RTCG - Radio Televizija Crne Gore - Nacionalni javni servis :: Ekonomija https://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/rss.html me https://www.rtcg.me/img/logo.png RTCG - Radio Televizija Crne Gore - Nacionalni javni servis :: Ekonomija https://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/rss.html Mihailović novi predsjednik OD Plantaža https://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/294426/mihailovic-novi-predsjednik-od-plantaza.html Profesor Božo Mihailović izabran je za predsjednika Odbora direktora kompanije „13 jul Plantaže“, dok je za zamjenika predsjednika izabran Dušan Perović. Na konstitutivnoj sjednici Odbora direktora Plantaža, Skupština akcionara za članove Odbora izabrala je Đorđija Rajkovića, Bobana Melovića, Veselina Orlandića, Seada Šahmana, Vladislava Dulovića, Zorana Senića i Nikolu Perišića.

Ograničili najveću platu u visini od tri prosječne u preduzeću

Iz kompanije Plantaže saopštili su da je Odbor direktora prihvatio preporuku Ministarstva finansija o ograničenju najviše zarade u visini od tri prosječne zarade u preduzeću, uključujući minuli rad i dao nalog menadžemtu da izvrši njenu realizaciju, vodeći računa da bude usklađena sa pozitivnim zakonskim propisima.

Na sjednici je zaključeno da zarade zaposlenih u potpunosti treba da budu usklađene sa mjesečnim rezultatima poslovanja, u uslovima djelovanja virusa Covid 19.

Iz kompanije Plantaže rekli su da je Odbor inicirao da naknade članovima Odbora budu usklađene (u odgovarajućoj srazmjeri) prema navednoj preporuci, kao i prema rezultatima poslovanja predužeća, a shodno zakonskim i statutarnim obavezama.

„Time se želi dati precizna informacija o budućim naknadama članovima danas konstituisanog Odbora, a kako bi se demantovale, informacije koje su ovih dana plasirane u medijima“, navodi se u saopštenju.

Dodaje se da je Odbor direktora upoznat sa svjetskim medaljama i priznanjima, koje su dobijene za vina kompanije Plantaže na prestižnom svjetskom vinskom takmičenju u Londonu.

]]>
30.09.2020T17:32:00 +0100 Ekonomija https://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/294426/mihailovic-novi-predsjednik-od-plantaza.html
Dostupne informacije o gazdovanju šumama https://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/294404/dostupne-informacije-o-gazdovanju-sumama.html Sve činjenice i okolnosti vezane za gazdovanje šumama dostupne su javnosti, saopšteno je sa sjednice Kordinacionog tima za suzbijanje bespravnih aktivnosti u šumarstvu u Andrijevici. Istaknuto je da treba nastaviti još snažnije, koordinisano i uz partnerske aktivnosti nadležnih organa i građana, rad na daljem unapređenju gazdovanja šumskim bogatstvom.

Osim tema iz redovnih aktivnosti na planu zaštite šuma i suzbijanje nelegalnih aktivnosti, na sjednici su razmatrane mogućnosti za prevazilaženje situacije vezane za blokadu korišćenja šuma od strane građana na prostoru područnih jedinica Andrijevica i Plav. Takođe, razgovarano je i sa predstavnicima zainteresovanih građana.

Ocijenjeno je da transparentan pristup rješavanju problema, uz poštovanje prava javnosti da zna, nema alternativu.

''U tom pravcu, ističemo da su sve činjenice i okolnosti vezane za gazdovanje šumama dostupne javnosti. Podsjećamo da su izvještaji sa svih 14 prethodnih sjednica Kordinacionog tima za suzbijanje bespravnih aktivnosti u šumarstvu, javno dostupni na web portalu http://mpr.gov.me i da su široj javnosti bili dostupni i putem medija i društvenih mreža'', poručeno je na sastanku, kako navodi Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja.

Takođe, navode da je istaknuto da su svi ugovori o korišćenju šuma javno dostupni na portalu nadležnog organa Uprave za šume (http://upravazasume.me/).

Konstatovano je i da je Vlada na sjednici od 27.02.2020.godine prihvatajući Izvještaj o realizaciji Akcionog plana za sprječavanje bespravnih aktivnosti u šumarstvu za period 2019-2021. godine, za 2019. godinu, pozvala tužilaštvo da predmete iz oblasti šumarstva stavi u svoje prioritete.

''Kada je riječ o problemima u gazdovanju šumama na području ove dvije opštine, podsjećamo da se Kordinacioni tim u prošloj godini, na dvije sjednice (8. jun i 20. septembar), bavio problematikom bespravnih sječa u Andrijevici (GJ “Gradišnica –Jelovica). Sve prijave su proslijeđene nadležnim organima na postupanje. Ukazujemo da je zbog propusta u radu nadležnih službi podnijeto više prijava od strane direktora Uprave za šume, CB Berane i Šumarske inspekcije. Sa problemima u gazdovanju šumama u opštini Plav nadležni organi i javnost je upoznata nakon sjednice kordinacionog tima održane 15. jula ove godine, nakon čega su podnešene i prijave protiv odgovornih lica''., navode u saopštenju.

Formiraju se dvije komisije

Imajući u vidu povećan interes javnosti za način na koji se gazduje za šumama, dr Milosav Anđelić, državni sekretar za šumarstvo, lovstvo i drvnu industriju, koji predsjedava Kordinacionim timom, nakon sastanka imao je i susret sa predstavnicima zainteresovanih građana sa kojima je razgovarao o svim spornim pitanjima.

Dogovoreno je da se formiraju dvije komisije i to: Komisije koja će napraviti informaciju o realizaciji koncesionih ugovora na području opština Andrijevica i Plav i Komisije koja će utvrditi stranje na terenu u PJ Plav GJ Babina gora” i to u odjelenjima br. 51 i 34. Dogovoreno je da podrška komisiji na terenu bude predstavnik grupe građana gdin. Esad Barjaktarević iz Plava.

''Prioritet u zajedničkom djelovanju nadležnih institucija i u narednom periodu treba da bude rad na terenu, kako bi se uspješno nastavile aktivnosti na reformi šumarskog sektora i očuvanju i održivom korišćenju šumskog blaga Crne Gore'', zaključuju iz Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja.

]]>
30.09.2020T14:39:00 +0100 Ekonomija https://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/294404/dostupne-informacije-o-gazdovanju-sumama.html
Prosječna plata u avgustu 523 eura https://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/294379/prosjecna-plata-u-avgustu-523-eura.html Prosječna zarada (bruto) u avgustu 2020. godine u Crnoj Gori iznosila je 782 eura, dok je prosječna zarada bez poreza i doprinosa (neto) iznosila 523 eura, podaci su Monstata. Prosječna (neto) zarada u avgustu 2020. godine u odnosu na jul 2020. godine zabilježila je rast od 0,4%, dok je prosječna (neto) zarada u avgustu 2020. godine u odnosu na isti mjesec prethodne godine zabilježila rast od 1,2%.

Ako se ima u vidu da su potroščke cijene u avgustu 2020. godine u odnosu na jul 2020. godine zabilježile rast od 0,1% proizilazi da su realne zarade za isti period zabilježile rast od 0,3%.

]]>
30.09.2020T11:30:00 +0100 Ekonomija https://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/294379/prosjecna-plata-u-avgustu-523-eura.html
Još tri hotela visoke kategorije u Kolašinu https://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/294354/jos-tri-hotela-visoke-kategorije-u-kolasinu.html Vlada je na posljednjoj sjednici prihvatila i dodala još tri investicije u Kolašinu na listu razvojnih projekata, u okviru kojih je moguće dobiti ekonomsko državljanstvo.

Dnevne novine pišu da je prva izgradnja hotela D sa depadansom E, zatim izgradnja hotela Elite Hotel & Residence, kao i projekat gradnje hotelskog kompleksa Montis Hotel & Resort.

Svi projekti će se realizovati po kondo modelu poslovanja. Po definiciji, kondo hotel je velika, hotelska zgrada, tipično visoko podignuta, sastavljena od pojedinačnih stambenih jedinica koje se prodaju pojedincima i investitorima za ličnu upotrebu ili kao imovina za iznajmljivanje.

Većina hotela sa apartmanima upravlja strukturiranim programom iznajmljivanja na osnovu zajedničkog iznajmljivanja kako bi nekretninu plasirali kao hotel za odmor kada ga vlasnik ne koristi.

Hotel D sa depadansom E biće kategorije četiri zvjezdice, sa ukupnim kapacitetom od 116 smještajnih jedinica.

Predračunska vrijednost investicije predviđene za program ekonomskog državljanstva iznosi 7,98 miliona EUR sa porezom na dodatu vrijedsnost (PDV). Namjera investitora je da u okviru kompleksa angažuje 61 osobu, što predstavlja prosječan broj radnika koji će biti zaposleni tokom cijele godine.

Investitor je dostavio i neopozivu bankarsku garanciju izdatu od Adriatic banke, naplativu na prvi poziv, na iznos od 2,5 miliona EUR sa rokom važenja do 18.8.2023. godine.

Kako je navedeno u biznis planu, početak radova na izgradnji hotela sa depadansom planiran je 15. oktobra, dok je završetak izgradnje planiran za 31. decembra 2022. godine. Hotel bi, prema biznis planu, trebalo da počne da radi 1. jula 2023.

Hotel Elite Hotel & Residence takođe će biti kategorije četiri zvjezdice, kapaciteta 150 smještajnih jedinica. Predračunska vrijednost investicije predviđene za program ekonomskog državljanstva projektovana je na iznos od 11,44 miliona EUR sa PDV-om. U hotelu će posao dobiti 71 osoba i radiće tokom čitave godine.

Investitor je dostavio Ministarstvu održivog razvoja i turizma potvrdu Bank of China, kojom se potvrđuje da na računima kompanije Sino Promise Group LTD i Sino Promise High Tech Holdings Limited na datum 20. decembar prošle godine posjeduju sredstva u iznosu od 15,7 miliona EUR.

Takođe, dostavljena je i potvrda Sino Promise Group LTD da će obezbijediti finansijska sredstva potrebna za izgradnju Elite Hotel and Residence u iznosu od 11,5 miliona EUR.

Budući hotelski kompleks Montis Hotel & Resort imaće pet zvjezdica, sa smještajnim kapacitetom od 238 jedinica, od čega 25 apartmana i 213 soba.

Predračunska vrijednost investicije je projektovana na iznos od 21,07 miliona, a namjera investitora je da u okviru kompleksa otvori 231 radno mjesto. Dostavljena je i bankarska garancija izdata od Universal Capital banke na iznos od 2,5 miliona EUR, sa rokom važenja do 30. septembra 2024.

Dinamičkim planom je predviđeno da će kompletni radovi biti završeni najkasnije do 30.9.2024. godine, kada je planirano i otvaranje hotelskog kompleksa.

]]>
30.09.2020T08:57:00 +0100 Ekonomija https://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/294354/jos-tri-hotela-visoke-kategorije-u-kolasinu.html
Nova vlada o novom roku za auto-put https://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/294345/nova-vlada-o-novom-roku-za-auto-put.html Nadzorni organ još nije odlučio o zahtjevu kineske kompanije China Road and Bridge Corporation (CRBC) za određivanje novog roka za završetak prioritetne dionice auto-puta Bar-Boljare, saopštio je izvršni direktor Monteputa, Jonuz Mujević.  

Danas ističe rok za završetak radova na dionici od Smokovca do Mateševa, koji je definisan aneksom ugovora o projektovanju i izgradnji iz maja prošle godine.

Prema saznanjima Pobjede, najvjerovatnije će buduća vlada potpisati aneks ugovora.

Mujević je Pobjedi kazao da će novi ugovor o projektovanju i izgradnji biti potpisan nakon odluke nadzornog organa.

“Nadzorni organ još nije odobrio produženje roka za izgradnju prioritetne dionice auto-puta, tako da je još zvanično rok za završetak izgradnje 30. septembar”, rekao je Mujević.

Za vršenje stručnog nadzora kao nadzorni organ angažovan francusko-italijariski konzorcijum Ingerop Geodata.

Glavni izvođač radova na auto-putu, kompanija CRBC shodno ugovoru o projektovanju i izgradnji, u skladu sa odgovarajućom klauzulom usljed “više sile” izazvane pandemijom i mjera koje se tim povodom preduzimaju, pokrenula je odgovarajuće ugovorne procedure i dostavila zahtjev sa najavom potraživanja vezan za produžetak roka i dodatne troškove u skladu sa ugovorom.

“Tek nakon odluke nadzornog organa trebalo bi biti potpisan novi aneks ugovora o izgradnji auto-puta, u kome bi bio preciziran novi rok završetka radova, s obzirom na to da je postojeći rok probijen”, rekao je Mujević.

Prvobitni rok za završetak radova na prioritetnoj dionici auto-puta je bio 11. maj prošle godine, kada je prošlo četiri godine od početka gradnje.

Vlada je u maju prošle godine sa kineskom kompanijom CRBC potpisala anekse ugovora o projektovanju i izgradnji dionice Smokovac Mateševo, u vezi sa naknadnim radovima koji se odnose na petlju Smokovac, vodosnabdijevanje i trajno napajanje električnom energijom. Tim aneksima je 30. septembar ove godine određen kao rok za završetak radova na prioritetnoj dionici.

Posljednje procjene iz Vlade i Monteputa su da će radovi na prioritetnoj dionici auto-puta biti završeni u toku ljeta naredne godine.

Prvobitna ugovorena vrijednost izgradnje prioritetne dionice iznosila je 809 miliona eura. Od kineske Eksim banke pozajmljena su 944 miliona USD na 20 godina, sa kamatom od dva odsto, uz grejs period od šest godina. Sa naknadnim radovima ova dionica auto-puta bi trebalo da košta oko 895 miliona eura.

Ministarstvo saobraćaja mjesec odgovorilo na pitanja Pobjede kad će odrediti novi rok za završetak auto-puta. Ni iz CRBC nijesu bili raspoloženi da odgovore na to pitanje.

]]>
30.09.2020T07:42:00 +0100 Ekonomija https://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/294345/nova-vlada-o-novom-roku-za-auto-put.html
Plate i penzije po planu https://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/294338/plate-i-penzije-po-planu-.html Plate, penzije - odnosno sve budžetske obaveze, i pored niže naplate prihoda od plana, servisiraju se redovno i u skladu sa definisanom potrošnjom utvrđenom rebalansom budžeta, kazali su Pobjedi iz Ministarstva finansija odgovarajući na pitanje da li ima utemeljenja u nedavnim izjavama kandidata za mandatara Zdravka Krivokapića da je budžetska kasa prazna i da se namjerno prazni, da „već u novembru ne bude novca za isplatu penzija i plata“.

"Tome svjedoče i redovni izvještaji Ministarstva finansija o izvršenju rashoda budžeta koji su javno dostupni", kažu u Ministarstvu.

Pad

Iz ovog resora Vlade su saopštili da je za nama najveći pad prihoda u odnosu na prvobitno planirano.

"Izražena sezonalnost naplate prihoda uslovljenih efektima ljetnje turističke sezone ukazuje da je najveći pad prihoda u odnosu na prvobitno planirano za nama. Tako da očekujemo da će u mjesecima do kraja tekuće godine naplata prihoda biti stabilna. Imajući u vidu neizvjesnost kada je u pitanju stavljanje pod kontrolu pandemije virusa kovid-19, budući da su mjere na suzbijanju pandemije značajno ograničavale ekonomske tokove do sada - to je još jedan od faktora koji će u najznačajnijoj mjeri opredjeljivati naplatu prihoda do kraja godine", ocijenili su iz Ministarstva finansija odgovarajući na pitanje kakav priliv očekuju u narednom periodu.

Što se dosadašnjeg punjenja tiče, iz ovog resora navode da je bila niža naplata po osnovu PDV.

"Imajući u vidu izraženu sezonalnost kada je u pitanju punjenje budžeta u ljetnjim mjesecima, a koje je uslovljeno efektima ljetnje turističke sezone, podaci o realizaciji prihoda pokazuju da je naplata ispod plana utvrđenog Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o budžetu za 2020. Razlog je prevashodno niža naplata prihoda po osnovu PDV uslovljena manjim prometom koji ostvaruju prije svega strani turisti", naveli su iz Ministarstva. 

I pored značajno većeg pada prihoda od turizma, naplata prihoda budžeta u dosadašnjem periodu ne prati visoke stope pada.

"Prihodi bilježe pad na nivou od oko 2 odsto u odnosu na planirano rebalansom budžeta", objasnili su iz ovog resora.

Sedam mjeseci

Podsjetimo da su, po podacima Ministarstva finansija koje su nedavno saopštili, prihodi budžeta za prvih sedam mjeseci ove godine bili 881,9 miliona ili 19,1 odsto procijenjenog BDP, što je za 12,3 miliona ili 1,4 odsto manje u odnosu na one planirane izmjenama i dopunama Zakona o budžetu.

Niža naplata prihoda u odnosu na planirane prevashodno je rezultat manje naplate poreza na potrošnju, od čega je PDV ostvaren ispod plana za 21,8 miliona ili 6,7 odsto, dok je naplata akciza ispod planiranih za 2,9 miliona ili 2,4 odsto - pokazuju podaci Ministarstva finansija.

Nižu naplatu prihoda dominantno, kako kažu, uslovljava pad prometa u unutrašnjoj i spoljnoj trgovini, što u prvom redu zavisi od turističke sezone, odnosno ostvarenih prihoda koji se generišu po osnovu dolazaka stranih turista.

Porezi i doprinosi na zarade zabilježili su kumulativan rast u odnosu na plan u iznosu od 10,7 miliona ili 3,4 odsto, pri čemu je porez na dohodak veći za 1,8 miliona ili 3,1 odsto u odnosu na planirani.

Doprinosi su u odnosu na planirane veći za 8,9 miliona ili 3,5 odsto, kao rezultat subvencionisanja dijela zarada zaposlenih koje su nastavili da sprovode i u okviru trećeg paketa Vladinih mjera, ali i blagog rasta zarada zaposlenih u prosvjeti i zdravstvu.

"Pored navedenog, u posmatranom periodu zabilježena je i veća naplata prihoda po osnovu poreza na dobit u odnosu na planiranu kao rezultat snažnog rasta ekonomske aktivnosti iz prošle godine", navodi se u informaciji.

"Izdaci budžeta su za prvih sedam mjeseci iznosili 1,15 milijardi ili 25 odsto BDP i u odnosu na planirane veći su za 6,5 miliona, odnosno 0,6 odsto. U poređenju sa istim periodom prošle godine, izdaci budžeta su veći za 113,5 miliona ili 10,9 odsto i to kao rezultat sprovođenja paketa mjera usmjerenih na suzbijanje negativnih efekata pandemije i pomoć građanima i privredi kao i većeg izdvajanja za potrebe finansiranja zdravstvenog sistema u uslovima pandemije", pojasnili su ranije iz Ministarstva.

Podaci Ministarstva pokazuju da su kapitalni izdaci bili 109,2 miliona, što je za 4,3 miliona ili 4,1 odsto više od planiranih. To je, kako je objašnjeno, rezultat nastavka implementacije kapitalnih projekata.

"Kapitalni budžet je u periodu od januara do kraja jula realizovan u ukupnom iznosu od 87,3 miliona, što je za pet miliona više od plana, dok je u odnosu na prethodnu godinu manje za 24 miliona eura", naveli su ranije u dokumentu.

]]>
30.09.2020T06:59:00 +0100 Ekonomija https://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/294338/plate-i-penzije-po-planu-.html
Pad spoljnotrgovinske razmjene za osam mjeseci https://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/294252/pad-spoljnotrgovinske-razmjene-za-osam-mjeseci-.html Ukupna spoljnotrgovinska robna razmjena Crne Gore u prvih osam mjeseci je, prema preliminarnim podacima Monstata, iznosila 1,61 milijardu eura, što je 18,8 odsto manje u odnosu na isti period prošle godine. Iz Monstata je saopšteno da je izvezena roba vrijedna 230,7 miliona eura, što je 12,3 odsto manje u odnosu na uporedni period. Uvoz je bio manji 19,8 odsto i iznosio je 1,38 milijardi eura.

“Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 16,7 odsto i veća je u odnosu na isti period prošle godine kada je iznosila 15,2 odsto”, rekli su iz Monstata.

U strukturi izvoza najviše su zastupljeni proizvodi svrstani po materijalu, u iznosu od 54,3 miliona eura, koji čine obojeni metali 40,4 miliona eura i gvožđe i čelik 8,8 miliona eura.

U strukturi uvoza, najviše su zastupljeni mašine i transportni uređaji u iznosu od 320,1 milion eura, koji čine drumska vozila 85,5 miliona eura, električne mašine i aparati i uređaji 70,4 miliona eura.

Najveći spoljnotrgovinski partneri u izvozu bili su Srbija sa 57,6 miliona eura, Slovenija 23,1 milion eura i Mađarska 17,7 miliona eura.

Najveći spoljnotrgovinski partneri u uvozu bili su Srbija sa 268,2 miliona eura, Kina 140,4 miliona eura i Njemačka 128 miliona eura.

Spoljnotrgovinska robna razmjena bila je najveća sa potpisnicama Centralnoevropskog sporazuma o zoni slobodne razmjene (CEFTA) i sa Evropskom unijom (EU).

]]>
29.09.2020T23:26:00 +0100 Ekonomija https://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/294252/pad-spoljnotrgovinske-razmjene-za-osam-mjeseci-.html
Za vina Plantaža osam medalja https://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/294264/za-vina-plantaza-osam-medalja.html Na najprestižnijem svjetskom vinskom takmičenju Decanter World Wine Awards 2020. u Londonu vina Plantaža i crnogorski Vranac ponovili su veliki prošlogodišnji uspjeh osvojivši čak osam novih medalja. Kako je saopšteno iz kompanije 13. jul Plantaže, zlatnu medalju i visokih 95 poena osvojilo je vino Vranac Pro Corde 2016, dok su srebrom nagrađena vina: Vranac Barrique 2015, Epoha 2015, Premijer 2013, Vranac Reserve 2015, Vrhunski Vranac 2016, a bronzom okićeni Malvazija 2019 i Stari Podrum Vranac 2013.

"Zlatni Vranac Pro Corde 2016 sa osvojenih visokih 95 poena dodatno je učvrstio poziciju Vranca i Crne Gore u prestižnom klubu zemalja koje prave vina koja su u samom vrhu svjetske ponude", navodi se u saopštenju.

Iz Plantaža podsjećaju, da je prošle godine na tom istom takmičenju Vranac Reserve 2013 bilo prvo crnogorsko vino proizvedeno od Vranca koje je osvojilo najprestižniju zlatnu medalju u vinskom svijetu.

"Takmičenje Decanter u Londonu, na kome najbolje sudije svijeta ocjenjuju hiljade vrhunskih vina iz svih svjetskih vinogorja, ubraja se u najveće i najuticajnije svjetsko ocjenjivanje vina, po kome se mjere sva ostala takmičenja. Vino za koje sudije sa Decantera kažu da zavrijeđuje medalju sasvim sigurno spada u grupu najboljih vina svijeta, a Decanterova medalja na etiketi je jedan od najpouzdanijih, ako ne i najpouzdaniji indikator kvaliteta vina", navodi se u saopštenju.

Ove godine na ocjenjivanje DWWA, kao dodaju, prispjelo je 16.518 uzoraka vina iz 56 zemalja, a njih je ocenjivalo 116 sudija, među kojima je bilo 37 nosilaca titule Master of Wine i devet Master Sommeliera.

Zbog epidemije Kovid-19 ocjenjivanje je održano, mimo dosadašnjeg protokola, u redakciji Decantera (najpoznatijeg vinskog časopisa na svijetu) uz rigorozne epidemiološke mjere.

"Osvajanjem novih medalja vina Plantaža i crnogorski Vranac nastavljaju svoj zlatni niz na svjetskoj vinskoj sceni. Osvojene medalje potvrđuju orijentaciju Plantaža ka beskompromisnom kvalitetu, ali i ka trajnom naporu da vina iz Crne Gore zadrže i ojačaju svoju reputaciju na međunarodnom vinskom tržištu, koje sve više traga za vinima od autohtonih sorti koja predstavljaju odraz autentičnih nacionalnih kultura", zaključuje se u saopštenju.

 

]]>
29.09.2020T14:00:00 +0100 Ekonomija https://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/294264/za-vina-plantaza-osam-medalja.html
Više od milion prihodovalo 1.339 preduzeća https://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/294235/vise-od-milion-prihodovalo-1339-preduzeca.html Po mnogim parametrima 2019. bila je uspješna poslovna godina. Ostvareni prihodi crnogorskih preduzeća bili su veći za 8,44 odsto u odnosu na 2018. i iznosili su 9,91 milijardu eura. Prihode više od milion eura ostvarilo je 1.339 preduzeća, što je 6,76 odsto više nego prethodne godine, kazao je osnivač BI Consultinga, Ratko Nikolić. Nikolić, je kazao da će publikacija 100 najvećih u kojoj su sakupljena dostignuća najuspješnijih preduzeća iz 2019. ostati kao svjedočanstvo individualnih vrijednih poslovnih rezultata privrednih subjekata na kojima počiva crnogorska ekonomija.

"U tom smislu i mi smo ponosni što, radeći ovaj posao, doprinosimo promociji uspješne poslovne prakse, što ćemo sa zadovoljstvom raditi i narednih godina", rekao je Nikolić.

Računajući ispravno predate finansijske izvještaje, kako je kazao, ostvareni prihodi u 2019. godini veći su za 8,44 odsto u odnosu na 2018. i iznosili su 9,91 milijardu eura.

"Ostvareni poslovni rezultat nakon oporezivanja iznosio je 301,2 milona eura i veći je za 8 odsto. Broj zaposlenih u preduzećima je rastao za 6,91 odsto i prema dostavljenim ispravnim podacima prosječno tokom 2019. godine je iznosio 133.594 zaposlena u preduzećima“, pojasnio je Nikolić.

Broj preduzeća koja su ostvarila dobit veći je za 6,7 odsto, pa je ukupno 10.756 preduzeća poslovalo pozitivno.

"Prihode preko milion eura ostvarilo je 1.339 preduzeća, što je 6,76 odsto više nego prethodne godine. Neto dobit veću od stotinu hiljada eura ostvarilo je 1.038 preduzeća, što je 15,8 odsto više nego prethodne godine. Svi ovi podaci govore da se radi o najuspješnijoj poslovnoj godini od kako su podaci o poslovanju javno dostupni, a osnovano vjerujemo da je taj vremenski opseg i znatno duži. Uvjereni smo da upravo rezultati iz 2019. godine mogu biti reper za mjerenje brzine oporavka crnogorske ekonomije nakon krize izazvane Kovid-om", smatra Nikolić.

Iz Ministarstva finansija čestitali su nosiocima projekta na istrajnosti i naporu da ovaj posao učine kontinuiranim.

"Na ovaj način se obezbijeđuju vrlo upotrebljivi podaci, koji mogu da služe kao dobra baza i privrednicima i donosiocima odluka u koncipiranju njihovih budućih politika ili poslovnih strategija. Posebno nas ohrabruje činjenica da je sektor malih preduzeća u 2019. godini uvećao svoju dobit za čak 86,75 odsto. U kontekstu aktuelne pandemije, biće posebno interesantni rezultati istraživanja za 2020. godinu za sagladavanje posljedica pandemije na poslovanje preduzeća u Crnoj Gori", kazao je Nemanja Katnić, državni sekretar u Ministarstvu finansija.

Potpredsjednica Privredne komore Crne Gore, Ljiljana Filipović, rekla je da treće izdanje specijalne publikacije "Poslovne novine – 100 najvećih u Crnoj Gori 2020" predstavlja snažan doprinos promovisanju uspjeha najboljih kolektiva.

"Njihovi rezultati zavređuju poštovanje, kako po ostvarenim vrijednostima, tako i po značaju za izgradnju crnogorskog društva. Poslovna zajednica izražava zahvalnost BI Consultingu, nosiocu projekta '100 najvećih u Crnoj Gori', što je na ovaj način učinio dostupnim dragocjene informacije za buduće aktivnosti", rekla je Filipović.

Privredna komora Crne Gore, asocijacija koja objedinjava interese cjelokupne crnogorske privrede, kako je kazala, podržava promociju uspjeha i vrlo aktivno djeluje “kako bi poslovni ambijent bio što povoljniji, a naše članice sa svakim novim izdanjem bile sve više prepoznate kao ozbiljan i pouzdan partner za saradnju”.

"Ponosni smo što smo podržali ovogodišnje aktivnosti '100 najvećih u Crnoj Gori'. Kao najveća banka, bilo je prirodno da CKB učestvuje u ovom projektu i drago nam je što smo doprinijeli da uspjesi crnogorskih preduzeća budu vidljivi i prepoznati“, izjavio je Pal Kovacs, CEO Crnogorske komercijalne banke.

On je dodao da je CKB pokretač inovacija, modernizacije, unapređenja poslovne kulture i klime u poslovanju, pa je i taj projekat, kako je rekao, u skladu sa njihovom namjerom da budu na usluzi klijentima i promovišu njihove zajedničke uspjehe.

"Čestitam svim rangiranim preduzećima, među njima i velikom broju klijenata CKB i Podgoričke banke. Naša misija je da budemo pokretač njihovog daljeg razvoja, da doprinesemo uvođenju najviših evropskih standarda poslovanja kao i da pomognemo klijentima u ostvarenju njihovih najboljih rezultata. Pohvalio bih ovom prilikom posvećenost organizatora i sadržajnost ovogodišnje publikacije '100 najvećih' koja je rezultat njihovih i naših nastojanja da ukažemo na one kompanije koje postižu najbolje rezultate i time doprinose napretku ekonomije i društva u cjelini“, zaključuje Kovacs.

Postignuća najuspješnijih preduzeća iz 2019. predstavljena su u Publikaciji 100 najvećih.

Projekat 100 najvećih u Crnoj Gori i u ovoj Kovid godini doveden je do kraja, a rezultat višemjesečnog posvećenog rada je publikacija "Poslovne novine - 100 NAJVEĆIH u Crnoj Gori 2020", koja je od danas dostupna na tržištu i u kojoj su promovisana poslovna postignuća najuspješnijih preduzeća.

U okviru projekta 100 NAJVEĆIH u Crnoj Gori, već tri godine se vrši analiza i rangiranje preduzeća koja posluju na teritoriji Crne Gore. Osnova za ovu obimnu analizu su podaci prikazani u finansijskim izvještajima, a jasni kriterijumi po kojima se rangira su javno dostupni na zvaničnom sajtu projekta. Dobitnici prestižnih priznanja proglašeni su u maju, a podaci o svim rangiranim preduzećima objavljeni su u ovogodišnjem izdanju “Poslovnih novina – 100 NAJVEĆIH u Crnoj Gori 2020”.

Projekat za unapređenje i promovisanje crnogorske privrede inicirao je vodeći crnogorski provajder bonitetnih informacija BI Consulting u partnerstvu sa Ministarstvom finansija i Ministarstvom ekonomije, uz podršku Privredne komore Crne Gore i uz generalno pokroviteljstvo Podgoričke i Crnogorske komercijalne banke, članica OTP grupe.

Publikacija "Poslovne novine – 100 najvećih u Crnoj Gori 2020“ može se poručiti preko sajta www.100najvecih.me

 

]]>
29.09.2020T10:35:00 +0100 Ekonomija https://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/294235/vise-od-milion-prihodovalo-1339-preduzeca.html
Nijesmo ovlašćeni da pregovaramo o sanaciji štete https://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/294216/nijesmo-ovlasceni-da-pregovaramo-o-sanaciji-stete.html Centralna banka (CBCG) nema nadležnost i ovlašćenja da razmatra i vodi razgovore sa bilo kim o navodnoj sanaciji štete vlasnicima i klijentima nekadašnje Atlas i Invest banke Montenegro (IBM), saopštili su predstavnici vrhovne monetarne institucije. "U toku su stečajni postupci nad ove dvije banke, koji se sprovode u skladu sa Zakonom o stečaju i likvidaciji banaka, a u okviru kojeg njihovi povjerioci mogu da namire svoja potraživanja iz stečajne mase", kazali su iz CBCG Pobjedi komentarišući zahtjev advokata Milovana Miloševića koji se obratio guverneru Radoju Žugiću sa predlogom da počnu razgovori sa većinskim vlasnicima o preuzimanju tih banaka i o sanaciji štete.

Vlasnik banaka je biznismen Duško Knežević.

Iz CBCG su saopštili da su odluke vrhovne monetarne institucije o uvođenju privremene uprave u navedene dvije banke, a potom i o otvaranju stečajnih postupaka nad njima, donijete po utvrđenju nepravilnosti u poslovanju tih banaka, a protiv kojih su pokrenuti upravni sporovi.

Iz CBCG su naglasili da su okončani sudski postupci pokrenuti tužbama pred Upravnim sudom za poništaj rješenja CBCG o uvođenju privremene uprave u ove dvije banke, kao i protiv rješenja kojim je oduzeta dozvola za rad IBM-u i kojim su otvoreni stečajni postupci nad tim bankama.

"Okončani su na način što su tužbe odbačene, kao i da je Vrhovni sud zahtjeve za ispitivanje sudskih odluka odbio kao neosnovane. U toku je jedini preostali upravni spor, od ukupno šest vođenih po tužbi za poništaj rješenja CBCG o oduzimanju dozvole za rad Atlas banci", objasnili su iz CBCG.

]]>
29.09.2020T08:05:00 +0100 Ekonomija https://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/294216/nijesmo-ovlasceni-da-pregovaramo-o-sanaciji-stete.html
Carina pokrenula 974 prinudne naplate https://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/294212/carina-pokrenula-974-prinudne-naplate.html Uprava carina je u prošloj godini zbog kašnjenja u izmirenju carinskog duga pokrenula 974 postupka prinudne naplate i uspjela da naplati dug u 919 slučajeva, naveli su iz te institucije, prezentujući poslovanje u okviru završnog računa budžeta za 2019. Modernizacijom carinskih procedura su, kako ističu, ostvarili kontinuirani rast naplate prihoda.

"Ostvaren je rast naplate prihoda od 5,19 odsto u odnosu na 2018. Izvršeno je 1.967 rješenja o povraćaju carinskih i akciznih sredstava, čime je premašen plan prihoda za 2,06 odsto. Efikasnijem sprovođenju mjera naplate carinskog duga doprinijelo je dosljedno poštovanje obavezujućih procedura kojima se definiše postupak naplate carinskih potraživanja kao i redovne kontrole", saopšteno je iz PU.

Poreska uprava je u prošloj godini registrovala 6.339 novih obveznika, preduzeća i preduzetnika.

"Od toga 5.161 obveznika PDV-a", naveli su iz Poreske uprave prezentujući svoje rezultate rada u okviru završnog računa budžeta države za 2019.

Naveli su da su 2019. naplatili osam odsto više javnih prihoda u odnosu na prethodnu godinu i sedam odsto više od plana.

]]>
29.09.2020T07:07:00 +0100 Ekonomija https://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/294212/carina-pokrenula-974-prinudne-naplate.html
MA ne može preživjeti bez državne pomoći https://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/294211/ma-ne-moze-prezivjeti-bez-drzavne-pomoci.html Montenegro airlines (MA) nema šanse da preživi bez novčanih sredstava predviđenih primjenom Zakona o ulaganju u konsolidaciju i razvoj nacionalnog avio-prevoznika, rekao je Pobjedi hrvatski vazduhoplovni analitičar kompanije ZAMAaero Alen Šćuric.

On smatra da država Crna Gora može pomoći MA da opstane samo velikom finansijskom injekcijom, što su primijenile sve ostale države pomažući svojim avio-kompanijama.

"MA nema baš nikakve šanse preživjeti bez te pomoći, kao što nije mogao preživjeti LOT, Er Baltik, Kroacija erlajnz, Er Srbija i niz drugih avio-kompanija koje su dobile pomoć", kazao je Šćuric Pobjedi.

Parlament je krajem prošle godine usvojio leks specijalis – Zakon o ulaganju u konsolidaciju i razvoj MA kojim se predviđa dokapitalizacija ulaganjem 155 miliona eura u šest godina za pokrivanje obaveza prema povjeriocima i investicije u razvoj.

Agencija za zaštitu konkurencije je nedavno naložila Ministarstvu saobraćaja da obustavi dodjelu tog novca do odlučivanja o usklađenosti ovog sa Zakonom o kontroli državne pomoći.

Savjet Agencije je utvrdio da spornim zakonom nijesu ispunjeni uslovi za primjenu testa subjekta u tržišnoj ekonomiji (MEO testa), koji bi isključivao prisustvo državne pomoći. To praktično znači da je dodjela novca MA kroz ovaj leks specijalis državna pomoć.

Savjet Agencije zatražio je da Ministarstvo saobraćaja u roku od 30 dana dostavi propisani obrazac prijave državne pomoći, kao i sve dodatne raspoložive podatke i informacije potrebne za ispitivanje usklađenosti državne pomoći MA sa Zakonom o kontroli državne pomoć.

U obrazloženju rješenja je saopšteno da Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju u članu 73 definiše da je zabranjena svaka državna pomoć koja narušava ili prijeti da naruši konkurenciju favorizovanjem određenih privrednih društava ili proizvoda.

Šćuric, koji je jedan od najvećih regionalnih stručnjaka za avio-saobraćaj, je ocijenio da je evidentno da se radi o formalnim nedostacima koje Agencija traži da se sprovedu.

"Državna pomoć je u EU vrlo škakljivo pitanje koje je tek donekle riješeno pravilima EU. No, ova pravila su sada potpuno zanemarena kada se radi o opstanku velikih evropskih avio-kompanija. Trenutno EU traži da se pomoć vezana uz kovid-19 elaborira, te da se traži od Evropske komisije dozvola za pomoć. Do sada su odobrene sve pomoći kompanijama koje su to i zatražile", rekao je Šćuric.

]]>
29.09.2020T07:02:00 +0100 Ekonomija https://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/294211/ma-ne-moze-prezivjeti-bez-drzavne-pomoci.html
Šest miliona eura za subvencije na reprogram kredita https://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/294184/sest-miliona-eura-za-subvencije-na-reprogram-kredita-.html Vlada je zadužila Ministarstvo finansija da iz tekuće budžetske rezerve uplati šest miliona eura za 2020. godinu u okviru trećeg paketa socio-ekonomskih mjera, tačnije kratkoročne mjere "Subvencija kamate na reprogram postojećih kredita kod IRF-a i poslovnih banaka".  

Trećim paketom socio-ekonomskih mjera podrške građanima i privredi za prevladavanje posljedica pandemije koronavirusa, vrijednim 1,22 milijarde eura, Vlada je, kako je navedeno u saopštenju, predvidjela u okviru kratkoročnih mjera i subvencije na reprogram postojećih kredita kod IRF-a i poslovnih banaka.

Vlada je, pored toga, dala saglasnost i na prijedlog za davanje pozajmice iz budžeta Opštini Danilovgrad od 260.000 eura sa ciljem prevazilaženja problema likvidnosti opštinskog budžeta usljed posljedica izazvanih pandemijom koronavirusa.

]]>
28.09.2020T18:28:00 +0100 Ekonomija https://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/294184/sest-miliona-eura-za-subvencije-na-reprogram-kredita-.html
Početi razgovore o sanaciji štete vlasnicima i klijentima Atlas banke i IBM https://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/294131/poceti-razgovore-o-sanaciji-stete-vlasnicima-i-klijentima-atlas-banke-i-ibm.html Advokat Milovan Milošević obratio se guverneru Centralne banke (CBCG), Radoju Žugiću, sa predlogom da počnu razgovori o preuzimanju Atlas i Invest banke Montenegro (IBM) od njenih većinskih vlasnika. Milošević se Žugiću obratio dopisom u ime većinskih akcionara Atlas banke i IBM - Atlas Invest, Atlas grupa, Atlas Capital Holding Limited iz Limasola i Centroprom Beograd, sa predlogom da počnu razgovori o sanaciji štete vlasnicima i klijentima, kao i o preuzimanju dvije banke od većinskih vlasnika.

"Kao što Vam je sigurno poznato, i prije uvođenja privremene uprave u obje te banke, a naročito nakon uvođenja privremene uprave i kasnije stečaja, prava akcionara, ali i samih banaka, najgrublje su kršena“, naveo je Milošević u dopisu Žugiću.

Milošević je, kako je saopšteno iz Atlas grupe, kazao i da su dosadašnjim odlukama svih sudova, ali u prvom redu postupanjem CBCG, akcionari lišeni bilo kakvih prava na pravnu zaštitu.

„CBCG je išla do te mjere da je čak osporila pravo akcionarima da se upoznaju sa njenim izvještajima, koji navodno ukazuju najprije na potrebu uvođenja privremene uprave, a potom i na navodnu potrebu oduzimanja dozvole za rad obje banke, što za direktnu posljedicu ima stečaj“, naveo je Milošević.

Kako tvrdi, nije logično da se baš u istom danu steknu uslovi za uvođenje privremene uprave u dvije banke, a samo u nekoliko dana rješenje o otvaranju stečaja u društvu Meljine Kompleks i navodno steknu uslovi za otvaranje brojnih istraga, od kojih većina ni nakon skoro dvije godine, nije završena.

„S obzirom na to da je postalo više nego očigledno da je istraga Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) u slučaju e-commerce Atlas banke ćorsokak i da 63 miliona nijesu smjela biti izuzeta iz aktive Atlas banke, CBCG kroz period od skoro dvije godine nije htjela preispitati svoje, očigledno pogrešne, odluke“, poručio je Milošević.

Naprotiv, kako je dodao, kroz privremenu upravu dozvoljeno je iznošenje preko 21 milion sredstava banke i time oštećena i banka i deponenti koji nijesu učestvovali u takvom mehanizmu iznošenja depozita.

„Dozvoljeno je zapošljavanje novog kadra, koji je, prema saznanjima mojih vlastodavaca, povezan sa CBCG i stečajnim upravama, dok su dugogodišnji radnici banaka ostavljani bez posla“, navodi se u dopisu.

Prema riječima Miloševića, odlukom Komisije za kontrolu dosijea Intepola utvrđeno je da ne postoje razlozi za raspisivanje Interpolove potjernice protiv krajnjeg vlasnika većinskih akcionara obje banke, Duška Kneževića, jer je Komisija utvrdila da „postoji prevladavajuća politička dimenzija“ u slučajevima koji se vode protiv Kneževića i sa njim povezanih osoba.

„Ovo dalje implicira gotovo siguran uspjeh u postupcima međunarodnih arbitraža, čiji su predmeti i očigledno politički motivisani napadi na Atlas i IBM banku“, saopštio je Milošević.

On smatra da je cjelishodno da CBCG razmotri plan sanacije štete izazvane njenim protivzakonitim radnjama.

Milošević je predložio da se u cilju iznalaženja najboljeg rješenja održi sastanak između predstavnika CBCG i akcionara obje banke.

„Pored razgovora o modelima za izlazak iz situacije u kojoj se trenutno nalaze obje banke i njihovi akcionari krivicom CBCG, koje očekujemo i od Vas, posebno imajući u vidu izvjesne gubitke sporova na međunarodnom planu, tema sastanka bili bi i razgovori o mogućnostima otkupa aktive i pasive obje banke od njihovih akcionara i utvrđivanje plana sanacije i isplate depozita deponentima obje banke, u iznosima koji nijesu namireni od Fonda za zaštitu depozita (FZD)“, navodi se u dopisu.

Kako se dodaje, osim toga, predmet sastanka obuhvatao bi i postupak ponovnog preuzimanja banaka, što bi podrazumijevalo i kontrolu ili reviziju postupanja privremene i stečajne uprave Atlas banke i IBM od 7. decembra 2018. godine.

]]>
28.09.2020T12:52:00 +0100 Ekonomija https://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/294131/poceti-razgovore-o-sanaciji-stete-vlasnicima-i-klijentima-atlas-banke-i-ibm.html
Odblokiran račun Opštine Budva https://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/294114/odblokiran-racun-opstine-budva.html Vijeće Privrednog suda kojim je predsjedavao Blažo Jovanić usvojio je prigovor Opštine Budva i time poništio rješenje od 27. maja o privremenoj mjeri zabrane raspolaganja novcem koju je donio na zahtjev Ministarstva finansija.

"Ovo je jedina zakonita i moguća odluka koju je bilo neophodno donijeti. Smatram da blokada računa nije ni smjela da se desi, već da je to plod političkog pritiska bivšeg režima", kazao je Carević "Vijestima".

Vijeće Privrednog suda kojim je predsjedavao Blažo Jovanić usvojio je prigovor Opštine Budva i time poništio rješenje od 27. maja o privremenoj mjeri zabrane raspolaganja novcem koju je donio na zahtjev Ministarstva finansija.

Ovim je nakon puna četiri mjeseca račun Opštine deblokiran, čime je omogućeno da lokalna uprava profunkcioniše.

Na računu je pet miliona eura, a radnicima se duguje avgustovska zarada.

Jovaniću su urgentna pisma da sud odluči o prihovoru uputili i novoimenovani čelnici Opštine i Skupštine opštine Marko Carević i Krsto Radović.

 

]]>
28.09.2020T10:37:00 +0100 Ekonomija https://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/294114/odblokiran-racun-opstine-budva.html
Cijene goriva ostaju iste https://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/294112/cijene-goriva-ostaju-iste.html Naredne dvije sedmice cijene goriva biće iste, saopšteno je iz Ministarstva ekonomije.
Cijene eurosupera 95 i 98 će i naredne dvije sedmice iznositi 1,14 eura, odnosno 1,17 eura.

Građani će litar eurodizela i lož ulja plaćati 97 centi, odnosno 95 centi.

Posljednje promjene cijena goriva bile su 15. septembra, kada su eurodizel i lož ulje pojeftinili tri centa.

Prema odredbama Uredbe o načinu obrazovanja maksimalnih maloprodajnih cijena naftnih derivata, naredni obračun će se obaviti 12. oktobra, a eventualno izmijenjene vrijednosti naftnih derivata važiće od 13. oktobra.

]]>
28.09.2020T10:30:00 +0100 Ekonomija https://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/294112/cijene-goriva-ostaju-iste.html
Provjereno 55 dalekovoda, uočena manja oštećenja https://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/294106/provjereno-55-dalekovoda-uocena-manja-ostecenja.html Zaposleni u Službi za održavanje 35-kilovoltnih dalekovoda do sada su, tokom redovne kontrole, obišli 55 dalekovoda kako bi utvrdili njihovu pouzdanost i pronašli eventualna oštećenja, kazali su Dnevnim novinama u Crnogorskom elektrodistributivnom sistemu (CEDIS). Oni su naveli da se preventivno održavanje nadzemnih vodova realizuje pred ljeto i zimu u cilju pouzdanije i kvalitetnije isporuke električne energije.

“Ekipe su planirane obilaske počele u aprilu i najprije, zbog pouzdanog napajanja u sezoni, obišle dalekovode u Budvi, Baru, Ulcinju, Tivtu i Kotoru. Do sada su obišle 55 dalekovoda, ukupne dužine oko 330 kilometara, došavši do svakog od ukupno 3.000 stubnih mjesta, kako bi provjerile njihovu pouzdanost i pronašle eventualna oštećenja ili djelovanje spoljašnjih faktora”, kazao je Dnevnim novinama inženjer za nadzemne vodove Đorđije Ostojić.

Tokom obilaska dalekvoda, kako je rekao CEDIS-ov inženjer, uočena su manja oštećenja faznih provodnika, kao i polomljeni izolatori, oštećenja i otuđenje konstrukcije na stubovima.

“Evidentirane su i dionice na kojima je trebalo raskresati rastinje radi nesmetanog rada dalekovoda. Do sada su uočeni nedostaci otklonjeni na 23 voda”, precizirao je Ostojić.

On je dodao da su ekipe u septembru obišle sedam dalekovoda u Plužinama, Šavniku, Andrijevici, Rožajama i Plavu. Ostojić je kazao da su prethodne nedjelje otklonjeni i nedostaci na dalekovodima 35 kilovolti Brezna Plužine, Andrijevica Plav, Plav Gusinje i Kolašin Rijeka Mušovića.

Do kraja ovog mjeseca završiće se i obilazak dalekovoda u Kolašinu i na Žabljaku, a do početka zime obilazak i remont još 25 dalekovoda u centralnom i sjevernom dijelu.

“Preventivno održavanje 35 kV dalekovoda je za ekipe CEDIS-a od posebnog značaja. Kako se radi o geografski veoma razuđenoj i dugačkoj mreži koja se prostire mahom na nepristupačnom terenu, zbog stabilnog i urednog napajanja korisnika neophodno je da se otklone svi uočeni nedostaci, nastali usljed raznih okolnosti na koje zaposleni u CEDIS-u ne mogu uticati. Riječ je o vremenskim nepogodama, krađi konstrukcije, građenju objekata ispod dalekovoda, oštećenju provodnika usljed pada stabala i slično”, naglasio je Ostojić.

Prema riječima Ostojića, veliki problem, naročito na Primorju, predstavlja izgradnja objekata u blizini dalekovoda, čime se značajno ugrožava njihov rad, ali i bezbjednost objekta koji je izgrađen u blizini voda pod naponom.

“Problem je i otuđenje elemenata dalekovoda užadi, L-profila i slično, jer počinioci ovih djela direktno ugrožavaju stabilnost stuba i bezbjednost objekta, a na prvom mjestu, ugrožavaju svoj život. I pored niza apela iz naše kompanije da su ovakve radnje vrlo opasne i da remete uredno napajanje i prouzrokuju beznaponsko stanje, to nije dalo rezultate, već se na terenu i dalje nerijetko susrećemo sa takvim situacijama”, rekli su u CEDIS-u.

Najveći problem za nesmetan rad nadzemnih vodova i za ekipe održavanja ipak su, prema riječima našeg sagovornika, vremenske nepogode poput jakog vjetra, leda, snijega i atmosferskih pražnjenja.

“Samo tokom dva dana avgusta je registrovano 83.000 atmosferskih pražnjenja, a protekle sedmice, u toku jedne noći, 20.000 udara groma koji su prouzrokovali oštećenja na najizloženijim dalekovodima”, ukazao je Ostojić.

Kolašin Ptič najzahtjevniji dalekovod

Dalekovod Kolašin Ptič, dugačak blizu 30 km i koji ima 272 stubna mjesta, prema riječima inženjera Đorđija Ostojića, najzahtjevniji je za ekipe CEDIS-a.

“I pored svih izazova, ekipe za održavanje 35 kV nadzemnih vodova CEDIS-a daju maksimum kako bi kvarove sanirale u što kraćem roku, jer znaju koliko je za korisnike važno uredno napajanje električnom energijom. Oni u svakoj prilici čuvaju jedan drugoga od potencijalnih opasnosti koje sa sobom nosi posao kojim se bave”, istakao je Ostojić.

Bez predaha

U CEDIS-u navode da naš elektrodistributivni sistem ima 95 dalekovoda koji se prostiru na 804 kilometra.

“Na njima je raspoređeno oko 6.300 stubova, tako da nije teško zamisliti koliko je to posla za 28 ljudi koji brinu o njihovom održavanju. Raspoređeni su u četiri ekipe, po jedna u Podgorici, Kotoru, Bijelom Polju i Pljevljima, i za njih tokom godine skoro da nema predaha od napornog posla”, rekli su u CEDIS-u.

]]>
28.09.2020T09:52:00 +0100 Ekonomija https://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/294106/provjereno-55-dalekovoda-uocena-manja-ostecenja.html
Zbog korone bez posla ostalo 7.896 građana https://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/294088/zbog-korone-bez-posla-ostalo-7896-gradjana.html U Crnoj Gori je na kraju protekle sedmice bilo 43.362 nezaposlenih, od čega je 25.764 žena ili 59,42 odsto, saopšteno je Danu iz Zavoda za zapošljavanje (333). “Na dan uvođenja mjera za suzbijanje epidemije korona virusa, Kovida-19,15. mart, na evidenciji 333 bilo je registrovano 35.466 nezaposlenih, tako da je došlo do povećanja nezaposlenosti za 7.896 lica ili 22,26 odsto”, kazao je pomoćnik direktora ZZZCG Goran Bubanja.

Na pitanje u kojim djelatnostima je došlo do najvećeg porasta broja nezaposlenih, Bubanja kaže da se najveći porast bilježi kod grupa zanimanja “Vaspitači i nastavnici društveno-humanističke oblasti”, gdje se bilježi povećanje za 864 lica.

Tu su i grupe „Zanimanja ugostiteljstva i turizma” 704, „Trgovci” 579, „Društveno-humanistička zanimanja” 453 i „Ekonomisti” 427.

"Posmatrano prema zanimanjima, najveće nominalno povećanje nezaposlenosti je kod zanimanja: lica bez zanimanja i stručne spreme (završena osnovna škola) – 1.145; lica bez zanimanja i stručne spreme (bez škole) 294; maturant gimnazije (četvrti stepen stručne spreme) – 266; prodavac (treći stepen stručne spreme i kvalifikacija) 211; ekonomski tehničar (četvrti stepen stručne spreme) 184 i turistički tehničar -183. Posmatrano prema nivoima kvalifikacije obrazovanja, najveće nominalno povećanje je kod četvrtog nivoa kvalifikacija obrazovanja 2.749, zatim kod VII-1 nivoa 1.881,1 nivoa 1.550 i III nivoa kvalifikacije obrazovanja -1.341”, kaže Bubanja.

Navodi da je na evidenciji najviše srednjoškolaca i to 21.670, što predstavlja 49,97 odsto od ukupnog broja nezaposlenih, zatim na evidenciji se nalazi 15.181 lice (35,02 odsto) sa završenim prvim i drugim nivoom kvalifikacija obrazovanja, kao i 6.511 (15,01 odsto) visokoškolaca.

]]>
28.09.2020T06:52:00 +0100 Ekonomija https://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/294088/zbog-korone-bez-posla-ostalo-7896-gradjana.html
Carević traži hitnu deblokadu računa https://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/294038/carevic-trazi-hitnu-deblokadu-racuna-.html Predsjednik Opštine Budva Marko Carević saopštio je da očekuje od nadležnih u Privrednom sudu da donesu jedinu zakonitu odluku, a to je hitna i razuma deblokada računa opštine Budve. Dalje držanje Opštine u blokadi, kako je rekao, značilo bi neodgovorno postupanje prema građanima Budve.

 

“Imajući u vidu da se račun opštine Budva tačno četiri mjeseca nalazi u blokadi, i da se za isto to vrijeme nije odlučilo po prigovoru koji je opština izjavlila protiv izricanja privremene mjere, smatram da su ispunjeni svi zakonski i drugi uslovi da se u hitnom roku odluči po prigovoru i ukine blokada računa”, navodi se u saopštenju.

Smatra da odmah nakon formalnog stupanja na dužnost smatra za shodno da se javno obrati predsjedniku suda J kao i sudiji koja je zadužila predmet po prigovoru kako bi konačno postupili po zakonu i riješili predmetnu stvar što im je i krajnja obaveze.

“Blokada računa desila se dan pred održavanja sjednice na kojoj se raspravljalo o inicijativi za moju smjenu koju su pokrenuli odbornici DPS, Crnogorske, SD i bivši odbornik Džaković i smatram da taj trenutak nije slučajno izabran, o čemu svjedoči da je rješenje o blokadi par dana poslije toga bilo izmijenjeno jer je u prvobitnom zaboravljen pib Opštine”, kaže Carević.

Smatra da iako je bilo političkih pritisaka, da oni sada više ne postoje, jer je konstituisanjem novog saziva Skupštine Crne Gore uspostavljena vlast čiji je zadatak izgradnja pravne države, nezavistan rad institucija i uspostavljanje vladavine prava.

“Za deblokadu računa ispunjeni su svi zakonski uslovi, a posebno iz razloga jer na računu Opštine sada ima oko pet miliona eura i Opština bi u tom slučaju bila likvidna. Dalje držanje Opštine u blokadi, u trenutku kada se borimo sa negativnim ekonomskim efektima krize koju je izazvala pandemija korona virusa, značilo bi neodgovorno postupanje prema građanima Budve. Takođe, štetu trpe i zaposleni u lokalnoj administraciji, opštinskim preduzećima i javnim ustanovama kojima se duguju zarade”, navodis e u saopštenju-

Dodaje da najveću štetu u slučaju dalje blokade bi imali najmlađi sugrađani za koje opština treba da obezbijedi besplatne udžbenike i besplatan prevoz za đake i penzionere

“Naši sugrađani nisu dužni da trpe posledice negativnih i koruptivnih poslova koje je zaključima prethodna vlast. U konačnom, pitanje potraživanja koje ministarstvo finansija odnosno Vlada CG ima prema opštini će se raspravljati u skorije vrijeme odmah nakon formiranja nove Vlade zbog čega u ovom trenutku ne postoji niti jedan pravni niti bilo koji drugi razlog za blokadu računa”, dodaje Carević.

Očekuje  da u najskorijem roku, sud postupi odgovorno i zakonito.

“Tako što ćete konačno riješiti po prigovoru o uspostavljanju privremene mjere i istu ukinuti kako bi se račun deblokirao i kako bi opština Budva konačno profunkcionisala. Na to ste obavezni iz razloga što će nova zakonodavna i izvršna vlast na državnom nivou imati u potpunosti drugačiji pristup prema ovoj problematici pa samim tim prestaje potreba za privremenom blokadom. U krajnjem, sudski postupak je i dalje u toku i biće prilike da mi kao strane u postupku riješimo osnovanost potraživanja”, zaključuje Carević.

]]>
27.09.2020T12:43:00 +0100 Ekonomija https://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/294038/carevic-trazi-hitnu-deblokadu-racuna-.html
Preduzetnicama potrebna veća podrška https://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/294035/preduzetnicama-potrebna-veca-podrska.html Žene i mladi su prepoznati kao veliki, ali nedovoljno iskorišćen potencijal crnogorske ekonomije, pri čemu je za razvoj ženskog preduzetništva potrebna bolja institucionalna podrška, ocijenila je predsjednica Asocijacije poslovnih žena Crne Gore, Ljubica Kostić-Bukarica.

Ona je ocijenila da je uključivanje što većeg broja građana i građanki Crne Gore u biznis potrebno, prije svega, u cilju socio-ekonomskog razvoja zemlje.

“Žene i mladi su prepoznati kao veliki, ali nedovoljno iskorišćen potencijal crnogorske ekonomije, no nažalost još ne postoji sistemska i sveobuhvatna podrška u tom segmentu”, rekla je agenciji Mina-business Kostić-Bukarica, koja je vlasnica i izvršna direktorka marketinške agencije M.A.S. CODE iz Podgorice.

Prema statističkim podacima iz 2011. godine u Crnoj Gori je, kako je podsjetila, bilo samo 9,6 odsto preduzeća u vlasništvu žena. Posljednjih godina vidljiv je veliki napredak u broju vlasnica biznisa, kojih je sada 21,81 odsto.

“U cilju ekonomskog napretka zemlje i prihvatanja savremenih društvenih tokova neophodno je da mi kao društvo omogućimo ženama da ravnopravno učestvuju u biznisu. Ne samo da se nadam nego i sugerišem da bi u ovom vremenu nezapamćene krize, izazvane virusom COVID-19, trebalo da preispitamo vrijednosti na kojima se naše društvo temelji, zakone, tabue i stereotipe i pomognemo svima, a posebno ženama i mladima da ravnopravno učestvuju u preduzetništvu”, kazala je Kostić-Bukarica.

Ona je navela da je činjenica da se žene teže odlučuju za sopstveni biznis.

“U Crnoj Gori se žene odlučuju za preduzetnički poduhvat uglavnom da obezbijede sredstva za opstanak domaćinstva i porodice, dok se u razvijenim zemljama uključuju u biznis, prije svega, zbog šansi i dobrih prilika da realizuju svojih poslovnih ideja”, navela je Kostić-Bukarica.

Za takvu situaciju, kako je precizirala, postoji više razloga, među kojima su tradicionalni stereotipi koji, nažalost, još vladaju na ovim prostorima i prema kojima je ženi mjesto u kući, a ne u svijetu biznisa, zatim vlasništvo nad imovinom, koja se u više od 90 odsto slučajeva vodi na muške srodnike i iz tog razloga žene nijesu u mogućnosti da obezbijede hipoteku i postanu korisnice kreditnih sredstava za započinjanje biznisa, a kasnije i za njegov razvoj.

“Žene kao vlasnice malih i srednjih preduzeća u odnosu na muške kolege preduzetnike, često imaju nejednak status i kredibilitet na tržištu. Teže im je da osnuju firmu, a treba im i daleko više vremena da postanu prihvaćene u poslovnom svijetu”, rekla je Kostić-Bukarica.

Ona je ocijenila da prilikom osnivanja i razvoja preduzeća žene nemaju iste polazne tačke, a posebno im je otežan pristup ekonomskim i finansijskim resursima.

“Ukoliko tome dodamo sve porodične obaveze čiji je nosilac, kako kod nas tako i u većini zemalja regiona uglavnom žena, jasno nam je da na razvoj ženskog preduzetništva utiču brojni otežavajući faktori”, dodala je Kostić-Bukarica.

Prema njenim riječima, rodne razlike postoje i po pitanju biznis sektora u kojima su žene. One su dominantno u sektorima trgovine i usluga, dok su muškarci prisutniji u segmentima građevine, proizvodnje i transporta.

 “Zakonski okvir postoji, ali se zakoni ne sprovode u dovoljnoj mjeri. Trenutno je u pripremi nova Strategija razvoja ženskog preduzetništva u Crnoj Gori za period od naredne do 2024. godine. Ovaj, za nas, izuzetno važan dokument bi trebalo da podstakne brže i lakše ekonomsko osnaživanje žena kroz stvaranje povoljnijeg poslovnog ambijenta i pružanje podrške razvoju preduzetničkih potencijala žena”, saopštila je Kostić-Bukarica.

Asocijacija ima preko 120 članica.

]]>
27.09.2020T11:54:00 +0100 Ekonomija https://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/294035/preduzetnicama-potrebna-veca-podrska.html