RTCG - Radio Televizija Crne Gore - Nacionalni javni servis :: Ekonomija http://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/rss.html me http://www.rtcg.me/img/logo.png RTCG - Radio Televizija Crne Gore - Nacionalni javni servis :: Ekonomija http://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/rss.html Budžet za 2019. mora biti izbalansiran http://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/221708/budzet-za-2019-mora-biti-izbalansiran.html Budžet za 2019. godinu mora biti izbalansiran, a cilj je da se tekuća potrošnja finansira iz realnih izvora, saopštio je premijer Duško Marković. ]]>  

 On je, na sastanku Savjeta stranih investitora, izrazio zadovoljstvo rezultatom koji je Vlada ostvarila u protekle dvije godine.

"To je zajednički napor ostvaren sa brojnim partnerima, među kojima je i Savjet stranih investitora", rekao je Marković.

Premijer ocjenjuje da budžet za sljedeću godinu mora biti izbalansiran.

"Cilj je da se tekuća potrošnja mora finansirati iz realnih izvora, što je bio slučaj i u prethodne dvije godine. Ni jedan euro neće biti usmjeravan iz zaduženja u tekuću potrošnju", kazao je Marković.

Pritisli su, kaže, administraciju da bude efikasnija i odgovornija, "kako bismo poboljšali ažurnost i da zahtjevi biznisa ne bi čekali u fiokama".

]]>
Wed, 21 Nov 2018 11:31:00 +0100 Ekonomija http://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/221708/budzet-za-2019-mora-biti-izbalansiran.html
Za imovinu Oboda ponudili 2,5 miliona eura http://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/221681/za-imovinu-oboda-ponudili-25-miliona-eura.html Prijestonica Cetinje jedina je dostavila ponudu na oglas za kupovinu imovine Oboda, saznaju Dnevne novine. ]]>

Kako se navodi, Prijestonica je ponudila 2,5 miliona eura, a riječ je o gornjem kompleksu nekadašnjeg privrednog giganta, površine oko 150 hiljada kvadrata, koji uključuje fabriku veš mašina, skladišta i kancelarije. 

Ponudu je u utorak u Privrednom sudu otvorio stečajni upravnik cetinjske fabrike Nikola Vujačić, u prisustvu punomoćnika Prijestonice Marka Brnovića.

“Uz ponudu je dostavljen dokaz o uplati depozita u iznosu od 25,51 hiljada eura”, navodi se u zapisniku u koji su Dnevne novine imale uvid.

Vujačić je naveo da ponuda Prijestonice ispunjava sve uslove propisane oglasom i da će odluku o njoj donijeti u propisanom roku tokom naredne sedmice.

]]>
Wed, 21 Nov 2018 07:35:00 +0100 Ekonomija http://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/221681/za-imovinu-oboda-ponudili-25-miliona-eura.html
Struja u Crnoj Gori neće pojeftiniti http://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/221677/struja-u-crnoj-gori-nece-pojeftiniti.html Cijena električne energije u Crnoj Gori naredne godine neće biti niža, navodi se u izvještaju o poslovanju Elektroprivrede Ctne Gore (EPCG). ]]>  

U državnoj energetskoj kompaniji su objasnili da bi eventualni pad cijene predstavljao rizik za poslovanje preduzeća.

“Uzimajući u obzir trenutnu cijenu električne energije na referentnoj berzi, koja je veća u odnosu na propisanu za ovu godinu, trenutno ne postoji rizik od umanjenja cijene za distributivne potrošače u narednoj godini”, kazali su u EPCG, pišu Dnevne novine.

U njihovom izvještaju se pojašnjava da nova zakonska regulativa podrazumijeva da se od početka januara 2017. godine cijena za distributivne potrošače formira na osnovu tržišne cijene sa referentne mađarske berze struje HUPX.

Kada je riječ o poslovnom rezultatu, EPCG je treći kvartal završila sa neto dobitkom od 43,06 miliona eura. Poslovni prihodi kompanije iznosili su 225 miliona, što je rast od 22,2 odsto, dok su poslovni rashodi pali 10,4 odsto na 186,19 miliona eura. EPCG je u istom periodu prošle godine bila u gubitku 15,62 miliona.

]]>
Wed, 21 Nov 2018 06:57:00 +0100 Ekonomija http://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/221677/struja-u-crnoj-gori-nece-pojeftiniti.html
Dobit EPCG 43 miliona eura http://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/221618/dobit-epcg-43-miliona-eura.html Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) završila je treći kvartal sa neto dobitkom od 43,06 miliona eura, dok je u istom prošlogodišnjem periodu zabilježila gubitak od 15,62 miliona eura. ]]>

Prema podacima iz izvještaja o poslovanju, koji je objavljen na sajtu Montenegroberze, poslovni prihodi preduzeća su na kraju septembra porasli 22,2 odsto na 225,03 miliona eura.

Poslovni rashodi EPCG pali su 10,4 odsto na 186,19 miliona eura.

U poslovnom izvještaju kompanije je objašnjeno da je razlika u poslovanju za devet mjeseci ove godine u odnosu na isti prošlogodišnji period, prije svega rezultat hidroloških ekstrema.

“Prvih devet mjeseci prošle godine je karakterisala izrazito loša hidrologija koja je prouzrokovala znatno manju ostvarenu proizvodnju velikih hidroelektrana od planiranog i prosjeka prethodnih godina”, rekli su iz EPCG.

Oni su dodali da je prvih devet mjeseci ove godine karakterisala izrazito povoljna hidrologija.

Kada su u pitanju prihodi, iz EPCG su rekli da je njihov rast u prvih devet mjeseci ove godine, od 22,2 odsto, rezultat povoljne hidrologije i veće proizvodnje električne energije iz velikih hidroelektrana, racionalizacije troškova kao i dobrog rukovođenja kupovinom i prodajom električne energije.

Ukupni prihodi su iznosili 225,03 miliona eura, od čega se na prihode od prodaje odnosilo 224,3 miliona eura.

Kada su u pitanju rizici u poslovanju, iz EPCG su rekli da je kompanija izložena riziku promjena cijena električne energije na domaćem i stranom tržištu, odnosno berzi.

 

]]>
Tue, 20 Nov 2018 13:53:00 +0100 Ekonomija http://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/221618/dobit-epcg-43-miliona-eura.html
Ministarstvo pokrenulo program za finansiranje inovacija http://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/221616/ministarstvo-pokrenulo-program-za-finansiranje-inovacija.html Expo live program za finansiranje inovacija, pokrenut je u okviru priprema za univerzalnu izložbu Expo, koja će biti održana u oktobru 2020. godine u Dubaiju, saopšteno je iz Ministarstva ekonomije. ]]>

U Ministarstvu smatraju da je program Expo Live izuzetna prilika koja može pomoći da se svijetu prikažu crnogorski talenti, kao i da se pomogne razvoj crnogorskih startup-ova i poboljša rad malih i srednjih preduzeća u sektorima relevantnim za oblasti na koje se fokusira navedeni program.

“Program smatramo izuzetnom prilikom za pospješivanje razvoja inovacija u Crnoj Gori, kojima uvijek dobro dođe dodatna finansijska podrška”, dodali su iz Ministarstva.

Ukupan budžet, u iznosu od 100 miliona dolara, namijenjen je za podršku projektima koji podstiču inovativne uticaje i stvaraju ekološku ili socijalnu vrijednost.

Expo Live program za finansiranje inovacija otvoren je za prijave do 2. decembra ove godine, a prijava se može obaviti putem linka https://www.expo2020dubai.com/expo-live/Innovation'how-to-apply.

“Program je namijenjen preduzećima, startup-ovima, malim i srednjim preduzećima, individualnim preduzetnicima, nevladinim organizacijama koji mogu da kandiduju inovacije na nivou prototipa”, navodi se u saopštenju.

Iz Ministarstva su kazali da je glavni cilj programa da se podrže inovacije iz cijelog svijeta koje stvaraju socijalnu ekološku vrijednost i koje korespondiraju sa podtemama Expo-a - mogućnost, mobilnost i održivost.

Projekti koji pobijede na konkursu biće podržani finansiranjem, poslovnim usmjeravanjem i promocijom.

“Uspješni kandidati mogu dobiti priliku da pokažu svoja rješenja milionima posjetilaca na Expo-u 2020. godine. Do sada je finansirano 70 projekata iz 42 države”, dodaje se u saopštenju.

]]>
Tue, 20 Nov 2018 15:59:00 +0100 Ekonomija http://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/221616/ministarstvo-pokrenulo-program-za-finansiranje-inovacija.html
Obavezna rezerva banaka 258,4 miliona http://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/221612/obavezna-rezerva-banaka-2584-miliona-.html Obavezna rezerva banaka na kraju oktobra je, prema podacima Centralne banke (CBCG), iznosila 258,4 miliona eura. ]]>


Od ukupnog iznosa na računima obavezne rezerve banaka u zemlji izdvojeno je 56,1 odsto, a na računima CBCG u inostranstvu 43,9 odsto.

Prosječno stanje ukupnih depozita banaka u septembru, koji čine osnovicu za obračun obavezne rezerve, bilo je 3,49 milijardi eura. Od ukupnog nivoa depozita na one po viđenju odnosi se 67,1 odsto, a na oročene 32,9 odsto.

Banke u Crnoj Gori izdvojile su obaveznu rezervu na osnovu odluke CBCG. Tom odlukom je uspostavljen sistem obračuna obavezne rezerve primjenom stope od 7,5 odsto na dio osnovice koju čine depoziti po viđenju i depoziti ugovoreni sa ročnošću do jedne godine i stope od 6,5 odsto na dio osnovice koju čine depoziti ugovoreni sa ročnošću preko jedne godine.

Na depozite ugovorene sa ročnošću preko jedne godine koji imaju klauzulu o mogućnosti razročenja u roku kraćem od jedne godine primjenjuje se stopa od 7,5 odsto.

Osnovicu za obračun obavezne rezerve od januara čine oročeni i depoziti po viđenju, osim onih centralnih banaka, a izvještavanje u skladu sa tom odlukom banke su obavile 20. februara.

Na 50 odsto izdvojene obavezne rezerve CBCG plaća bankama mjesečno naknadu obračunatu po stopi od EONIA (Euro OverNight Index Average) umanjenoj za deset baznih poena na godišnjem nivou, s tim da ova stopa ne može biti manja od nule.

Banke mogu da koriste beskamatno do 50 odsto izdvojene obavezne rezerve za održavanje dnevne likvidnosti, ako korišćeni iznos vrate istog dana.

]]>
Tue, 20 Nov 2018 13:10:00 +0100 Ekonomija http://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/221612/obavezna-rezerva-banaka-2584-miliona-.html
Krah uživo - bitkoin se topi http://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/221600/krah-uzivo---bitkoin-se-topi.html Bitkoin je pao ispod 4.500 dolara, što je sedam odsto. ]]>

Sa ovim padom, bitkoin je izgubio gotovo 30 odsto svoje vrijednosti.

Naravno, pad je povukao i druge kriptovalute.

Do pada vrijednosti bitkoina i drugih kriptovalutu je došlo poslije najave regulatora da će pooštriti kontrolu inicijalne ponude, ali i poslije novih podjela u kriptovalutama.

]]>
Tue, 20 Nov 2018 11:58:00 +0100 Ekonomija http://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/221600/krah-uzivo---bitkoin-se-topi.html
Povezivanje s Italijom početkom naredne godine http://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/221568/povezivanje-s-italijom-pocetkom-naredne-godine.html Crna Gora će sa Italijom preko podmorskog energetskog kabla biti povezana već početkom naredne godine, a kabl će u komercijalnoj upotrebi biti sredinom godine, saopštio je izvršni direktor Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CGES) Dragan Kujović. ]]>


"Realizacija najznačanijeg energetskog projekta, koji je kompleksan sa više aspekata, teče zadovoljavajućom dinamikom. U probni rad je već puštena TS 400/110/35 kV Lastva, a završeno je povezivanje ovog energetskog objekta na elektroenergetski sistem Crne Gore i to na 10 kV na naponskom nivou, kao i na konvertorsko postrojenje“, rekao je Kujović Vijestima.

Takođe, realizovan je najveći dio funkcionalnih ispitivanja 110 kV i 400 kV opreme. Radovi na 400 kV dalekovodu Lastva – Čevo, čijom realizacijom će se TS Lastva povezati na 400 kV dalekovod Podgorica – Trebinje, u završnoj su fazi i planirano je da se do kraja ove godine pusti u probni rad.

"Puštanje u pogon podmorskog kabla, radi funkcionalnih ispitivanja, očekuje se početkom naredne godine, a u komercijalnu upotrebu sredinom iste godine“, rekao je Kujović.

Ugovor o povezivanju Italije i Crne Gore energetskim kablom potpisan je sredinom novembra 2010. godine. Ukupna vrijednost projekta iznosi oko milijardu eura.

Vijesti pišu da je postavljanje podmorskog kabla počelo 2014. godine, a prvi planirani rok za završetak bio je početak ove godine, ali je produžen za godinu.

]]>
Tue, 20 Nov 2018 08:45:00 +0100 Ekonomija http://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/221568/povezivanje-s-italijom-pocetkom-naredne-godine.html
Počelo prikupljanje seizmičkih podataka crnogorskog podmorja http://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/221516/pocelo-prikupljanje-seizmickih-podataka-crnogorskog-podmorja.html Počelo je 3D seizmičko istraživanje crnogorskog podmorja na blokovima 4, 5, 9 i 10. Istražni timovi, ako sve bude po planu i ukoliko vremenski uslovi to dozvole, 34 dana prikupljaće podatke, saopšteno je iz Uprave za ugljovodonike. ]]>

"Istraživanje na blokovima 4, 5, 9 i 10 vrši norveška kompanija Shearwater za potrebe koncesionara ENI/Novatek na ovim blokovima. Planirano istraživanje vrši brod Polar Empress, koji je uplovio u crnogorske vode 14. novembra 2018. godine oko 22:00. Ovaj brod za prikupljanje podataka prate tri broda za podršku- Ocean Mermaid, 7 Waves i crnogorski brod Trio Mare. Polar Empress je isplovio sa sidrišta luke Bar 16. novembra u popodnevnim časovima", navodi se u saopštenju.

U periodu od 17. do 18. novembra brod Polar Empress je vršio pripremne aktivnosti za prikupljanje podataka.

"Priprema je obuhvatala spuštanje u vodu 8 strimera dužine po 7 kilometara i prateće opreme na dubinu od 15 m, neophodne da bi se dobio reflekovani signal od različitih geoloških slojeva u podmorju. Nakon toga, izvršena je kalibracija i finalno testiranje opreme kao uvod u početak 3D seizmičkog snimanja," objašnjavaju iz Uprave.

Ugovorom o koncesiji za istraživanje i proizvodnju ugljovodonika sa koncesionarima Eni/Novatek, koje je sastavni dio radnog programa po tom ugovoru. 

"Sve mjere zaštite životne sredine i monitoringa parametara životne sredine se sprovode u skladu sa smjernicama iz Elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu ovih aktivnosti. Monitoring nultog stanja parametara životne sredine (Stanje i kretanje morskih sisara i reptila i ribljeg fonda), uključujući i batimetrijska snimanja je obavljeno prije početka istražnih aktivnosti. Ova ista ispitivanja biće sprovedena i naredne godine u isto vrijeme kako bi se rezultati mogli uporediti", navodi se u saopštenju.

Osim toga, na brodu se nalaze specijalno obučeni i licencirani posmatrači morskih sisara i kornjača. Oni posjeduju najsavremeniju opremu za posmatranje, koja uključuje i opremu za pasivni akustički monitoring.

"Javnost će redovno biti informisana o statusu istraživanja i aktivnostima koje se sprovode na blokovima 4, 5, 9 i 10 crnogorskog podmorja", zaključuje se u saopštenju.

 

]]>
Mon, 19 Nov 2018 15:33:00 +0100 Ekonomija http://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/221516/pocelo-prikupljanje-seizmickih-podataka-crnogorskog-podmorja.html
Predlozi DF-a bez potrebne većine http://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/221513/predlozi-df-a-bez-potrebne-vecine.html Skupštinski Odbor za ekonomiju, finansije i budžet nije podržao predloge rezolucija o reindustrijalizaciji i načinu valorizacije elektroenergetskog potencijala Crne Gore, koji su podnijeli poslanici Demokratskog fronta (DF). ]]>

Poslanik DF-a, Branko Radulović, kazao je da bez dinamičnog ekonomskog razvoja nema Crne Gore kao uspješne članice Evropske unije (EU).

“Razmišljao sam koji su to resursi koje treba valorizovati na pravi način. Mislim i da na tome insistira EU. Nijedna država nema i ne može biti održiva dugoročno bez industrije”, rekao je Radulović na sjednici Odbora.

On je ocijenio da je industrijalizacija Crne Gore na blagovremen i kvalitetan način kroz resurse aluminijuma, čelika i drveta, dugoročna i velika priča.

“Nažalost, danas piljari i određeni ljudi koji nemaju pojma komanduju sa industrijom”, rekao je Radulović.

On je pitao zašto se Piva ne valorizuje na kvalitetan način i zašto se ne napravi Piva 2.

“Ne znam što se glupiramo oko Termobloka 2 ili Maoče - podržavam izgradnju toga”, rekao je Radulović.

On je zamolio poslanike da se manje bave politikom kada su u pitanju ti predlozi, pošto je budući član Odbora.

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS), Predrag Sekulić, ocijenio je da bez energetike nema napretka ni rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP).

“Vlada ima brojna dokumenta koja idu u tom pravcu”, dodao je Sekulić.

Njegov partijski kolega, Branko Čavor, kazao je da smatra korisnim predlog rezolucije, prije svega u inicijativi razmatranja dokumenta.

“Na ovim prostorima je bila kriza, a sada je to neko vrijeme kada se mora ići u snažniji razvoj industrije u Crnoj Gori”, rekao je Čavor.

Prema njegovim riječima, zbog toga se čini korisnim taj odnos prema rezoluciji, a ne generalno kao dokument koji bi napravio revoluciju u industrijskom razvoju Crne Gore.

“Veoma je bitno da se neki posao radi sistemski i strateški. Ima ljudi koji se dnevnom i mjesečno bave ovim temama. Imamo strategijska dokumenta, prije svega Industrijsku politiku do 2021. godine, u kojoj su utvrđeni prioriteti”, naveo je Čavor.

Rezolucija, kako je dodao, ne donosi nešto što bi značajno promijenilo u industrijskoj i energetskoj politici.

]]>
Mon, 19 Nov 2018 14:45:00 +0100 Ekonomija http://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/221513/predlozi-df-a-bez-potrebne-vecine.html
Porasla nezaposlenost http://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/221506/porasla-nezaposlenost.html U Crnoj Gori je ove sedmice 42,8 hiljada nezaposlenih, 1,4 odsto više nego prethodne, pokazuju podaci Zavoda za zapošljavanje (ZZZ). ]]>

Stopa nezaposlenosti je, prema izvještaju ZZZ, porasla sa 18,19 odsto na 18,45 odsto.

Najveća stopa, 32,7 odsto, zabilježena je u julu 2000, dok je najniža bila u avgustu 2009. godine, 10,1 odsto.

Zavod je od početka godine evidentirao 14,3 hiljade novozaposlenih.

Od početka godine oglašeno je 27,45 hiljada slobodnih radnih mjesta.

]]>
Mon, 19 Nov 2018 21:12:00 +0100 Ekonomija http://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/221506/porasla-nezaposlenost.html
CG spremna da prihvati jeftiniji roming http://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/221503/cg-spremna-da-prihvati-jeftiniji-roming.html Zemlje Zapadnog Balkana imaju evropsku perspektivu, ali dio Unije mogu postati samo na osnovu pojedinačnih rezultata. To je u Beču nakon sastanaka sa premijerima šest država regiona saopštio komesar za proširenje Johanes Han. Domaćin skupa, austrijski kancelar Sebastijan Kurc poručio je da Unija može biti kompletna samo sa Zapadnim Balkanom, dok je crnogorski premijer Duško Marković najavio napredak Crne Gore do završetka austrijskog predsjedavanja. ]]>

"Budući da digitalno poslovanje ne poznaje nacionalne granice, ono predstavlja šansu za mlade zemlje koje pokušavaju da izgrade i osnaže svoju konkurentnost na regionalnom i evropskom nivou. Informaciono-komunikacione tehnologije predstavljaju osnovu za pametan rast i nezaobilazne su u procesu transformacije privrede i društva u cjelini. Mi to u Crnoj Gori dobro razumijemo svi i političari i administracija. Zbog toga je danas Crna Gora jedna od najprestižnijih investicionih destinacija u Evropi", rekao je Marković u Beču.

Govoreći na panelu „Regionalna saradnja kao dio evropske integracije” premijer je podsjetio da je Crna Gora najnaprednija država u procesu pristupanja Evropskoj uniji, te da je od prošle godine punopravna članica NATO-a. Istakao je i da je naša država prethodne i ove godine ostvarila jednu od najvećih stopa ekonomskog rasta u regionu i Evropi, koje su iznosile 4,7 odsto prošle godine i 4,8 odsto u prvoj polovini ove.

"Implementacija komponente 'Digitalizacija' kao dijela Akcionog plana za regionalni ekonomski prostor treba da doprinese integraciji zemalja Zapadnobalkanske šestorke u panevropsko regionalno tržište unapređenjem širokopojasne infrastrukture, usaglašavanjem zakonodavstva u ovoj oblasti sa zakonodavstvom Evropske unije te povećanjem digitalne pismenosti", rekao je predsjednik Marković.

Premijer je ukazao da je Crna Gora napredovala na strateškom i zakonodavnom planu u oblasti digitalizacije, ali da ne zaostaje ni kada su u pitanju rezultati na terenu.

"Crna Gora je iznad regionalnog prosjeka po razvijenosti mreža i infrastrukture", rekao je premijer.

U prethodne dvije godine, kako je naveo predsjednik Marković, penetracija širokopojasnih priključaka je povećana sa 53% na 74%, a plan je da do kraja 2018. godine dostigne 80 odsto. To bi značilo, pojasnio je predsjednik Vlade, da četiri od pet crnogorskih domaćinstava ima aktivan broadband priključak u svojim domovima.

„Pokrivenost mobilnim 4G mrežama premašuje 97 odsto naseljenog područja na nivou države, što je pri samom vrhu i na nivou je EU”, kazao je predsjednik Marković.

On je dodao da je Crna Gora spremna da prihvati smanjenje cijena rominga u regionu te da smo podržali predlog Evropske komisije da na drugom Digitalnom samitu, koji će biti održan u Beogradu u aprilu 2019. godine potpišemo novi sporazum.

Evropska komesarka za digitalnu ekonomiju i društvo Marija Gabrijel je rekla na panelu da EU želi da podrži napore zemalja Zapadnog Balkana na uspostavljanju digitalne agende. Ukazala je na činjenicu da digitalizacija predstavlja mogućnost za napredak i razvoj, ali i rizik i u tom kontekstu posebno naglasila važnost jačanja sajber bezbjednosti. Komesarka je rekla da EU podržava partnere dijeljenjem iskustava i dobrih praksi.

Komesarka Gabrijel je govorila i o naporima u jačanju infrastrukture, širokopojasnog interneta i o mogućnosti snižavanja cijena rominga između država regiona. Ukazala je na značaj ulaganja u ljude i njihovo obrazovanje. Važno je, kako je navela, osigurati da svi imaju adekvatne vještine kako bi se iskoristile prednosti digitalizacije.

Na panelu su govori i lideri zemalja Zapadnobalkanske šestorke koji su podržali jačanje digitalne agende ali i ukazali na neophodnost da politika otvorenih vrata EU ostane aktivna, te ocijenili da Balkan mora imati jasnu evropsku perspektivu.

]]>
Mon, 19 Nov 2018 13:48:00 +0100 Ekonomija http://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/221503/cg-spremna-da-prihvati-jeftiniji-roming.html
Još 1.000 stečajeva ako ne izmire dugove http://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/221500/jos-1000-stecajeva-ako-ne-izmire-dugove-.html Poreska uprava ukinula je 1.200 rješenja o reprogramu duga, koji po tom osnovu iznosi skoro 42 miliona eura. Iz Poreske uprave poručuju da su, zbog neizmirenih obaveza, pokrenuli stečaj kod 42 dužnika, a to u 2019. planiraju da urade kod još 1.000 preduzeća koja ne izmiruju obaveze po osnovu reprogramiranog duga. ]]>

Prema evidenciji uplata obaveza kroz reprogram poreskog duga od decembra 2017. godine prihodovano je ukupno 22.626.367 eura pri čemu je 14.907.325 eura naplaćeno po osnovu jednokratne uplate, a 7.719.042 eura po osnovu mjesečnih rata.

“Stopa naplate reprogramirnih obaveza za sada se kreće oko 70%, a kod jednog broja obveznika evidentno je i kašnjenje s izmirivanjem tekućih obaveza, zbog čega je ukinuto preko 1.200 rješenja kojima se ukidaju rješenja o reprogramu kod poreskih obveznika koji nijesu poštovali odredbe propisa”, saopšteno je iz PU.

Ukupna potraživanja obveznika, kod kojih su ukinuta rješenja, iznose 41.963.042 eura, pri čemu je osnovni dug 36.281.580 eura, a kamata 5.681.461 eura eura.

“Ukidanjem rješenja o reporgamu ovim poreksim obveznicima dospio je ukupan dug, a prema njima se u kontinuitetu preduzimaju sve dostupne mjere prinudne naplate, a krajnja mjera predviđena Planom za upravljanje poreskim dugom predviđa predlaganje stečajnog postupka nako što se iscrpe svi ostali mehanizmi naplate”, poručuju iz PU.

Poreska uprava, kako kavode, od početka primjene Zakona o reprogramu poreskog potraživanja Privrednom sudu podnijela prijedloge za otvaranje stečaja kod 42 poreska obveznika.

Kažu da se taj mehanizam koristiti za sve obveznike kojima se ukinu rješenja o reprogamu, pa očekuju da će u prvom kvartalu 2019. godine stečaj uvesti u preko 1.000 preduzeća.

“Imajući u vidu da će se aktivnost ukidanja rješenja o reprorgamu nastaviti kod svih obveznika koji ne budu servsiriali dospjele obaveze, Poreska uprava koristi ovu priliku da upozori obveznike na važnost redovnog servisiranja, kako tekućih, tako i reprorgamiranih poreskih obaveza shodno donijetim rješenjima”, poručuju iz PU.

Podsjećanja radi, shodno Zakonu o reprogramu poreskog potraživanja reprogram poreskog potraživanja odobren je za 6.776 poreskih obveznika, sa iznosom osnovnog duga od 160.661.062,19€ i iznosom kamate od 23.689.040,92€, a najvažniji efekat istog je što su kroz ovaj mehanizam započela naplata potraživanja višegodišnje starosti od obveznbika kod kojih prethodno nije bilo moguće jednokratno naplatiti poreski dug.

]]>
Mon, 19 Nov 2018 13:30:00 +0100 Ekonomija http://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/221500/jos-1000-stecajeva-ako-ne-izmire-dugove-.html
Oko 15 kompanija zainteresovano za Aerodrome http://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/221496/oko-15-kompanija-zainteresovano-za-aerodrome.html Oko 15 vodećih kompanija u oblasti aerodromskog menadžmenta zainteresovano je za Aerodrome Crne Gore, a koncesiju u periodu od 30 godina dobiće kompanija koja ponudi 100 miliona avansa i koja bude spremna da u prve tri godine uloži 85 miliona eura, poručuje ministar saobraćaja i pomorstva Crne Gore Osman Nurković. ]]>

Nurković je u intervju za agenciju Anadolija potvrdio da je koncesioni ugovor spreman i najavljuje skoro raspisivanje tendera.

"Mi smo uradili ugovor o koncesiji i koncesioni akt i ovih dana bi trebalo da ga razmatra uži kabinet i da ga uputimo ka Vladi, da ga Vlada usvoji, nakon čega će biti objavljen javni poziv za pretkvalifikaciju. Očekujemo veliko interesovanje investitora. Trenutno imamo oko 15 vodećih kompanija u ovoj oblasti koje su zainteresovane i koje će se prijaviti na tender za dodjelu koncesije. Mislim da ćemo dobiti dobre ponude", ističe Nurković.

Na pitanje šta je to što je država postavila kao minimalne uslove u koncesionom aktu, Nurković ističe da će kompanija koja bude pobjednik na tenderu za upravljanje aerodrmima biti u obavezi da uplati 100 miliona eura avansa, kao i da uloži 85 miliona u prve tri godine.

"Stanje na aerodromima nije zadovoljavajuće s aspekta potreba naših građana i posebno s aspekta razvoja turističke privrede. Mi znamo da je Crna Gora turistička destinacija, da se svake godine povećava broj turista i da imamo rast turista na našim aerodromima od deset odsto. Sada smo vidjeli da nam tehnički, prostorni ali i bezbjednosni kapaciteti nisu na zavidnom nivou i zbog toga je nužno investiranje. Mi smo u koncesionom aktu utvrdili da je u prve tri godine potrebno investirati minimum 85 miliona eura. To je ono što bi trebalo da podigne nivo usluga i uslove na našim aerodromima na znatno viši nivo i da podstakne turiste. Drugi uslov jeste uplata državi Crnoj Gori od najmanje 100 miliona eura avansa. To će zavisiti od toga koliko će biti interesovanje i potencijani koncesionari će se takmičiti i utvrdili smo deset odsto bruto prihoda na nivou godine kao godišnju koncesionu naknadu", kaže Nurković.

On poručuje da će koncesiju na aerodrome dati, ukoliko dođe do realizacije ovog cijelog posla, na 30 godina. Istakao je i da će zaštititi interese radnika koji rade na aerodromima.

"Ni na koji način neće biti manja prava radnika kod budućeg koncesionara u odnosu na ona prava koja sada ostvaruju", kaže ministar saobraćaja.

Njemci zainteresovani za Montenegro erlajns

Osim što u Vladi pripremaju plan za aerodrome, paralelno se traži najbolji model za nacionalnu aviokompaniju Montenegro erlajns. Nurković kaže da dugovi od ranije koje je napravila ova kompanija otežavaju funkcionisanje i da uprkos važnosti koju ova kompanija ima za državu, doći će ili do privatizacije ili do stečaja.

"Montenegro erlajns je jako važan za Crnu Goru, posebno za turističku privredu. Ove godine će ova kompanija opslužiti preko 600 hiljada putnika, od toga je gro turista. Neke kalkulacije pokazuju da je najmanje 80 eura dnevno benefit turističkoj privredi od svakog gosta. Ako to prevedemo sa brojem dana koje provedu u Crnoj Gori, radi se o desetinama ili stotinama miliona eura državi. Ta kompanija ima određenu dubiozu iz prethodnog perioda, nagomilale su se obaveze prema aerodromima, zatim za poreze i doprinose, kao i još prema nekim povjeriocima. To je kompleksno pitanje, nije jednostavno, sa svih aspekata ga analiziramo i Vlada će sigurno donijeti najpovoljniju odluku", kaže Nurković.

Na pitanje da li je tačno da se jedan njemački privatizacioni fond interesuje za privatizaciju ove kompanije, Nurković potvrđuje da ima interesovanja.

"Interesuje se kompanija za privatizaciju, ali neće preduzeće koje ima dubioze. Oni razmišljaju da kupe kompaniju koja ima svoje potencijale kada su u pitanju oprema i ljudstvo i da je dovedu do nivoa da ta kompanija posluje pozitivno. Dakle, mi bismo imali obavezu da saniramo taj ostali dio iz prethodnog perioda i da eventualno pregovaramo i, ako dođe do dogovora, da se privatizuje ta kompanija, da ostane brend, da se ne ukinu postojeće destinacije, već da se razvija broj destinacija. Mi smo sada u situaciji da presijecamo, da donosimo odluku o sanaciji, ili privatizacija ili eventualno najgora opcija - stečaj, ali zaista u ovom trenutku o tome ne razmišljamo, jer bi izazvalo velike posljedice. Ali, ukoliko ne budemo mogli naći drugu opciju i to je jedna od opcija“, kaže Nurković.

Za rekonstrukciju željeznice 70 miliona eura

Govoreći o željezničkom saobraćaju, Nurković poručuje da je država Crna Gora fokusirana na taj prevoz, jer je EU prepoznala željeznički prevoz kao ekološki najčistiji i da su dobri benefiti iz evropskih fondova.

"Na svaki kredit koji dobijemo za infrastrukturu, dobijamo 50 odsto granta. Već je u toku realizacija jednog kredita od 20 miliona i granta od 20 miliona, dakle 40 miliona eura na raspolaganju u rekonstrukciju željeznice. Mi smo blizu 50 odsto rekonstruisali i povećali bezbjednost i brzinu na tom dijelu. Aplicirali smo za još jedan kredit od 14 miliona i 14 miliona je grant. To znači da će nam oko 70 miliona biti na raspolaganju u narednih dvije-tri godine da uradimo ozbiljnu rekonstrukciju željezničke infrastrukture“, kaže Nurković.

Na pitanje kakve su šanse da se nekadašnja pruga od Nikšića do Čapljine ponovo stavi u pogon, što je i predviđeno strategijom o razvoju željezničkog prevoza Crne Gore, ministar Nurković poručuje da je više puta oko toga razgovarao sa kolegama iz Hrvastke i Bosne i Hercegovine.

"Potrebna su značajna sredstva i važno je da se obezbijedi izgradnja dijela koji prolazi kroz BiH, to je veća dužina i potrebna su veća ulaganja. Očekujem jednu ozbiljnu priču, i uz pomoć iz evropskih fondova i kako se budemo primicali ulasku u EU, sve veći iznosi će moći da se povuku, tako da računam da ćemo iz tog dijela moći da obezbijedimo sredstva i da krenemo u realizaciju ovog željezničkog pravca", kaže Nurković.

Poručuje da ima naznaka i da se Crna Gora prugom poveže sa Kosovom.

"Nedavno je premijer (Duško) Marković tokom posjetu Kosovu razgovarao oko moguće izgradnje pruge i imamo urađen idejni projekat od Bijelog Polja ka Kosovu. Imamo urađen idejni projekat do granice sa Kosovom i oni su zainteresovani da se eventualno razgovara oko željezničkog povezivanja Crne Gore i Kosova", kaže Nurković.

]]>
Mon, 19 Nov 2018 12:58:00 +0100 Ekonomija http://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/221496/oko-15-kompanija-zainteresovano-za-aerodrome.html
Nije realan istovremeni ulazak u EU http://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/221404/nije-realan-istovremeni-ulazak-u-eu.html Proširenje na Zapadni Balkan je jedan od prioriteta EU, a svaka država biće tretirana zasebno - prema postignućima, poručio je u Beču evropski komesar za proširenje Johanes Han. ]]>

On je, nakon sastanka sa liderima Zapadnog Balkana, poručio da nije realan istovremeni ulazak u EU ali, kako dodaje, svih šest država ima evropsku perspektivu.

Predsjednik Vlade Duško Marković poručio je jutros iz Beča, nakon sastanaka sa austrijskim saveznim kancelarom Sebastijanom Kurcom i komesarima EU Johanesom Hanom i Marijom Gabrijel, da Crna Gora ima ambiciozne planove za period austrijskog predsjedavanja Evropskom unijom, te da svoje ambicije bazira i na ocjenama iz najnovijeg dokumenta EK.

„Kao što zanate Crna Gora ima ambiciju da napreduje za vrijeme austrijskog predsjedavanja. Optimizam baziramo i na osnovu ocjena iz najnovijeg dokumenta Evropske komisije o vladavini prava koji pokazuje balansiranu i time realnu sliku napora koje Crna Gora kontinurano ulaže u sprovođenju reformi u okviru pregovaračkog procesa. Uvjeren sam da će Austrija i zemlje Evropske unije objektivno procijeniti naše rezultate”, rekao je Marković na konferenciji za medije održanoj nakon radnog doručka i sastanaka lidera država Zapadnog Balkana sa austrijskim kancelarom i komesarima EU.

Premijer se zahvalio kancelaru Kurcu i komesarima EU na sastancima ocijenivši ih pozitivnim i inspirativnim.

„Bio je to inspirativan i pozitivan sastanak. Drago mi je da sam jutros bio i sa komesarom Hanom i komesarkom Gabrijel radi nastavka važnih diskusija za region. Za nas je bilo važno da čujemo planove Austrije do kraja predsjedavanja, ali i da mi prezentujemo svoje planove i ambicije”, rekao je predsjednik Vlade Crne Gore.

Domaćin, savezni kancelar Kurc, poručio je na konferenciji za medije da će Austrija, do kraja predsjedavanja Evropskoj uniji imati, kada je riječ o našem regionu, tri fokusa - put regiona ka Evropskoj uniji, neophodnu regionalnu saradnju i rješavanje bilateralnih sukoba u regionu.

Komesarka za digitalnu ekonomiju i društvo Marija Gabrijel je poručila liderima Zapadnog Balkana da mogu računati na podršku EU i da će EK nastaviti da ulaže u talentovane ljude u regionu.

„Digitalna agenda za Zapadni Balkan je naš cilj. Na nama je da nastavimo ovaj proces“, poručila je komesarka Gabrijel.

Predsjednici vlada svih država Zapadnog Balkana ocijenili su posebno važnim to što Austrija kao predsjedavajuća EU insistira na agendi proširenja.

Premijerka Srbije Ana Brnabić zahvalila se domaćinu, kancelaru Kurcu, na radu na integracijama u regionu i što na evropskoj agendi drži politiku proširenja EU.

„Srbija je snažno posvećena EU agendi. Na regionalnom planu, agenda povezivanja je prioritet za Srbiju“, poručila je Brnabić.
Predsjedavajući Savjeta ministara Bosne i Hercegovine Denis Zvizdić ocijenio je da jačanje saradnje sa EU doprinosi daljem razvoju Zapadnog Balkana i rekao da posebno ističe važnim to što vrata EU ostaju otvorena.

Premijer Albanije Edi Rama je rekao da se region suočava sa izazovima u saradnji, dok je premijer Kosova Ramuš Haradinaj poručio da je njegova država ispunila sve uslove za ukidanje viza uključujuči i posljednji uslov – demarkaciju granice sa Crnom Gorom.

]]>
Mon, 19 Nov 2018 09:38:00 +0100 Ekonomija http://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/221404/nije-realan-istovremeni-ulazak-u-eu.html
Na pomolu sudsko poravnanje sa Vladom za Meljine http://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/221457/na-pomolu-sudsko-poravnanje-sa-vladom-za-meljine.html Predsjednik Atlas grupe Duško Knežević kaže da su pregovori o rješenju za Bolnicu Meljine u toku i da su na dobrom putu da naprave sudsko poravnanje sa Vladom. ]]>

“Privatizacija u kojoj je učestvovala Atlas grupa bila je ispravna i legitimna. Nesređeni imovinski procesi, finansijska kriza, neusaglašenost lokalne i centralne administracije, birokratizam i namjere interesnih grupa onemogućavali su realizaciju tih projekata u prethodnom periodu. Vjerujemo da se sada stiču uslovi za to”, kazao je Knežević odgovarajući na pitanje Pobjede da li će naći rješenje za Meljine.

Atlas banka je, ističe, u proteklom periodu bila predmet redovnih sveobuhvatnih kontrola od strane regulatora, što je banka prepoznala prvenstveno kao oblik veoma korisne saradnje.

Osvrnuo se i na istrage protiv kompanija koje imaju račune sa Atlas bankom, ističući da su apsolutno spremni da sarađuju i pruže stručnu pomoć oko utvrđivanja eventualnih nepravilnosti u poslovanju e-commerce klijenata banke.

]]>
Mon, 19 Nov 2018 07:56:00 +0100 Ekonomija http://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/221457/na-pomolu-sudsko-poravnanje-sa-vladom-za-meljine.html
Klik za bržu investiciju http://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/221446/klik-za-brzu-investiciju.html Portal "eRegulation", koji je pokrenulo Ministarstvo finanasija i Ujedinjene nacije, u perspektivi bi trebalo da preraste u jedinstvenu investicionu platformu koja će osim informacija, investitorima omogućiti i onlajn aplikaciju za pojedina dokumenta. ]]>

Iako ima napretka u pogledu dostupnosti informacija bitnih za investicione odluke, u Crnoj Gori još uvijek nema jedinstvene platforme gdje bi investitori na jednom mjestu imali sve podatke o zakonima, statistici, javnim nabavkama, procedurama, kažu u Savjetu stranih investitora.

"Mi u Savjetu stranih investitora redovno koristimo sajtove Službenog lista, Poreske uprave, Centralne banke. Koristimo i sajt eRegualtion, koji je novi sajt. Kada govorimo o lokalnom niovu, iskorak je napravila Podgorica", kazala je Marija Šuković iz Savjeta stranih investitora.

Ministarstvo finansija uz podršku UN pokrenulo je portal eRegulation koji sadrži podatke o registraciji kompanija, imovine, radnika, poreskoj politici, građevinskim dozvolama. Sajt je nagrađen na Svjetskom investicionom forumu u Ženevi.

"U ovoj fazi očekujemo da portal bude informativan, a u perspektivi bi mogao da preraste, tj da se pruža dio usluga koje će značiti i online aplikaciju za dobijanje neke licence i online dobijanje dokumenata. Što bi značilo da možete sva dokumenta da podnesete online i na kraju da vam online bude uručeno rješenje o dobijanju određene dozvole ili licence", kazala je Bojana Bošković iz Ministartsva finansija.

Stranim kompanijama zainteresovanim za ulaganja na Zapadnom Balkanu na raspolaganju je Regionalna investiciona online platforma. Pokrenuta je uz podršku EBRD-a i Evropske unije u okviru Berlinskog procesa.

"Investiciona platforma zamišljena je tako da na jendom mjestu pruži potencijalnim zainteresovanim investitorima sve pojedinosti vezane za poslovni ambijent zemalja zapadnobalkanske šestorke, tržišta od skoro 20 miliona ljudi", kazala je Tanja Radusinović iz Privredne komore.

Iz Agencije za promociju stranih investicija kažu da su investicone platforme bitne za poboljšanje biznis ambijenta kako bi se domaći i strani investitori upoznali sa svim procedurama. Regionalna platforma je šansa za veća ulaganja u državam regiona, kažu u Agenciji za promociju stranih investicija.

"Mislim da je to dobra inicijativa iz razloga što sve zemlje regiona svoje komparativne prednosti koje mogu da iskoriste za privlačenje stranih direktnih investicija", kazao je Miloš Jovanović iz Agencie za promociju investicija.

Činjenica da Crna Gora u procesu evropskih integracija ima obavezu da domaće zakone usklađuje sa evropskim ukazuje i na neophodnost stalnog ažuriranja podataka i uključenost svih zaintersovanih u taj proces – države i privrednih asocijacija

Kristina Pavićević, TVCG

]]>
Mon, 19 Nov 2018 07:03:00 +0100 Ekonomija http://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/221446/klik-za-brzu-investiciju.html
Izrečene tri novčane kazne http://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/221418/izrecene-tri-novcane-kazne.html U okviru kampanje "Budi odgovoran" ove sedmice je evidentirano 19 pritužbi, na osnovu kojih su izrečene tri novčane kazne. ]]>

Inspektori su u dva navrata sa 200 eura kaznili prodavnicu bez naziva u Vučedolskoj ulici na Cetinju, nakon što su utvrdili da evidencija o nabavci robe nije vođena u skladu sa zakonom, kao i da nadležnom inspekcijskom organu nije podnijeta prijava najmanje osam dana prije početka rada.

Novčana kazna je izrečena i građevinskoj firmi Arming iz Herceg Novog na osnovu prijave o neprijavljenim radnicima, ali nije naveden njen iznos.

Inspekcija rada preduzela je mjere iz svoje nadležnosti po pitanju prijave protiv Štamparije Pobjede o neisplaćenim nadoknadama za noćni rad.

Podnosiocu prijave protiv plaže Ploče, u vezi sa neisplaćenim zaradama, dat je savjet da se obrati Agenciji za mirno rješavanje radnih sporova ili nadležnom sudu.

Prijava o nelegalnoj naplati parkinga u Herceg Novom, kako je objašnjeno, nije u nadležnosti Tržišne inspekcije.

Nepravilnosti nijesu utvrđene prilikom kontrole apoteke Bomal, agencije Safety Consulting, firmi Alfa Project i BK komerc i Parking servisa iz Podgorice, prodavnice Grin iz Nikšića, lokala Elite iz Bara, perionice u Pljevljima, fabrike stočne hrane Garant iz Danilovgrada, kao i A.R. iz Pljevalja i N.N. iz Herceg Novog.

U proceduri je prijava o neizdavanju fiskalnih računa u kafe baru Mona Lisa u Podgorici, a građani su se žalili i na smeće u Danilovgradu.

Kampanju Budi odgovoran krajem decembra 2013. godine pokrenuli su Ministarstvo finansija i Kancelarija Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Crnoj Gori s ciljem da doprinese jačanju svijesti javnosti i većem uključivanju građana u borbi protiv sive ekonomije.

Projekat omogućava građanima da jednostavno i brzo ukažu na nepravilnosti, poput neizdavanja fiskalnih računa, rada na crno ili kršenja potrošačkih prava i pomognu nadležnim institucijama da se što uspješnije izbore sa sivom ekonomijom.

Građanima su ostavljene na raspolaganje tri opcije da prijave uočene nepravilnosti, putem mobilne aplikacije Budi odgovoran, web sajtawww.budiodgovoran.me i kol centara Poreske uprave (PU) na broj 19707 ili Uprave za inspekcijske poslove 080 555 555.

]]>
Sun, 18 Nov 2018 19:44:00 +0100 Ekonomija http://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/221418/izrecene-tri-novcane-kazne.html
Andrijevica investirala 2 miliona u mini elektranu http://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/221415/andrijevica-investirala-2-miliona-u-mini-elektranu.html Opština Andrijevica investirala je u gradnju mini hidroelektrane oko dva miliona eura.Tako je taj grad postao jedini na sjeveru naše drzave koji iz svog budžeta finansira objekat iz kojeg će se godišnje u kasu slivati između 250 i 300 hiljada eura. ]]>

]]>
Sun, 18 Nov 2018 15:50:00 +0100 Ekonomija http://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/221415/andrijevica-investirala-2-miliona-u-mini-elektranu.html
Lidl ne dolazi u Crnu Goru http://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/221410/lidl-ne-dolazi-u-crnu-goru.html Njemački trgovački lanac Lidl, nakon nedavnog otvaranja prodavnica u Srbiji, ne razmišlja o širenju poslovanja i na crnogorsko tržište. ]]>

"Trenutno se koncentrišemo na dalji razvoj u Srbiji, nakon uspješnog otvaranja sredinom oktobra. U ovom trenutku ne razmišljamo da se proširimo na crnogorsko tržište", kazali su agenciji Mina-business predstavnici Lidl-a.

Lidl u Srbiji ima 19 prodavnica u 14 gradova.

Kompanija je u oktobru otvorila prvih 16 prodavnica u 12 srbijanskih gradova, a prošle sedmice još tri u Beogradu, Kruševcu i u Pančevu.

U tim prodavnicama se mogu kupiti samo neki od Lidl brendova, među kojima su Fin Carre, u okviru koga se proizvodi i najprodavanija Lidlova mliječna čokolada, konditorski proizvodi Sondey, hrana za bebe Lupilu, kozmetika Cien i kućna hemija W5.

Kada su u pitanju zemlje regiona, Lidl u Hrvatskoj ima više od 90 trgovina. Vrata prvih 13 trgovina kupcima su otvorena 2006. godine.

Maloprodajni lanac Lidl dio je Schwarz grupe čije je sjedište u Nekarsulmu u Njemačkoj.

Prva Lidl prodavnica otvorena je 1973. godine u Ludvigshafenu, a već krajem 80-ih godina postojalo je više od 600 samo na području tadašnje Zapadne Njemačke.

Veliko, novo tržište, otvara se 1989. godine, padom Berlinskog zida, kada Lidl počinje da se širi i u istočni dio zemlje.

Lidl u ovom trenutku postoji u 29 zemalja Evrope i Sjedinjenih Američkih Država (SAD), a njegova mreža broji više od 10,5 hiljada savremenih diskonta i zapošljava oko 260 hiljada ljudi.

]]>
Sun, 18 Nov 2018 14:00:00 +0100 Ekonomija http://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/221410/lidl-ne-dolazi-u-crnu-goru.html