RTCG - Radio Televizija Crne Gore - Nacionalni javni servis :: Ekonomija https://rtcg.me/vijesti/ekonomija.html me https://rtcg.me/img/logo.png RTCG - Radio Televizija Crne Gore - Nacionalni javni servis :: Ekonomija https://rtcg.me/vijesti/ekonomija.html Kontrola trgovina van gradskih zona, za 10 dana gotovo 500 prekršajnih naloga https://rtcg.me/vijesti/ekonomija/537742/kontrola-trgovina-van-gradskih-zona-za-10-dana-gotovo-500-prekrsajnih-naloga.html Tržišna inspekcija je u posljednjih 10 dana izdala 498 prekršajnih naloga, u iznosu od 170.930 eura. Fokus kontrole bio je na subjektima koji posluju van gradskih zona, odnosno u industrijskim zonama i ruralnim područjima. Tržišna inspekcija je u periodu od 18.03. do 28.03.2024. godine vršila pojačane nadzore poslovnih subjekata na teritoriji Glavnog grada Podgorice i Zete, Danilograda kao i na teritoriji opština na sjeveru Crne Gore (Bijelo Polje, Berane, Plav, Rožaje, Gusinje, Andrijevica). U ostalim opštinama nadzori su vršeni po redovnom rasporedu inspektora.

"Akcenat je bio stavljen na subjekte koji posluju van gradskih zona, odnosno u industrijskim zonama i ruralnim područjima. Ove aktivnosti dio su plana novopostavljenog koordinatora za ovaj odsjek. U navedenom izvještajnom periodu izvršeno je ukupno 475 inspekcijskih nadzora, utvrđeno 309 nepravilnosti, za koje je izdato 498 prekršajnih naloga, u iznosu 170.930 eura i podnijet je jedan zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka", navode u saopštenju.

Kako navode, posebno zabrinjava činjenica da je kontrolama inspektora u izvještajnom periodu ustanovljeno da 21 subjekt nadzora nije imao prijavu trgovine, a u čak njih 11 nisu vođene evidencije o trgovini, te će se u odnosu na to pojačane kontrole subjekata koji posluju van gradskih zona nastaviti i u narednom periodu.

]]>
29.03.2024T14:04:00 +0100 Ekonomija https://rtcg.me/vijesti/ekonomija/537742/kontrola-trgovina-van-gradskih-zona-za-10-dana-gotovo-500-prekrsajnih-naloga.html https://rtcg.me/upload//media/2024/2/29/14/40/423/1667670/thumbs/2933190/thumb2.jpg https://rtcg.me/upload//media/2024/2/29/14/40/423/1667670/thumbs/2933187/thumb3.jpg
Spajić: Ulazimo u partnerstvo sa kompanijom EDF energy https://rtcg.me/vijesti/ekonomija/537689/spajic-ulazimo-u-partnerstvo-sa-kompanijom-edf-energy.html Predsjednik Vlade Milojko Spajić saopštio je da država Crna Gora ulazi u strateško partnerstvo sa francuskom kompanijom EDF energy, koja je, kako je istakao, lider u Evropi i najveća i najpoznatija elektro-energetska kompanija na svijetu. Ministar energetike i rudarstva Saša Mujović istakao je da je vrijeme da izgradimo novi i ozbiljni izvor električne energije, te da su kandidovali dva projekta - hidroelektrane Kruševo i na rijeci Ćehotini.

On je na konferenciji za medije istakao da je to partnerstvo posljedica razgovora sa predsjednikom Francuske Emanuelom Makronom, kada su dogovorili saradnju u oblasti odbrane, zdravlje, ekologije i infreastrukture, koja podrzumijeva energetski i saobraćajni dio.

"Prvi korak saradnje je upravo hidro potencijal, u kojem Franzuci imaju izuzetno iskustvo", istakao je Spajić.

Rekao je i da ova kompanija ima 170 milijardi eura prihode, te da zapošljava 200.000 ljudi.

"To je gigant i kompanija koja je bila najpozvanija da nam pomogne u porjektima koji su ispred nas. Pomoći će nam da izgradimo kapacitet koji je potreban ne samo Crnoj Gori, već i reguonu i Evropi. Crna Gora je bogom dana. imamo mnogo projekata koji su i ekološki prihvatiljivi, tako da jedva čekamo da napravimo konkretne korake", rekao je premijer. 

Istakao je da su Francuzi spremni da pomognu i CEDIS-u sa svojim tehničkim znanjem.

Ministar energetike i rudarstva Saša Mujović naglasio je da je partnerstvo sa francuskom kompanijom potvrda da od floskule "energetika naša razvojna šansa" idemo u realizaciju.

"Ovaj sastanak predstavlja pokazatelj kako će ova vlada djelovati i kako će se odnositi prema resursima. Time što smo zavrijedili da ova renomirana kompanije dođe u Crnu Goru dobar, pokazatelj je koliko nam ljudi vjeruju", kazao je ministar. 

Naglasio je da imamo mnogo vjetro i solar potencijala.

"To se može realizovati, ali ne bez adekvatne balans energije... Poslije velike pauze, vrijeme je da izgradimo novi i ozbiljni izvor električne energije. Kandidovali smo dva projekta - hidroelektrane Kruševo i  na rijeci Ćehotini.

Što se tiče Komarnice, Mujović je rekao da "ova vlada i ovaj premijer i ministar žele da budu odgovorni prema institucijama i ekološkim aktivistima koji su iznijeli određene sumnje prema tom projektu".

"Upravo je tu bitan partner da nam pruži tehnički podršku. Njihovo iskustvo je neprocjenjvivo i teško bi mogao naći riječi da opširu njihovu kredibilnosti", dodao je ministar.

Nagasio je da je EDF energy lider i na polju nuklearne energije.

"Francuska je tu lider i o tome smo razgovarali i gledali potencijale da li je to izvodljivo u VCrnoj Gori. Možda je rano, ali postoji ekspertiza i u toj oblast. Ovakve razvojne šanse ne smijemo propustiti, i moramo da pokažemo da je zaista opravdano da je energetika naša razvojna šansa", poručio je Mujović na konfreenciji. 

Spajić je dodao da će se ovi projekti će se finansirati sa tržišta, ne iz budžeta Crne Gore.

"Vrlo jednostavno ćemo pronaći novac, EDF želimo zbog tehničkog znanja. Njalakše je nači pare, najteže tehničko znanje. Njapoznatiji su po hidroelektranama i nuklearnoj energiji", istakao je premijer.

Ako se zaključi da u Komarnici nema ekološki održivog rješenja, Spajić je rekao da se raditi neće. 

 

 

 

]]>
29.03.2024T13:52:00 +0100 Ekonomija https://rtcg.me/vijesti/ekonomija/537689/spajic-ulazimo-u-partnerstvo-sa-kompanijom-edf-energy.html https://rtcg.me/upload//media/2024/2/29/13/33/462/1667643/thumbs/2933097/thumb2.jpg https://rtcg.me/upload//media/2024/2/29/13/33/462/1667643/thumbs/2933094/thumb3.jpg
Bivši radnici Boksita najavili blokadu rudokopa https://rtcg.me/vijesti/ekonomija/537708/bivsi-radnici-boksita-najavili-blokadu-rudokopa.html Bivši radnici Boksita najavili su blokadu ulaz i izlaz u rudokopu, u Župi nikšićkoj 2. aprila. Prema najavi, razlog za blokadu je, kako navode bivši radnici Boksita, što po katastarskoj evidenciji zemljište pripada stečajnoj masi, dok ga druge firme koriste bez ikakve nadoknade.

"Radnici su prinuđeni na gore navedeno iz razloga što se istim duguju zarađene plate, regresi, zimnice i to duži vremenski period", navodi se u prijavi protesta Centru bezbjednosti Nikšić.

Blokada će početi u 10 časova.

]]>
29.03.2024T13:05:00 +0100 Ekonomija https://rtcg.me/vijesti/ekonomija/537708/bivsi-radnici-boksita-najavili-blokadu-rudokopa.html https://rtcg.me/upload//media/2024/2/29/13/14/607/1667484/thumbs/2932644/thumb2.jpg https://rtcg.me/upload//media/2024/2/29/13/14/607/1667484/thumbs/2932641/thumb3.jpg
Izabran novi Odbor direktora CEDIS-a https://rtcg.me/vijesti/ekonomija/537590/izabran-novi-odbor-direktora-cedis-a.html Odbor direktora Elektroprivrede (EPCG) je, u svojstvu Skupštine akcionara Crnogorskog elektrodistributivog sistema (CEDIS), u četvrtak na vanrednoj sjednici razriješio dosadašnje i imenovao nove članove borda tog zavisnog društva. U novi sastav Odbora direktora CEDIS-a imenovani su Vladimir Čađenović, Jovan Sinanović, Mirsad Džudžević, Vladan Radulović i Ilija Miljanić.

“Odbor direktora EPCG opredijelio se za ovaj sastav Odbora CEDIS-a birajući između 62 prijavljena kandidata, koji su u predviđenom roku dostavili potrebnu dokumentaciju, odnosno radne biografije na javni oglas”, navodi se u saopštenju EPCG.

Predsjednik Odbora direktora CEDIS-a biće izabran na konstitutivnoj sjednici tog organa, a nakon toga će biti izabran i izvršni direktor, čiji izbor je u nadležnosti Odbora direktora zavisnog društva.

Iz EPCG su podsjetili da je u februaru ove godine, Odbor direktora EPCG donio odluku da se, u cilju što kvalitetnijeg upravljanja, strateškog planiranja i razvoja njihovih zavisnih društava, objavi javni poziv, u namjeri da se svim zainteresovanim kandidatima omogući da se prijave za članstvo u Odboru direktora CEDIS-a, Rudnika uglja Pljevlja, EPCG Solar gradnje i EPCG Željezare Nikšić.

“Odbor direktora EPCG ubrzo će razriješiti dosadašnje i imenovati nove članove Rudnika uglja Pljevlja i EPCG Željezare Nikšić”, zaključuje se u saopštenju.

]]>
29.03.2024T09:20:00 +0100 Ekonomija https://rtcg.me/vijesti/ekonomija/537590/izabran-novi-odbor-direktora-cedis-a.html https://rtcg.me/upload//media/2024/2/27/12/3/281/1664473/thumbs/2931335/thumb2.jpg https://rtcg.me/upload//media/2024/2/27/12/3/281/1664473/thumbs/2931332/thumb3.jpg
"Već krajem maja vratiće se stare cijene, potreban kvalitetan set mjera" https://rtcg.me/vijesti/ekonomija/537581/vec-krajem-maja-vratice-se-stare-cijene-potreban-kvalitetan-set-mjera.html Koncept same akcije je bolji ove godine, jer imate konkretne proizvode koje su definisani, ali ono što, po mom mišljenju, nije dobro, jeste da ovakve akcije ne daju dugoročne rezultate, kazao je ekonomski analitičar Mulešković Mulešković kaže da su ovakve akcije dobre u jednom dijelu, ali da bi se borilo sa inflacijom treba više da se radi na održivosti privrede.

Očekuje da će stopa inflacije opadati iz mjeseca u mjesec.

"Moramo da imamo set mjera, moramo da imamo dobro programirane mjere. Šta ćemo nakon ove akcije, jer ne možete cijele godine da imate akcije, ne možete cijele godine da imate popuste na određene proizvode, već morate da imate kvalitetan set mjera koji će da podrži privredu, da dugoročno radimo na stabilizaciji cijena, jer teško da može doći do smenjenja cijena ove godine", kazao je Mulešković u "Dobro jutro Crna Goro" na TVCG. 

Domet i akcije su, kako je naglasio, veoma ograničene i domet i akcije će trajati dok traje ta akcija, dva mjeseca kako je propisano, do kraja maja.

"Već na kraju maja vi ćete imati povratak cijena ovih 43 proizvoda na staro, ili će čak određene cijene da budu veće", kazao je Mulešković. 

Naglasio je da je dobro da je počelo makar nešto da se radi po pitanju borbe protiv inflacije, jer osim te dvije akcije, stop inflacije 1 i 2, nismo imali ništa u prethodne dvije godine.

"Prije nove godine smo čuli da će biti mjere koje se odnose na borbu protiv inflacije, nismo ih vidjeli u budžetu i bilo je jasno da nećemo imati određene konkretne mjere, ali ovakve mjere su dobre u jednom dijelu, jer jednoj grupaciji građana mogu da pomognu da kupuje određene proizvode po nižim cijenama", kazao je Mulešković. 

Vlada je, kaže, donijela odluku koja je restriktivna i koja ograničava marže.

Prethodne dvije akcije su, kako je kazao Mulešković, bile dobrovoljne i trgovci su mogli da uključe bilo koje proizvode. Iako je bilo ovako jedan dio komponente ograničavanja marže i prošle godine, tako da ima određenih sličnosti.

"Ono što možemo reći da prethodna jeste možda bolja iz ugla dobrovoljnosti, imali smo mnogo više proizvoda i sami se možemo sjetiti da su trgovci uključivali mnogo više proizvoda, ali moram da priznam da se i ta akcija bila pretvorila u određenu katalošku akciju", istakao je Mulešković u Jutarnjem programu TVCG. 

]]>
29.03.2024T09:09:00 +0100 Ekonomija https://rtcg.me/vijesti/ekonomija/537581/vec-krajem-maja-vratice-se-stare-cijene-potreban-kvalitetan-set-mjera.html https://rtcg.me/upload//media/2024/2/29/9/47/206/1667084/thumbs/2931242/thumb2.jpg https://rtcg.me/upload//media/2024/2/29/9/47/206/1667084/thumbs/2931239/thumb3.jpg
Predstavljen Agrobudžet za 2024. godinu https://rtcg.me/vijesti/ekonomija/537509/predstavljen-agrobudzet-za-2024-godinu.html Predstavnici Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, predstavili su danas mjere podrške iz Agrobudžeta za 2024. godinu poljoprivrednim proizvođačima u 12 crnogorskih opština, saopšteno je iz tog resora. Kako su kazali, proizvođači su pokazali značajno interesovanje u svim opštinama. Nakon prezentacija imali su priliku da postavljaju pitanja i da daju sugestije.

"Posebno su iskazali zainteresovanost za mjeru koja se tiče nabavke mehanizacije, bazena i bistijerni, za novi IPARD program - Program razvoja poljoprivrede i ruralnih područja Crne Gore, kao i za direktna plaćanja u stočarskoj proizvodnji, sa posebnim akcentom na preradu mlijeka na gazdinstvu. Takođe su iznijeli stav za jačom podrškom mladim farmerima i potrebom za osnivanjem garantnog fonda kako bi mogli doći do kredita. Više pitanja je bilo i u vezi rada veterinarske službe i registra životinja kao i pitanja koja se tiču seoske infrastrukture", navodi se u saopštenju Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede. 

Kako navode, sredstva koja su Agrobudžetom opredijeljena za ovu godinu iznose 75.064.097,04 eura. Iz nacionalnog budžeta opredijeljeno je 51.354.861,97 eura, iz donacija 15.559.235,07 eura, a iz kreditnih sredstava 8.150.000,00 eura.

Ovogodišnjim Agrobudžetom, ističu iz resora poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, izdvajaju se sredstva za sistem direktnih plaćanja u oblasti stočarstva i biljne proizvodnje, intervencija na tržištu i za podršku mjerama ruralnog razvoja.

"Takođe, sredstva su obezbijeđena i za: podršku opštim servisima u poljoprivredi, socijalne transfere seoskom stanovništvu, tehničku i administrativnu podršku implementaciji programa, institucionalni razvoj i jačanje poljoprivrede Crne Gore, ribarstvo, program fitosanitarnih mjera, program bezbjednosti hrane i program obaveznih mjera zdravstvene zaštite životinja. U okviru prezentacija predstavljen je i projekat "Digitalno preduzetničko gnijezdo" i "4.0 Industrija u Crnoj Gori - DigN€st", koji se finansira od strane ERASMUS+ programa (EU). Učešćem u ovom projektu Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede se trudi da unaprijedi primjenu digitalizacije u oblasti poljoprivredne proizvodnje u Crnoj Gori i pruži doprinos stimulisanju inovativnog pristupa u proizvodnji", kazali su iz tog resora.

Podsjećaju da će se prezentacije mjera podrške nastaviti i sjutra u Gusinju, Beranama, Bijelom Polju, Pljevljima, Budvi, Podgorici i na Cetinju.

]]>
28.03.2024T22:07:00 +0100 Ekonomija https://rtcg.me/vijesti/ekonomija/537509/predstavljen-agrobudzet-za-2024-godinu.html https://rtcg.me/upload//media/2024/2/28/22/27/606/1666935/thumbs/2930673/thumb2.jpg https://rtcg.me/upload//media/2024/2/28/22/27/606/1666935/thumbs/2930670/thumb3.jpg
Kompanija EPCG i norveškog partnera, koncesionar mHe "Slap Zete" https://rtcg.me/vijesti/ekonomija/537449/kompanija-epcg-i-norveskog-partnera-koncesionar-mhe-slap-zete.html Vlada je donijela odluku o davanja koncesije za korišćenje dijela vodotoka Zeta za proizvodnju električne energije u maloj hidroelektrani "Slap Zete" i prihvatila Ugovor sa privrednim društvom "Zeta Energy" DOO iz Danilovgrada. Kako navode u saopštenju sa sjednice Vlade, zahtjevom je zatraženo davanje koncesije za korišćenje vodnog potencijala dijela vodotoka Zeta za proizvodnju električne energije u mHE "Slap Zete“, instalisane snage 1672 kW i procijenjene godišnje proizvodnje 8,71 GWh.

"Uvidom u izvod iz Centralnog registra privrednih subjekata konstatovano je da je DOO „Zeta Energy“ osnovano od strane društva „Elektroprivreda Crne Gore“ AD Nikšić i „NTE Montenegro AS“ iz Norveške, te da je udio društva „Elektroprivreda Crne Gore“ AD koje je u većinskom vlasništvu države, u privrednom društvu DOO „Zeta Energy“ na dan stupanja na snagu Zakona o koncesijama iznosio 51%. Ministarstvo energetike i rudarstva je izvršilo ocjenu dostavljene dokumentacije i konstatovalo da je podnosilac zahtjeva dostavio traženu dokumentaciju, kao i da je ispunio uslove za podobnost ponuđača propisane Zakonom o koncesijama, čime su se stekli uslovi da Vlada donese odluku o davanju koncesije, na osnovu koje će biti zaključen ugovor o koncesiji", navode u saopštenj.

Vlada je danas dala saglasnost da se raskine ugovor sa koncesionarem za eksploataciju mineralne sirovine tehničko-građevinskog kamena sa lokaliteta "Varišta - Velja glava" u opštini Herceg Novi.

Usvojena je i Informacija o pripremi javnog oglasa za dostavljanje ponuda za dodjelu Ugovora o koncesiji za detaljna geološka istraživanja i eksploataciju nemetalične mineralne sirovine tehničko-građevinskog kamena lokaliteta "Kaludar" Opština Petnjica, sa Izvještajem sa javne rasprave.

"Tim povodom, usvojen je Koncesioni akt i zaduženo Ministarstvo energetike i rudarstva da sprovede neophodne aktivnosti za objavljivanje Javnog oglasa i da imenuje Tendersku komisiju koja će sprovesti postupak javnog nadmetanja", navode u saopštenju.

 

]]>
28.03.2024T20:51:00 +0100 Ekonomija https://rtcg.me/vijesti/ekonomija/537449/kompanija-epcg-i-norveskog-partnera-koncesionar-mhe-slap-zete.html https://rtcg.me/upload//media/2024/2/28/19/16/856/1666769/thumbs/2929880/thumb2.jpg https://rtcg.me/upload//media/2024/2/28/19/16/856/1666769/thumbs/2929877/thumb3.jpg
Javni dug na kraju prošle godine više od 4,1 milijardu https://rtcg.me/vijesti/ekonomija/537447/javni-dug-na-kraju-prosle-godine-vise-od-41-milijardu.html Ukupan javni dug Crne Gore na kraju prošle godine iznosio je 4,12 milijardi eura, odnosno 60,24 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), saopšteno je iz Vlade.

“Uzimajući u obzir depozite Ministarstva finansija, uključujući i 38.477 unci zlata, a koji su, na kraju prošle godine, iznosili 152,41 miliona eura, neto javni dug Crne Gore, na kraju prošle godine, iznosi 3,97 milijardi eura, odnosno 58,04 odsto BDP-a”, navodi se u saopštenju Vlade koja je danas usvojila Izvještaj o javnom dugu.

Kako su objasnili, na kraju godine godine javni dug u apsolutnom iznosu se povećao za 24,6 miliona eura, u odnosu na isti period 2022. godine.

“Povećanje duga je rezultat zaduživanja države sa jedne strane i redovne otplate i kursnih razlika nastalih prilikom iskazivanja stanja duga po različitom kursu, sa druge strane”, rekli su iz Vlade.

Vlada je danas usvojila i Informaciju o stanju javnih finansija na lokalnom nivou na kraju prošle godine.

Ministarstvo finansija je izvršilo analizu javne potrošnje na lokalnom nivou, kao i svih relevantnih pokazatelja finansijskog stanja lokalne samouprave, upoređujući ih sa podacima i pokazateljima iz 2022. godine.

“Analizom je utvrđeno da su ukupno ostvareni primici jedinica lokalne samouprave u 2023. godini iznosili 486,26 miliona eura, što je za 65,24 miliona više u odnosu na ostvarene primitke u 2022. godini”, saopšteno je iz Vlade.

Navodi se da su izdaci budžeta svih jedinica lokalne samouprave u prošloj godini iznosili 358,67 miliona eura i da su u odnosu na 2022. godinu povećani za 18,26 miliona.

Prema podacima koje su jedinice lokalne samouprave dostavile Ministarstvu finansija, ukupne neizmirene obaveze lokalne samouprave na kraju prošle godine iznosile su 73,12 miliona eura i u odnosu na stanje neizmirenih obaveza na isti dan 2022. godine, smanjene su za 4,72 miliona.

To smanjenje se, kako se navodi u materijalu, uglavnom odnosi na obaveze po osnovu pozajmica i kredita.

Iz Vlade su kazali da je tim povodom Poreska uprava zadužena da pojedinačno sa svim jedinicama lokalne samouprave, kao i privrednim društvima i ustanovama čiji je osnivač jedinica lokalne samouprave, a koje imaju tekući poreski dug, zaključi protokol o izmirenju obaveza koji će sadržati dinamički plan otplate duga po tim osnovama.

“Ministarstvo finansija je dužno da pojedinačno sa svim jedinicama lokalne samouprave koje imaju neizmirene obaveze po osnovu transfernih zajmova, zaključi protokol o izmirenju obaveza koji će sadržati dinamički plan otplate duga po tom osnovu”, navodi se u saopštenju.

Vlada je dala i preporuka jedinicima lokalne samouprave da izvrše optimizaciju broj zaposlenih i ograniče nova zapošljavanja.

]]>
28.03.2024T19:34:00 +0100 Ekonomija https://rtcg.me/vijesti/ekonomija/537447/javni-dug-na-kraju-prosle-godine-vise-od-41-milijardu.html https://rtcg.me/upload//media/2024/2/28/19/4/591/1666760/thumbs/2929847/thumb2.jpg https://rtcg.me/upload//media/2024/2/28/19/4/591/1666760/thumbs/2929844/thumb3.jpg
Nikola Tripković novi direktor IRF-a https://rtcg.me/vijesti/ekonomija/537419/nikola-tripkovic-novi-direktor-irf-a.html Novi direktor Investiciono razvojnog fonda je Nikola Tripković. Ta informacija potvrđena je Portalu RTCG.

Vlada je prošle sedmice imenovala novi Odbor direktora Investiciono-razvojnog fonda Crne Gore, u čijem sastavu su Predrag Drecun, Nina Vujošević, Mirjana Čizmović, Vladimir Vujović i Valentina Bjeletić.

Tripković je od 2015. godine bio direktor kompanije “Coca-Cola HBC Crna Gora”, a takođe je i u Bordu direktora Američke privredne komore. U julu 2021. godine bio jedan od kandidata za predsjednika Privredne komore Crne Gore. Iza njega je 13 godina iskustva u FMCG (*Fast Moving Consumer Goods*) industriji, kao i industriji robe široke potrošnje na različitim pozicijama unutar kompanije na tržistu Crne Gore, ali i regiona.

Prethodna direktorka IRFa Irena Radović krajem decembra imenovana je za guvernerku Centralne banke.

 

]]>
28.03.2024T18:21:00 +0100 Ekonomija https://rtcg.me/vijesti/ekonomija/537419/nikola-tripkovic-novi-direktor-irf-a.html https://rtcg.me/upload//media/2024/2/28/18/17/646/1666673/thumbs/2929565/thumb2.jpg https://rtcg.me/upload//media/2024/2/28/18/17/646/1666673/thumbs/2929562/thumb3.jpg
Rakčević spreman da državi proda akcije Instituta Igalo za pet miliona eura https://rtcg.me/vijesti/ekonomija/537389/rakcevic-spreman-da-drzavi-proda-akcije-instituta-igalo-za-pet-miliona-eura.html Privrednik Žarko Rakčević, koji je i jedan od manjinskih akcionara Instituta „Simo Milošević“, kazao je da sprema da proda svoj dio akcija po cijeni od pet miliona eura, ali i da kupi državni paket akcija za koji bi ponudio 20 odsto više novca. On je u emisiji „U četiri oka“ na RTHN kazao da je spreman prodati svoj dio akcija po cijeni od pet miliona ali i da kupi državni paket akcija za koji bi ponudio 20 odsto više novca. Po njegovom mišljenju, još nije izbjegnuta opasnost od uvođenja stečaja u Institut zbog duga prema beogradskoj Jugobanci kao ni gubitak dijela imovine, jer je Agencija za zaštitu depozita iz Srbije, kada je pokrenula prinudnu naplatu, stavila zabilježbu na objekat Prve faze.

Rakčević je podsjetio da je račun Instituta blokiran i da je pomoć od 10 miliona samo kap za ozbiljne probleme koje Institut ima.

"Postoji redosled koraka i prvo treba deblokirati račun. Tih 10 miliona je u suštini predviđeno da se riješi problem Jugobanke, 7,3 miliona, dio tužbi radnika u iznosu od 600 000 eura, dug prema Adiko banci 720 000 i prema dobavljačima 1, 38 miliona eura. To je ono urgentno 10, 3 miliona eura da bi se deblokirao račun a stalno stižu nove obaveze. Zato kažem da je Institut u ozbiljnim problemima i treba mu puno novca da bi se spasio. Mislim da populizam nije dobra mjera", kazao je Rakčević.

Premda nije dobio zvaničnu ponudu da proda svoj paket akcija od skoro 28 odsto, Rakčević je spreman da to uradi.

"Ne može država imati dvojne aršine. Mi smo prije šest godina ponudili 10 miliona za akcije i sve da otkupimo i to je bilo ispod svake cijene. Sada kada je obrnuto i kada sam je rekao dajte, vratite nam uloženo, dajte nam pet miliona jer znamo da je inflacija u ovih pet, šest godina preko 40 odsto, kažu da je to pretplaćeno", rekao je Rakčević.

Poručio je da je spreman da kupi državni paket akcija za 20 odsto više i uz garancije da će Institut zadržati osnovnu djelatnost, da će biti zadržani zaposleni i da će biti investirano u opremu i objekate. U svakoj varijanti, kako je rekao, mora ostati 100 000 noćenja za korisnike Fonda zdravstva.

Vladin plan za spašavanje Instituta, kako je rekao Rakčević, nije mu predstavljen, a tokom dva sastanka koje je imao sa potpredsjednikom Vlade Srđanom Pavićevićem iznio je modalitete za izlazak iz krize.

Neki od njih su da država kupi akcije od manjinskih akcionara ali po modelu reciproteta, zatim restrukturiranje, što podrazumijeva podijelu imovine ali i obaveza, privatno-javno partnerstvo u kojem bi manjinski akcionari bili ravnopravni partneri. Četvrti model je da se prema nekom strateškom investitoru zajednički nastupi, da se prodaju državne i akcije manjinskih akcionara ali uz očuvanje dosadašnje primarne djelatnosti Instituta i zaposlenih i obavezne rehabilitacije crnogorskih građana preko Fonda.

Rakčević je skeptičan da se za mjesec, koliko je Agencija za zaštitu depozita prolongirala prinudnu naplatu, može realizovati Vladin plan, te da postoji realna opasnost da Institut izgubi dio imovine jer je za dug prema Jugobanci stavljena zabilježba na Prvu fazu.

]]>
28.03.2024T16:51:00 +0100 Ekonomija https://rtcg.me/vijesti/ekonomija/537389/rakcevic-spreman-da-drzavi-proda-akcije-instituta-igalo-za-pet-miliona-eura.html https://rtcg.me/upload//media/2024/1/5/14/3/809/1606457/thumbs/2929166/thumb2.jpg https://rtcg.me/upload//media/2024/1/5/14/3/809/1606457/thumbs/2929163/thumb3.jpg
Radnici Košute: Radikalizacija protesta ako nam ne isplate potraživanja https://rtcg.me/vijesti/ekonomija/537377/radnici-kosute-radikalizacija-protesta-ako-nam-ne-isplate-potrazivanja.html Radnici nekadašnje fabrike obuće "Košuta" koji već sedmicama protestuju i blokiraju saobraćajnicu kod Cetinja, poručuju da će, ukoliko im ne budu isplaćena potraživanja, radikalizovati proteste. Ističu da ne bježe od dolaska ispred Vlade, kao ni štrajka glađu jer ne planiraju da odustanu dok neko ne riješi njihove probleme.

Radnici nekadašnje fabrike obuće "Košuta" štrajkuju zbog neisplaćenih zarada i zaostalog staža. Predstavnici radnika poručuju da traže devet zarada, što je dva miliona osam stotina hiljada eura. Najavljuju i radikalizaciju protesta..

"Definitivno smo sinoć napravili taj spisak za naše potraživanja, to su devet zarada koje smo na dan stečaja prijavili 96. godine, tada je otvoren stečaj, a završio se 2001. godine. Taj iznos za tih devet plata je definitivno dva miliona i 800 hiljada eura. U to ulaze i radnici koji su obeštećeni u stažu, koji nemaju punih 15 godina staža. Tu ima nekih 80 radnika kojima treba da se povežu taj radni staž, da bi ti ljudi mogli da pođu u penziju, jer su već u neke godine, a ne mogu da ostvare svoje pravo", kazala je predstavnica radnika Dijana Vujović.

Dodala je da će sigurno doći do radikalizacije.

"Bićemo prinuđeni da dođemo ispred vlade, ako ništa gladovaćemo, ali mi moramo da riješimo naše, jer mi smo ti radnici koji smo skroz oštećeni, znači mi ništa nismo dobili od ove države. Tako da se nadamo da neko mora da okrene glavu na nas", poručla je Vujović.

 

]]>
28.03.2024T16:28:00 +0100 Ekonomija https://rtcg.me/vijesti/ekonomija/537377/radnici-kosute-radikalizacija-protesta-ako-nam-ne-isplate-potrazivanja.html https://rtcg.me/upload//media/2024/2/28/16/13/415/1666370/thumbs/2928539/thumb2.jpg https://rtcg.me/upload//media/2024/2/28/16/13/415/1666370/thumbs/2928536/thumb3.jpg
Planiraju set mjera za više od 2.000 nezaposlenih https://rtcg.me/vijesti/ekonomija/537374/planiraju-set-mjera-za-vise-od-2000-nezaposlenih.html Upravni odbor Zavoda za zapošljavanje Crne Gore (ZZCG) usvojio je Program rada za 2024. godinu. Kako se navodi u njihovom saopštenju, Zavod u ovoj godini, između ostalog, planira da sprovede set mjera i programa za više od 2.000 nezaposlenih. Upravni odbor Zavoda za zapošljavanje Crne Gore usvojio je, na sjednici kojom je predsjedavao Dejan Vojvodić, Program rada za 2024. godinu. Tim dokumentom su utvrđene mjere i aktivnosti iz Akcionog plana zapošljavanja i razvoja ljudskih resursa a pripremljen je i u skladu sa Zakonom o državnom Budžetu, za tekuću godinu.

Kako navode u saopštenju, Zavod je planirajući aktivnosti, vodio računa da se nezaposlenima i ostalim tražiocima zaposlenja, u skladu sa prepoznatim potrebama, obezbijedi adekvatna podrška definisana Zakonom o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti. U tom smislu poručuju da će i ove godine, posebna pažnja biti posvećena pripremi nezaposlenih za uključivanje u tržište rada i programe aktivne politike zapošljavanja.

"U cilju povećanja zapošljivosti i zaposlenosti na otvorenom tržištu kroz programe će podrška biti namijenjena: mladim licima, licima nedovoljnog i neodgovarajućeg obrazovanja, ženama, pripadnicima RE populacije, korisnicima materijalnog obezbjeđenja porodice, kao i licima koja su u evidenciji nezaposlenih duže od 12 mjeseci. U 2024. godini uveden je set novina u realizaciji programa aktivne politike zapošljavanja u cilju njihovog usaglašavanja sa evropskom praksom i kvalitativnim unapređenjem. Jedna od najznačajnijih novina je da će u programima 'Osposobljavanje za rad kod poslodavca', 'Osposobljavanje za samostalan rad' i 'Podsticaji za samozapošljavanje', pored finansiranja lica uključenih u programe od strane Zavoda biti obavezno i njihovo finansiranje od strane poslodavaca", navodi se u njihovom saopštenju.

Kako su kazali, program 'Obrazovanje i osposobljavanje' obuhvatiće se najmanje 320 nezaposlenih za šta će biti opredijeljeno 170.000,00 eura. 'Osposobljavanje za samostalan rad' uključiće najmanje 230 nezaposlenih a obim sredstava za finansiranje ovog programa iznosi 784.000,00 eura.

Zavod će, dodaju, finansijski podržati realizaciju programa za samostalno obavljanje poslova kod poslodavaca iz privatnog i javnog sektora, i to u visini od: 70 odsto ukupnih sredstava za finansiranje programa kod poslodavaca iz privatnog sektora i 30 odsto ukupnih sredstava za finansiranje programa kod poslodavaca iz javnog sektora.

Kroz program 'Osposobljavanje za rad kod poslodavca' biće angažovano najmanje 415 nezaposlenih za šta će biti opredijeljeno 946.000,00 eura. Zavod će finansijski podržati realizaciju programa kod poslodavaca iz privatnog i javnog sektora, i to u visini od: 80 odsto ukupnih sredstava za finansiranje programa kod poslodavaca iz privatnog sektora i 20 odsto ukupnih sredstava za finansiranje programa kod poslodavaca iz javnog sektora.

"Mjera 'Podsticaji za samozapošljavanje' biće realizovana dodjelom 500.000,00 eura bespovratnih sredstava za najmanje 50 nezaposlenih lica koja će osnovati jedan od oblika obavljanja privredne djelatnosti, u njemu zasnovati radni odnos i shodno poslovnoj viziji razvoja sopstvenih biznis ideja otvoriti najmanje 15 novih radnih mjesta. Bespovratna sredstava za samozapošljavanje koja se mogu dodijeliti jednom korisniku iznose od 4.000,00 eura do 10.000,00 eura. Istovremeno, za finansiranje specijalizovane radionice namijenjene korisnicima bespovratnih sredstava, radi unapređenja preduzetničkih znanja i kompetencija za započinjanje i upravljanje biznisom, opredjeljuju se sredstva u iznosu do 3.000,00 eura", ističu iz ZZCG.

Kako su kazali, kroz drugu mjeru 'Podsticaji za zapošljavanje' planirano je osmomjesečno subvencionirano zapošljavanje najmanje 20 nezaposlenih lica, na poslovima na otvorenom tržištu koji bi mogli biti održivi i nakon završetka trajanja subvencije. Dodaju da obim sredstava za finansiranje ove mjere iznosi 100.000,00 eura. Zavod će, navode, finansijski podržati realizaciju Programa osam mjeseci, za najviše dva učesnika kod jednog izvođača programa, u iznosu do 4.544,56 eura po učesniku, odnosno 568,07 eura mjesečno po učesniku programa.

"U okviru mjere 'Direktno otvaranje radnih mjesta' planirano je angažovanje najmanje 330 lica iz evidencije Zavoda, na privremenim netržišnim poslovima od javnog interesa, u saradnji sa poslodavcima. Za finansiranje ovog programa opredijeljen je milion eura, od kojih će se 70 odsto opredjeliti za finansiranje programa javnih radova socijalnih sadržaja i 30 odsto za finansiranje programa javnih radova humanitarnih, edukativnih, ekoloških, komunalnih, infrastrukturnih sadržaja, očuvanja kulturnih i istorijskih spomenika i drugih sadržaja u oblastima od javnog interesa. Planirano je da se u tekućoj godini u mjere profesionalne rehabilitacije uključi najmanje 550 nezaposlenih i zaposlenih lica sa invaliditetom, na osnovu rješenja Komisije za profesionalnu rehabilitaciju", istakli su iz Zavoda.

Takođe, naglašavaju da će najmanje 160 osoba sa invaliditetom biti angažovano na osnovu Javnog poziva za podnošenje predloga projekata za zapošljavanje osoba sa invaliditetom, koji je objavljen krajem prošle godine. U trećem kvartalu ove godine Zavod planira raspisivanje javnog poziva za dodjelu bespovratnih sredstava Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje lica sa invaliditetom sa evidencije nezaposlenih.

"Po ustaljenoj praksi, Zavod će nastojati da sa poslodavcima ostvari što uspješniju saradnju, pružajući im brojne usluge. Prilikom besplatnog oglašavanja slobodnih radnih mjesta, a na osnovu zahtjeva poslodavca, Zavod se direktno uključuje u traženje kandidata za popunu slobodnog radnog mjesta. Na osnovu detaljnih informacija iz zahtjeva o vrsti radnog mjesta, uslovima rada i profilu kandidata, Zavod će pozivati nezaposlena lica i ostale tražioce zaposlenja, organizovati grupno informisanje, odnosno individualno savjetovanje i izvršiti prethodnu selekciju lica, odnosno izbor lica koja upućuje poslodavcu radi zapošljavanja. U tom smislu posebna pažnja, i ove godine, biće posvećena sezonskom zapošljavanju odnosno motivisanju poslodavaca da povećaju broj zahtjeva za posredovanjem kako bi priliku za rad na sezonskim poslovima dobio što veći broj lica sa evidencije nezaposlenih", kazali su iz ZZCG.

Naglašavaju da je u cilju unapređenja tehnologije rada u 2024. godini planirano uvođenje upitnika za novoprijavljena lica, te svojevrsne pripreme za izradu plana zapošljavanja.

"Naime, prije razgovora kod savjetodavca nezaposleno lice će imati mogućnost da popuni upitnik o svom iskustvu, karakteristikama, ciljevima zapošljavanja i očekivanoj pomoći Zavoda. Cilj kojim će se težiti je da tehnologija rada u Zavodu bude ujednačena kako bi svakom nezaposlenom licu bila pružena usluga istog kvaliteta bez obzira na biro rada u čijoj se evidenciji nalazi. Osim toga, planirano unapređenje informatičke podrške kroz digitalizaciju. Tokom 2024. godine u dijelu aplikativne infrastrukture informacionog sistema predviđena je izrada novog pouzdanog, fleksibilanog, sigurnog i modernog informacionog sistema kojim će biti unaprijeđeno pružanje usluga klijentima/korisnicima. Razvoj novog informacionog sistema će osigurati centralizaciju i bolje upravljanje podacima i omogućiti njihovu razmjenu između relevantih institucija, takođe će biti moderan informacioni sistem po uzoru na najsavremenije službe zapošljavanja članica Evropske unije", kazali su iz ZZCG.

Dodaju i da Zavod planira i sprovođenje aktivnosti u skladu sa obavezama na putu Crne Gore ka članstvu u Evropskoj uniji. U tom smislu, objašnjavaju, i ove godine biće aktuelni brojne projekti koji se realizuju u saradnji sa EU i drugim međunarodnim institucijama među kojima su EU Twinning projekat “Jačanje kapaciteta Zavoda za zapošljavanje Crne Gore u pogledu sprovođenja aktivnih mjera zapošljavanja, budućeg učešća u Evropskim socijalnim fondovima i olakšavanja mobilnosti radne snage”, Garancija za mlade, MoVET EU – Mobilnost za VET u Evropi.

Poručuju da će Zavod nastaviti da daje svoj doprinos u cilju uspješnog ispunjavanja obaveza koje se navode u pregovaračkim poglavljima 19. i 22.

]]>
28.03.2024T16:27:00 +0100 Ekonomija https://rtcg.me/vijesti/ekonomija/537374/planiraju-set-mjera-za-vise-od-2000-nezaposlenih.html https://rtcg.me/upload//media/2023/2/20/20/40/27/1305380/thumbs/2928518/thumb2.jpg https://rtcg.me/upload//media/2023/2/20/20/40/27/1305380/thumbs/2928515/thumb3.jpg
Uskoro podrška malim preduzećima kojima upravljaju žene https://rtcg.me/vijesti/ekonomija/537365/uskoro-podrska-malim-preduzecima-kojima-upravljaju-zene-.html Guvernerka Centralne banke Crne Gore Irena Radovićć sa saradnicima sastala se danas sa timom Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), koga je predvodio Francis Malige, direktor EBRD-a za finansijske institucije i član savjetodavnog tijela Izvršnog komiteta i predsjednice EBRD-a. Radović je istakla da je za CBCG saradnja sa EBRD-om posebno značajna sa aspekta unapređenja pristupa izvorima finansiranja, naročito za ranjive kategorije. Guvernerka Radovićć je ocijenila da je bankarski sektor stabilan, visoko likvidan i dobro kapitalizovan. „

"Rast kapitala banaka na kraju februara 2024. godine je 20 odsto u odnosu na isti period prošle godine. Uz ostale pozitivne trendove ključnih bilansnih pozicija, potvrđuje se zdravlje i stabilnost bankarskog sektora", istakla je guvernerka.

U cilju nastavka pozitivnih trendova, CBCG fokusira svoje aktivnosti na praćenje primjene bankarske regulative i njeno dalje usaglašavanje sa relevantnim EU direktivama.

Kako navode u saopštenju, Radović je istakla da je za CBCG saradnja sa EBRD-om posebno značajna sa aspekta unapređenja pristupa izvorima finansiranja, naročito za ranjive kategorije. Ovom cilju će značajno doprinijeti predstojeće potpisivanje Memoranduma o saradnji izmeđuđu CBCG i EBRD-a na planu realizacije WE Finance Code projekta.

Riječčje o globalnoj inicijativi kroz koju se pružaoci finansijskih usluga, regulatori, razvojne banke i drugi akteri u finansijskom ekosistemu obavezuju da zajedno rade na povećanju finansiranja mikro, malih i srednjih preduzeća kojima upravljaju žene.

Na sastanku je bilo riječi i o potrebi sprovođenja reformi i realizacije investicija na planu pridruživanja Crne Gore Evropskoj uniji.

Direktor Malige je naglasio spremnost EBRD-a da podržeži Crnu Goru na tom putu u skladu sa strateškim prioritetima ove institucije.

"Dogovorena je intenzivnija saradnja na polju daljeg unapređenja regulative za pružaoce finansijskih usluga, kao i na planu jačanja uloge CBCG u procesu zelene tranzicije i implementacije ESG standarda u finansijski sistem. Na sastanku je bilo riječi i o konkretnim inicijativama čijom bi se realizacijom otključale nove mogućnosti za održivo finansiranje i zeleniju, otporniju budućnost", navode u saopštenju.

Sastanku su, ispred EBRD-a, prisustvovali i direktorica za finansijske institucije na Zapadnom Balkanu i Istočnoj Evropi Aleksandra Vukosavljević, ššef Sektora za finansijske institucije za Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinu, Sjevernu Makedoniju i Srbiju Miloš Kosić, šef EBRD Kancelarije u Crnoj Gori Remon Zakaria i bankarka u EBRD Kancelariji u Crnoj Gori Selma Demirović.

 

]]>
28.03.2024T16:04:00 +0100 Ekonomija https://rtcg.me/vijesti/ekonomija/537365/uskoro-podrska-malim-preduzecima-kojima-upravljaju-zene-.html https://rtcg.me/upload//media/2024/2/28/16/38/457/1666292/thumbs/2928287/thumb2.jpg https://rtcg.me/upload//media/2024/2/28/16/38/457/1666292/thumbs/2928284/thumb3.jpg
Preko milion za podsticanje pluralizma i raznovrsnosti medija https://rtcg.me/vijesti/ekonomija/537358/preko-milion-za-podsticanje-pluralizma-i-raznovrsnosti-medija-.html Agencija za elektronske medije (AEM) raspisala je javni konkurs za raspodjelu sredstava za podsticanje pluralizma i raznovrsnosti medija namijenjenih komercijalnim i neprofitnim elektronskim medijima za 2023. godinu. Kako je saopšteno iz AEM-a biće raspodijeljeno preko milion eura.

Na jučerašnjoj 378. sjednici, Savjet Agencije za elektronske medije (SAEM) donio je Odluku o raspisivanju javnog konkursa za raspodjelu sredstava iz Fonda za podsticanje pluralizma i raznovrsnosti medija namijenjenih komercijalnim i neprofitnim elektronskim medijima za 2023. godinu, kao i Odluku o kriterijumima i metodologiji bodovanja prijava.

"Ovim konkursom će se izvršiti raspodjela sredstava iz Fonda za podsticanje pluralizma i raznovrsnosti medija namijenjenih komercijalnim i neprofitnim elektronskim medijima za 2023. godinu, u ukupnom iznosu od 1.139.774,48 eura od čega: 1.050.220,33 eura se raspodjeluje putem grantova za povećanje obima, strukture i raznovrsnosti ponude programskih sadržaja iz sopstvene produkcije posvećenih tematskim oblastima od javnog interesa; 89.554,15 eura se raspodjeljuje putem grantova za pokriće operativnih troškova samoregulatornih tijela", navodi se u soapštenju.

Prijave na konkurs se dostavljaju svakog radnog dana od devet do 14 sati, zaključno sa 07. majem do 15 sati, neposredno predajom na arhivi ili poštom na adresu Agencije za elektronske medije (AEM).

Tekst javnog konkursa i obrasci za prijavu dostupni su na veb stranici Agencije.

]]>
28.03.2024T15:40:00 +0100 Ekonomija https://rtcg.me/vijesti/ekonomija/537358/preko-milion-za-podsticanje-pluralizma-i-raznovrsnosti-medija-.html https://rtcg.me/upload//media/2022/7/30/15/44/379/1218031/thumbs/2928115/thumb2.jpg https://rtcg.me/upload//media/2022/7/30/15/44/379/1218031/thumbs/2928112/thumb3.jpg
"Budućem rukovodstvu ostavljamo preko 24 miliona eura na računu" https://rtcg.me/vijesti/ekonomija/537343/buducem-rukovodstvu-ostavljamo-preko-24-miliona-eura-na-racunu.html Uoči imenovanja novog Odbora direktora Aerodroma Crne Gore, d.osadašnje rukovodstvo, predsjednik, Eldin Dobardžić i član, Nebojša Đoković saopštili su da na dan kad su imenovani, Aerodromi nijesu imali novca ni za plate, a sada budućem rukovodstvu ostaje preko 24 miliona eura na računu.

Oni su predočili rezultate koji su ostvareni u prethodne tri godine, zaposlenima zahvalili na uspješnoj saradnji, a novim članovima poželjeli uspješan rad.

“Na dan imenovanja u OD ACG, 11. marta 2021. godine, na računu smo zatekli oko 700 hiljada eura i imali smo novac samo za isplatu neto plata, dok su ACG početkom marta 2024. godine na računu imali preko 24 miliona eura. Dugovi, koji su 2021. godine iznosili preko 11 miliona eura do sada su smanjeni na oko pet i po miliona uz redovno izmirivanje obaveza”, objasnio je Dobardžić.

Operativna dobit prije oporezivanja (EBITDA) za 2023. godinu je, kako navode, 13 miliona eura, što je 96 odsto u odnosu na 2019. godinu sa svim izgledima da će 2024. godina, po svim relevantnim parametrima, biti rekordna.

Đoković, koji je u prethodnom sazivu bio i predsjednik Odbora direktora, objasnio je da  je broj putnika 2023. godine porastao 31 odsto u odnosu na 2022. godinu dok je broj rotacija u uporednom periodu povećan 15 odsto.

“Konkretno, ako detaljno poredimo 2023. godinu sa 2022. godinom, zaključujemo da smo ostvarili: rast avijacijskih prihoda od 34%; rast neavijacijskih prihoda 45%; rast ukupnih poslovnih prihoda 33%; rast EBITDA – preko dva puta veća ili za 109%; rast neto rezutata prije oporezivanja - 331% ili za osam miliona eura”, kazao je Đoković.

Tokom prošle ljetnje sezone, podsjetio je Đoković, Podgorica i Tivat su bili povezani sa po oko 40 destinacija, a, prema preliminarnim najavama, ovoga ljeta imaćemo i više aktivnih ruta.

“Naglasiću da smo u februaru, značajno prije ljetnje sezone, u Podgorici otvorili dvije nove rute. Prvi put smo povezani sa Ankarom i Izmirom. Kada je riječ o novim rutama tokom ljetnje sezone u Podgorici, u najavi su Minhen, Radom, Košice, Ostrava i Paradubice. U Tivtu bi, prema najavama aviokompanija, nove rute trebalo da budu Bristol, Birmigam i Izmir. Usaglašavanje operacija tokom predstojeće ljetnje sezone sa aviokompanijama je u toku”, precizirao je Đoković.

O rezultatima dosadašnjeg OD ACG, kaže Dobardžić, govori i činjenica da su za tri godine održali 90 sjednica.

“Naši rezultati nijesu pali s neba”, naglasio je on.

Dobardžić i Đoković zahvalili su svim zaposlenima na uloženom trudu i uspješnoj saradnji, što se posebno odnosi na kolege iz operative koji i ljeti i zimi u teškim uslovima omogućavaju da sve naše operacije budu bezbjedne i sigurne.

“Budućim članovima OD ACG želimo uspjeh u daljem radu uz uvjerenje da će nastaviti našim putem”, zaključili su Dobardžić i Đoković.

]]>
28.03.2024T15:15:00 +0100 Ekonomija https://rtcg.me/vijesti/ekonomija/537343/buducem-rukovodstvu-ostavljamo-preko-24-miliona-eura-na-racunu.html https://rtcg.me/upload//media/2024/2/28/15/23/5/1666201/thumbs/2927983/thumb2.jpg https://rtcg.me/upload//media/2024/2/28/15/23/5/1666201/thumbs/2927980/thumb3.jpg
U 2023. pozitivno poslovali, uredno izmiren kredit kod Exim banke https://rtcg.me/vijesti/ekonomija/537328/u-2023-pozitivno-poslovali-uredno-izmiren-kredit-kod-exim-banke.html Odbor direktora "Barske plovidbe" Bar na današnjoj sjednici usvojio je finansijski Izvještaj o poslovanju društva za 2023. godinu i konstatovao da je ostvaren pozitivan poslovni i finansijski rezultat od 1.871.023 eura, a ukupni rezultat poslovanja na nivou cijele 2023. godine je takođe pozitivan, u iznosu od 2.472.055 eura. Obaveze po osnovu kredita uzetog od Exim banke uredno su izmirene i to rate na dan 21.01.2023. godine u iznosu od 1.878.684 dolara i 21.07.2023. godine od 1.857.718.

"Treba istaći da su rezultati poslovanja u poslovnim knjigama morali biti umanjeni za iznos amortizacije, koja ne predstavlja konkretan odliv novčanih sredstava u iznosu od 1.600.916 eura, što samo ukazuje na odličan ostvaren rezultat poslovanja. Potrebno je posebno napomenuti da su ukupni ostvareni prihodi umanjeni, zbog pada vozarina, u odnosu na prethodnu godinu, u visini od 36,96 odsto. Ističe se i umanjenje rashoda u poslovanju, u odnosu na prethodnu godinu, za 35,09 odsto, sve kao rezultat dobre poslovne politike. Zanačajno je istaći je da su povećane zarade pomoraca za 10,68 % kao i da je izvršeno usklađenje tj. uvećanje, shodno Kolektivnom ugovoru, zarada zaposlenih u upravi društva za 11%, a da su sve zarade, kao i poreske i druge obaveze, prema državi i svim dobavljačima, uredno izmirene. Saglasno navedenim rezultatima poslovanja, redovnim tokom stvari, društvo bi akomuliralo dovoljno sredstava za izmirenje rate kredita Exim banci, koja dospijeva za plaćanje dana 21.07.2024. godine", navode u saopštenju.

Kako napominju u ovoj kompaniji, imperativna obaveza u ovoj godini je obavljanje remonta oba broda, radi produžetka važenja klase koja im ove godine ističe. Projektovani iznos troškova za remont za oba broda je oko dva i po miliona eura.

"Na stanovištu smo da je prioritet da se prevashodno obezbijede novčana sredstava za završetak remonta brodova, jer u krajnjem, predmetni remonti brodova su primarni uslov za nastavak daljeg privređivanja i poslovanja naše kompanije. Na sastanku sa ministrom saobraćaja i pomorstva Filipom Radulovićem i direktoricom Direktorata za pomorstvo polovinom decembra prošle godine, prilikom njihove posjete kompaniji, upoznati su sa svim bitnim stvarima iz domena rada i poslovanja našeg društva.
Jasno je i decidno zatražena reakcija države kao većinskog vlasnika, u dijelu hitnog imenovanja novog saziva odbora direktora i eventualno dijela menadžmenta, a sve radi pronalaženja idealnih rješenje za obezbjeđenje kompletnih novčanih sredstva za završetak remonta brodova, kada je i predloženo da se sredstva obezbjede putem eventualne prodaje dijela nepokretne imovine u vlasništvu našeg društva ili na neki drugi način. Povodom predmetnog zahtjeva, država nije reagovala, kao ni na ponovljeni identičan zahtjev, iz polovine januara ove godine. Jedina reakcija države je bila data sugestija da odbor direktora ne donosi nikakve bitne i važne odluke, do imenovanja novog saziva", napominju u "Barskoj plovidbi".

Ističu da je "Barska plovidba" sigurno jedino društvo u Crnoj Gori čiji je vlasnik država, a koje u posljednih više od sedam godina, nije zaposlilo niti jedno lice, a čak se i broj zaposlenih značajno smanjio. Samo u prošloj godini broj zaposlenih umanjen je za 10 odsto.

"Pozitivan poslovni rezultat postignut je zahvaljujući predanom i odgovornom radu Odbora direktora i dijela zaposlenih u Barskoj plovidbi AD", napominju u saopštenju.

]]>
28.03.2024T14:47:00 +0100 Ekonomija https://rtcg.me/vijesti/ekonomija/537328/u-2023-pozitivno-poslovali-uredno-izmiren-kredit-kod-exim-banke.html https://rtcg.me/upload//media/2024/2/28/14/17/184/1666138/thumbs/2927752/thumb2.jpg https://rtcg.me/upload//media/2024/2/28/14/17/184/1666138/thumbs/2927749/thumb3.jpg
Za godinu u opštinama 1.000 novozaposlenih https://rtcg.me/vijesti/ekonomija/537317/za-godinu-u-opstinama-1000-novozaposlenih.html Na kraju prošle godine poreska dugovanja crnogorskih opština, njihovih javnih ustanova i privrednih društava iznosila su 81,3 miliona, dok za kredite opštine duguju još 107 miliona eura, saopštio je ministar finansija Novica Vuković. Ministar je kazao i da je na kraju prošle godine u opštinama i njihovim preduzećima bilo skoro 16.000 zaposlenih, oko 1.000 više nego 2022. godine. Kako je pojasnio od iznosa ukupnog poreskog duga opština, oko 44 miliona eura se odnosi na reprogramirani dug dok je ostatak tekući poreski dug.

“Evidentno je da pojedinačne jedinice lokalne samouprave imaju veliki iznos neizmirenih obaveza po osnovu transfernih zajmova, poreskog duga tekućih i reprogramiranog duga kada je za godinu dana povećan broj zaposlenih kako u opštinama tako i u lokalnim preduzećima i javnim ustanovama”, kazao je ministar Novović.

Potrebno je, kako kaže, napraviti dinamiku izmirenja tih dugova i to, kako dodaje, treba uraditi u saradnji sa Poreskom upravom.

Među opštinama koje su najviše dužne naveo je Berane, Bijelo Polje, Rožaje, Ulcinj i Prijestonicu Cetinje.

Pored dugovanja za poreze opštine imaju i kreditna dugovanja koja, kako kaže ministar, ukupno iznose 107 miliona eura.

Ministar je saopštio i da u opštinama i njihovim preduzećima imamo skoro 16.000 zaposlenih, što je u odnosu na godinu ranije više za 1.064 radnika. U kontekstu povećanja broja zaposlenih naveo je opštine Budvu i Podgoricu.

]]>
28.03.2024T14:29:00 +0100 Ekonomija https://rtcg.me/vijesti/ekonomija/537317/za-godinu-u-opstinama-1000-novozaposlenih.html https://rtcg.me/upload//media/2024/2/28/14/32/267/1666171/thumbs/2927890/thumb2.jpg https://rtcg.me/upload//media/2024/2/28/14/32/267/1666171/thumbs/2927887/thumb3.jpg
Crna Gora interesantna stranim investitorima u oblasti energetike https://rtcg.me/vijesti/ekonomija/537311/crna-gora-interesantna-stranim-investitorima-u-oblasti-energetike.html Crna Gora je interesantna stranim investitorima u oblasti energetike, a napredak na planu evropske integracije je pozitivan signal u pravcu sigurnosti uloženog kapitala, poruka je nakon susreta ministra energetike i rudarstva Saše Mujovića sa pomoćnikom ministra vanjskih poslova Republike Grčke Konstantinosom Fragkogianisom koji boravi u posjeti Crnoj Gori. Kako navode u saopštenju, Mujović je iskazao zadovoljstvo povodom mogućnosti za razmjenu iskustva u ovoj oblasti, te informisao o prilikama u energetskom sektoru Crne Gore, kao i planovima na dinamiziranju aktivnosti kroz adekvatniju valorizaciju prirodnih potencijala, a u skladu sa najvišim standardima.

On je istakao da je Grčka kredibilan partner Crne Gore i podsjetio na saradnju kompanija Jugopetrol i Hellenic petrol koji su doprinjeli ekonomskom razvoju naše države.

Ministar je ukazao na postojeće proizvođače energije, kao i na potrebu izrade plana koji će energetski sistem učiniti stabilnijim.

Fragkogianis je pohvalio postignute rezultate Vlade Crne Gore na planu evropske integracije, koji su, kako je istakao “znatno vidljiviji nego u prošlosti”.

“Kroz dobre međudržavne odnose Grčka je spremna da doprinese evropskoj orijentaciji Crne Gore", istakao je on.

Govoreći o energetskom sektoru i budućim izvorima energije Fragkogianis, naglasio je da je bitno shvatiti da proizvodnja energije iz prirodnih izvora jeste cilj svake države, ali da je taj proces jako dug, zahtijeva mnogobrojne reforme i pripremne radove, kao i strategije ka efikasnoj energetskoj tranziciji.

Na sastanku je ocijenjeno da je Crna Gora zahvaljujući svojim potencijalima primamljiva za investitore u ovom sektoru, te da na najbolji način može iskoristiti iskustva Grčke u ovoj oblasti.

“Saradnja je ključ uspješne energetske tranzicije” poručili su sagovornici.

 

]]>
28.03.2024T14:17:00 +0100 Ekonomija https://rtcg.me/vijesti/ekonomija/537311/crna-gora-interesantna-stranim-investitorima-u-oblasti-energetike.html https://rtcg.me/upload//media/2024/2/28/14/29/921/1666090/thumbs/2927554/thumb2.jpg https://rtcg.me/upload//media/2024/2/28/14/29/921/1666090/thumbs/2927551/thumb3.jpg
Izabran novi Odbor direktora Aerodroma Crne Gore https://rtcg.me/vijesti/ekonomija/537308/izabran-novi-odbor-direktora-aerodroma-crne-gore.html Potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj kazao je da je izabran novi Odbor direktora Aerodroma Crne Gore. Na pitanje ko će činiti novi bord, Đeljošaj nije odgovorio.

Upitan hoće li novi odbor direktora Aerodroma Crne Gore preispitivati odluku o smjeni bivšeg izvršnog direktora Vladana Draškovića, Đeljošaj je kazao da će biti analizirane sve odluke iz prethodnog perioda. 

"Svugdje gdje dolazi nova uprava, vidjećemo koje su neke odluke iz prethodnog perioda koje treba preispitivati i analizirati i mijenjati. tako očekujem i da će novi odbor direktora uraditi", kazao je Đeljošaj. 

Odbor direktora Aerodroma Crne Gore smijenio je juče Vladana Draškovića sa pozicije izvršnog direktora.

 

 
 
 
]]>
28.03.2024T14:11:00 +0100 Ekonomija https://rtcg.me/vijesti/ekonomija/537308/izabran-novi-odbor-direktora-aerodroma-crne-gore.html https://rtcg.me/upload//media/2022/5/24/7/14/180/1196559/thumbs/2927512/thumb2.jpg https://rtcg.me/upload//media/2022/5/24/7/14/180/1196559/thumbs/2927509/thumb3.jpg
"Umjesto za kupovinu opreme pola miliona otišlo na pogrešan račun" https://rtcg.me/vijesti/ekonomija/537278/umjesto-za-kupovinu-opreme-pola-miliona-otislo-na-pogresan-racun.html Interna revizija Aerodroma Crne Gore je u Izvještaju o okolnostima koje su prouzrokovale ili mogu prouzrokovati finansijsku ili drugu štetu većeg obima konstatovala niz nepravilnosti u slučaju isplate 551 hiljade eura koje su bile namijenjene za kupovinu aerodromske opreme, a uplaćene su na pogrešan račun, saopšteno je iz Aerodroma Crne Gore.

Tim povodom,  Aerodromi Crne Gore će danas, kako navode, pokrenuti odgovarajuće interne postupke kako bi se utvrdila eventualna odgovornost bilo koga od zaposlenih.

"Novac u iznosu od 551 hiljade eura je, prema informacijama kojima trenutno raspolažemo, “zamrznut”. Aerodromi Crne Gore nemaju pristup tom novcu niti imaju preciznu informaciju da li će i kada biti vraćen. Istovremeno, za sada, nemamo potvrdu da je u pitanju hakerski napad", istakli su iz Aerodroma Crne Gore. 

Slučaj je, poručuju, prijavljen policiji 20. marta 2024. godine kao sumnja na pokušaj prevare. ACG, kako napominju, sarađuju sa svim nadležnim organima kako bi se utvrdili svi detalji ovog slučaja i spriječila finansijska i druga šteta većeg obima.

Odbor direktora Aerodroma Crne Gore smatra da je u ovom predmetu prekršen Statut, član 22 u kom se navodi da “Izvršni direktor raspolaže sredstvima Društva do 100.000,00 eura.

"Sredstvima Društva preko 100.000,00 eura Izvršni direktor raspolaže uz saglasnost Odbora direktora”. Navedenom odredbom taksativno su propisani izuzeci, među kojima se ne nalaze isplate po osnovu sprovedenih javnih nabavki. U konkretnom slučaju, saglasnost Odbora direktora postoji samo za postupak sprovođenja javne nabavke, ali njihova saglasnost ne postoji za isplatu 551 hiljade eura", saopšteno je iz ACG. 

Prema važećim propisima, postupak javne nabavke, kako su istakli iz ACG, okončava se donošenjem odluke o izboru ponuđača, nakon čega se zaključuje ugovor i nastaje obligaciono pravni odnos između ugovornih strana koji uključuje obavezu isplate navedenog novčanog iznosa.

"Imajući u vidu da Zakon o javnim nabavkama uopšte ne tretira isplatu kao segment postupka javne nabavke, izvršni direktor nije mogao crpiti ovlašćenje za isplatu iz tog Zakona, već je bio u obavezi da poštuje odredbu Statuta kojom je propisana prethodna saglasnost Odbora direktora", zaključuju iz Aerodroma Crne Gore. 

 

]]>
28.03.2024T13:13:00 +0100 Ekonomija https://rtcg.me/vijesti/ekonomija/537278/umjesto-za-kupovinu-opreme-pola-miliona-otislo-na-pogresan-racun.html https://rtcg.me/upload//media/2024/2/28/14/17/942/1666111/thumbs/2927668/thumb2.jpg https://rtcg.me/upload//media/2024/2/28/14/17/942/1666111/thumbs/2927665/thumb3.jpg