz i pouzdan prenos podataka. Sistem je važan i za buduće uvezivanje sa novim, planiranim sistemom daljinsko g praćenja i kontrole prekida na mreži SCADA.

]]>
Mon, 9 Dec 2019 08:57:00 +0100 Ekonomija http://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/261714/daljinska-komunikacija-za-bolji-sistem-mjerenja.html
Još ima prostora za stezanje kaiša http://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/261705/jos-ima-prostora-za-stezanje-kaisa.html Ima prostora da se smanje takozvani neproduktivni troškovi u budžetu – za službena putovanja, gorivo, reprezentaciju, smatraju i u vlasti i u opoziciji. ]]>

Vlada prilikom koncipiranja budžeta smanjuje malo po malo, ali i ne svima, piše Pobjeda.

Nekima i poveća poput inspekcije i policije da, kako kažu, ne bi ugrozili funkcionisanje. U opoziciji ocjenjuju da javni sektor komotno troši i da se vlast ne usuđuje na radikalne rezove, za koje ima prostora. Opozicija naročito kritikuje stavku "Ostalo" u budžetu, kroz koju je, ne zna se zašto, potrošeno preko 50 miliona eura za pet godina.

List podsjeća da su ukupni budžetski izdaci za narednu godinu koncipirani na 2,57 milijardi, u tekućoj 2,39, u 2018. su bili dvije milijarde eura, koliko i godinu ranije…

Brojke

Troškovi za službena putovanja, gorivo, reprezentaciju... samo su jedan dio ukupnih budžetskih izdataka.

U narednoj godini je, recimo, planirano da se na službena putovanja potroši ukupno 5,4 miliona eura, za gorivo 10 miliona, a za reprezentaciju 548 hiljada eura. U tekućoj godini za službena putovanja je predviđeno 5,06 miliona, za gorivo 9,3 miliona, a za reprezentaciju 668 hiljada eura.

U 2018. za službena putovanja je bilo predviđeno 5,33 miliona, za gorivo 8,9 miliona, a za reprezentaciju 681 hiljadu. U 2017. za službena putovanja je bilo 5,93 miliona, za gorivo 8,7 miliona, a za reprezentaciju 817 hiljada, s tim što nije potrošena kompletna cifra.

Uporedni podaci budžeta za službena putovanja za tekuću i narednu godinu pokazuju da je velikom broju budžetskih jedinica smanjen iznos, ali je nekima i povećan.

Ministarstvu finansija su smanjena službena putovanja u narednoj godini na 26.700 sa 41.300 eura u tekućoj godini, Ministarstvu odbrane sa 229.400 u tekućoj na 150 hiljada u narednoj, Ministarstvu saobraćaja sa 56.000 na 28.100 eura… Među onima koji će dogodine dobiti veći budžet je Uprava policije sa 693.000 na 800.000, Poreska uprava sa 239.900 na 242.600 eura, više je dobila Državna izborna komisija - sa 6.100 eura u tekućoj godini na 16.500 eura u narednoj godini… Mnoge potrošačke jedinice su zadržale u narednoj isti budžet kao u tekućoj godini.

Podsjetimo da su predstavnici Ministarstva finansija sredinom proteklog mjeseca kada je usvojen prijedlog budžeta za narednu godinu saopštili da su takozvani nereproduktivni troškovi - reprezentacija, gorivo, službena putovanja i nabavka službenih automobila umanjeni kod svih organa državne administracije, osim kod onih kod kojih je obavljanje osnovne funkcije vezano za ove troškove a to su, prije svega, inspekcijske i policijske službe.

Ministar finansija Darko Radunović je kazao tada da su te troškove pokušali da svedu na minimum, ali se ,,uvijek javlja potreba za povećanjem izdvajanja za određene jedinice kao što su policijske službe i čiji izdaci se kreću shodno cijenama goriva, ali i potrebama“. On je tada saopštio da je reprezentacija za narednu godinu ukupno smanjena za 100 hiljada eura, a da su službena putovanja smanjena kod ministarstava odbrane, finansija, saobraćaja, prosvjete, poljoprivrede… Ministar je tada najavio da se kroz efikasnije javne nabavke za potrebe državnih organa očekuje pad troškova u domenu osiguranja, komunikacionih usluga, nabavke kancelarijskog materijala…

Smanjivati

Pobjeda je pitala i predstavnike vlasti i opozicije – ima li prostora za dodatno smanjenje reprezentacije, službenih putovanja…

Nezavisni poslanik i bivši predsjednik skupštinskog Odbora za ekonomiju Aleksandar Damjanović Pobjedi je kazao da podaci pokazuju da nema suštinske racionalizacije na rashodnoj strani budžeta.

"Kontinuitet budžetske politike ogleda se i u činjenici da nema suštinske racionalizacije na rashodnoj strani budžeta, time ni rezanja takozvanah ostalih troškova – odnosno službenih putovanja, reprezentacije, troškova za gorivo… Preglomazna i velikim dijelom politizovana administracija u inače velikom javnom sektoru, naviknuta je na svojevrsno dodatno stimulisanje kroz komotno trošenje ovih ne malih sredstava. I to kreatori budžetske politike znaju i prosto se ne usuđuju na radikalne rezove kako ne bi dirali u političku podršku koju velikim dijelom crpe od strane državne administracije", smatra Damjanović.

Činjenica, dodaje on, da se između četvrtine i trećine budžetskih sredstava nabavlja kroz kredite i pozajmice, postojanje budžetskog deficita i javnog duga iznad zakonom dozvoljenog limita - trebalo bi da bude dovoljan razlog za značajno smanjenje takozvane neproduktivne potrošnje.

"Međutim, smanjenja nema iako smo još pod svojevrsnim sanacionim mjerama čiji ceh uglavnom plaćaju oni troškovi koji u odnosu na rast BDP, odnosno budžeta, svakako zaostaju – a to su troškovi za penzije i zarade", smatra Damjanović.

Da ima prostora za smanjenje potrošnje nedavno je u intervjuu Pobjedi kazao i dr Božo Mihailović, profesor Ekonomskog fakulteta Crne Gore i predsjednik Udruženja ekonomista Crne Gore.

On smatra da bi bilo dobro kada bismo našli način da budžet za narednu godinu, koji je koncipiran na 2,575 milijardi eura, smanjimo do pet odsto, odnosno oko 130 miliona.

"Mislim da ima prostora i da za to još nije kasno. Svako može malo da uštedi - u porodici, preduzeću, a onda možemo i u državi. Ne treba linearno da smanjujemo, jer možda neko ima prostora da uštedi tri a neko sedam odsto, negdje se možda i ne može uštedjeti. Ali bi dublja strukturna analiza pokazala da pojedine budžetske jedinice imaju prostora za smanjenje izdataka", objasnio je Mihailović.

Sve, smatra profesor, pokazuje da moramo da štedimo i smanjujemo administraciju i potrošnju određenih budžetskih jedinica.

]]>
Mon, 9 Dec 2019 07:06:00 +0100 Ekonomija http://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/261705/jos-ima-prostora-za-stezanje-kaisa.html
Zaposleno 11.595 domaćih sezonaca http://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/261702/zaposleno-11595-domacih-sezonaca.html Od početka godine do kraja septembra na sezonskim poslovima širom Crne Gore bilo je zaposleno 11.595 isključivo domaćih radnika, pokazatelji su Zavoda za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG). ]]>  

Kako se navodi u Informaciji o rezultatima ovogodišnje ljetnje turističke sezone koju je usvojila Vlada, godinu ranije bilo je angažovano 9.229 domaćih sezonaca.

Ove godine najviše je zaposlenih bilo iz primorskih opština 40 odsto, zatim iz centralnog 34, te sjevernog regiona 26 odsto.

Najveći broj sezonaca je angažovan u oblasti ugostiteljstva i turizma na mjestima: konobara, kuvara, pomoćnih radnika u restoranima, pomoćnih radnika u kuhinji, servira, sobarica, higijeničarki, peračica suđa, radnika u vešeraju…

U saradnji sa Ministrastvom rada i socijalnog staranja, Zavod je realizovao kampanju Zaposlimo domaće da Crna Gora radi na državnom nivou, kako bi doprinijeli rastu zaposlenosti.

Organizovani su sajmovi zapošljavanja u Beranama, Bijelom Polju, Pljevljima, Nikšiću i Podgorici, gdje su poslodavci bili u prilici da imaju neposredan kontakt sa nezaposlenima, gdje je dogovaran radni angažman za turističku sezonu. Slična prilika pružena je i učesnicima sajma zapošljavanja namijenjenom studentima, Summer Job u Podgorici i Kotoru.

„Zavod za zapošljavanje je partner u realizaciji projekta Neka bude čisto koji je omogućio zapošljavanje 94 lica sa evidencije na poslovima čišćenja i održavanja magistralnih puteva na cijeloj teritoriji Crne Gore, čime se doprinijelo pripremi ljetnje turističke sezone za 2019. godinu”, ističe se u usvojenoj informaciji.

U saradnji sa upravama policije, inspekcijeskih poslova, carina i Poreskom upravom, sprovedeni program Stop sivoj ekonomiji omogućio je da se radnim angažmanom 190 visokoškolaca mlađih od 30 godina doprinese sprječavanju sive ekonomije. Oni su u ove četiri institucije bili tehnička pomoć i podršku stalno angažovanim službenicima.

]]>
Mon, 9 Dec 2019 06:38:00 +0100 Ekonomija http://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/261702/zaposleno-11595-domacih-sezonaca.html
Tuneli u završnoj fazi, većina mostova spojena http://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/261672/tuneli-u-zavrsnoj-fazi-vecina-mostova-spojena.html Od 16 tunela na dijelu autoputa od Smokovca do Mateševa svi su u završnoj fazi radova i većina mostova je spojena u obje trake. ]]>

I većina mostova je spojena u obje trake. Od njih 20 na pet je ostalo da se završi rasponska konstrukcija na drugoj traci. Građevinski radovi, bi kako su nam objasnili iz Ministarstva saobraćaja, trebalo da budu završen u predvi]enom roku - do kraja septembra. Nakon toga slijedi testiranje svih bezbjednosnih sistema auto-puta. Naša ekipa danas je obišla radove na prvoj fazi u Gornjim Mrkama.

Ideja, ali i početak radova na autoputu krenuli su upravo iz Gornjih Mrka. Most i tuneli dobili su naziv po lokaciji. Most Mrke dug skoro kilometar spojen je, a ograda je u završnoj fazi. Tunel Mrke treći je na potezu auto-puta od Podgorice prema Kolašinu. Desna cijev tunela duga je 829, a lijeve 800 metara. Izlaz iz tunela vodi vas direktno na most Moračica. Prva sekcija auto-puta završava se desetak kilometara nakon Moračice, i kako tvrdi Vujović, 90 % posla je završeno. Rok za završetak svih radova na autoputu, sudeći na osnovu toga koji je najavljen se kraj septembra izgleda moguć.

"Izvođač nas uvjerava da će taj rok da bude 30. septembar 2020. godine. Što se tiče građevinskih radova, oni idu svojim tokom. Moram da podsjetim ono što nakon građevinskih radova ide, da kažem možda i teži dio posla, elektro-mašinske instalacije koje se već rade, one su možda na nekih 11-12 % ukupne gotovosti na čitavoj trasi", rekao je direktor Poslovne jedinice za upravljanje autoputa Goran Vujović.

Nakog toga slijedi uvezivanje svih sigurnosnih sistema i njihova provjera.

"Potrebno je sve scenarije koji se mogu desiti u nekim situacijama, bilo da su izazvani saobraćajnim udesom ili bilo kojim ekcesom koji se može desiti na autoputu uvezati i obezbijediti da sistem adekvatno djeluje, reaguje na bilo koji od tih događaja", dodao je Vujović.

Plan je da se dio proba bezbjednosnog sistema radi uporedo sa završetkom građevinskih radova. Međutim, kako bi na autoputu bila garantovana bezbjednost cijeli sistem, njegova proba i podešavanje će se raditi kada budu kompletno završeni i tada se sistem mora testirati i dovesti u očekivani nivo.

Aleksandra Jovančević, TVCG

]]>
Sun, 8 Dec 2019 17:39:00 +0100 Ekonomija http://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/261672/tuneli-u-zavrsnoj-fazi-vecina-mostova-spojena.html