RTCG - Radio Televizija Crne Gore - Nacionalni javni servis :: Ekonomija https://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/rss.html me https://www.rtcg.me/img/logo.png RTCG - Radio Televizija Crne Gore - Nacionalni javni servis :: Ekonomija https://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/rss.html Morsko dobro provjerava ugovore za pojedine plaže https://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/342992/morsko-dobro-provjerava-ugovore-za-pojedine-plaze-.html Javno preduzeće za upravljanje Morskim dobrom Crne Gore od imenovanja novog Upravnog odbora i menadžmenta firme ima jasan cilj da teži ka decentralizaciji i uvaži svaku realnu potrebu naših građana i lokalnih samouprava. To smo već i pokazali tokom ovog kratkog perioda od nepunih godinu, rekao je za Portal RTCG Blažo Rađenović, predsjednik UO Morskog dobra. Kako je naglasio, važno je da opštine znaju da će sva sredstva koja Morsko dobro prihoduje sa teritorija tih opština, biti vraćena kroz investicije i uređenje upravo njima.  Rađenović napominje da su se susreli sa mnoštvom problema u funkcionisanju ove državne kompanije koja je u prethodnom periodu, kako je ukazao, percipirana izrazito loše kod građana. Kako je rekao Rađenović, za sedam mjeseci održali su 13 sjednica Upravnog odbora.

"Uprkos raznim poteškoćama Morsko dobro je u samo nekoliko mjeseci sa novom upravom brzo krenulo u zaštitu plaže Ade Bojane. U Ulcinju smo sproveli tender za Skelu i očekuje se realizacija tog projekta, koji iznosi nešto manje od milion eura. Zaštitili smo Luku Budva i poništili štetan ugovor ail i dalje čekamo na saglasnost Vlade kako bi realizovali sporazum sa Opštinom Budva o ustupanju koji smo potpisali. Poništili smo štetan ugovor sa Vektra Bokom a dio tih plaža predali smo Opštini Herceg Novi na upravljanje", rekao je Rađenović.

Prema njegovom sudu, završili su tri jako bitna projekta šetališta na Jazu, i u Sutomoru, a za koji dan počinje izgradnja staze u Pržnu.

"Nakon više od decenije omogućili smo građanima Crne Gore nesmetanu komunikaciju javnim stazama i slobodan pristup plažama na Svetom Stefanu, a u svim opštinama na primorju ponovo smo vratili po jedno gradsko kupalište, oslobođeno mobilijara. Vratili smo Pine Tivtu, te izvršili mnogobrojne sanacije i nasipanja plaža kakav je primjer plaže ispred Doma za nezbrinutu djecu u Bijeloj. U planu su kapitalni projekti za sljedeću godinu koji su napravljeni nakon niza sastanaka sa lokalnim samoupravama i građanima svih opština primorja, a koji će u velikoj mjeri promijeniti vizuelni izgled svih opština na primorju i dati jednu novu ponudu", istakao je Rađenović. 

Kako navodi, obrazovali su komisiju i sprovode uveliko revizije važećih štetnih investicionih ugovora za pojedina kupališta i čiji epilog, po njegovom sudu, može biti krivična odgovornost osoba čija su imena poznata crnogorskoj javnosti.

"Takođe smo donijeli glavne akte preduzeća poput sistematizacije i racionalizacije, u pripremi je nacrt kolektivnog ugovora, ali i Statut preduzeća za koji još čekamo saglasnost Vlade. Podsjetiću, što se tiče kupališta, tenderi su raspisani 2019.godine i traju do 2023.godine kada spremamo jedan potpuno novi način i pravilnik o bodovanju ali i najmanjoj cijeni zakupa. To u prevodu znači da će za resurs koji je najvredniji u Crnoj Gori, a to su plaže, početna cijena biti mnogo veća nego što je to dosad bilo", kaže Rađenović.

Kako navodi, time ćemo imati više sredstava za kapitalne investicije, što je glavni cilj. 

"Takođe, ubuduće mogućnost konkurisanja zainteresovanih lica na tenderima za plaže biće mnogo rigoroznija o čemu će biti više riječi u narednom periodu", zaključuje Rađenović.

]]>
27.11.2021T19:50:00 +0100 Ekonomija https://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/342992/morsko-dobro-provjerava-ugovore-za-pojedine-plaze-.html
Jake sumnje da je bilo korupcije u Crnoj Gori https://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/342987/jake-sumnje-da-je-bilo-korupcije-u-crnoj-gori.html Teret zbog izgradnje autoputa pao je na novu Vladu Crne Gore i pogoršao je jake sumnje u korupciju vezano za to gradilište, ukazala je francuska državna televizija "France24". Kako su naveli u izvještaju o projektu autoputa u Crnoj Gori, izgradnja kasni već dvije godine. "U Crnoj Gori, izgradnja autoputa za otvaranje ove balkanske države - što je projekat pokrenut 2014. godine - sada kasni više od dvije godine. Sa svojim visokim ekološkim i finansijskim troškovima (više od milijardu dolara), ovaj faraonski projekat je opasno povećao dug zemlje od 600.000 stanovnika", javila je francuska državna televizija.

Kako se ističe, posao finansira kineska banka, a najvećim dijelom ga izvode kineska državna kompanija i lokalna firma bliska prethodnoj vladi, koja je potpisala ugovor.

"Ali ako Crna Gora ne plati svoj kredit, ugovor predviđa da se država mora odreći suvereniteta nad određenim djelovima svoje teritorije. Ovaj teret pao je na novu vladu ove zemlje i pogoršao je jake sumnje u korupciju vezano za ovo gradilište", navela je "France 24". 

Kako se tvrdi, projekat autoputa je dio "Novog puta svile", odnosno ambicioznog projekta investicija u infrastrukturu u inostranstvu koji je pokrenuo zvanični Peking 2013. godine.

"Moderna verzija ovog trgovinskog koridora sastoji se od kopnene komponente – sa uspostavljanjem ili finansiranjem željeznice između Kine i Evrope – i pomorska komponenta, koja uključuje ulaganja u desetine luka širom svijeta kako bi se olakšala kineska trgovina", navela je u svom izvještaju "France24".

 

]]>
27.11.2021T19:29:00 +0100 Ekonomija https://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/342987/jake-sumnje-da-je-bilo-korupcije-u-crnoj-gori.html
Podsticaje zasnovati na jasnim finansijskim pokazateljima https://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/342955/podsticaje-zasnovati-na-jasnim-finansijskim-pokazateljima.html Svako moguće davanje podsticaja za razvoj digitalne infrastrukture i IT kompanija mora biti zasnovano na jasnim finansijskim pokazateljima, koji potvrđuju da su takve potencijalne subvencije radi javne koristi, a ne privatnih interesa, smatraju u Akciji za socijalnu pravdu (ASP). U toj nevladinoj organizaciji (NVO) su rekli da bi se, u suprotnom, namjera Vlade, koja na „mala vrata“ uvodi te podsticaje kroz Strategiju digitalne transformacije za naredni četvorogodišnji period, mogla pretvoriti u opasnu avanturu“ na teret svih crnogorskih građana, koji bi, po ko zna koji put, plaćali bogaćenje pojedinaca.

Nacrt Strategije digitalne transformacije Crne Gore od naredne do 2026. godine bio je do skoro na javnoj raspravi, a ASP je pripremila preporuke, koje će početkom naredne sedmice dostaviti kabinetima predsjednika Vlade i Skupštine, Zdravka Krivokapića i Alekse Bečića.

„Iako projektuje podsticaje za digitalnu infrastrukturu i IT kompanije, dokument ne sadrži niti jedan podatak, a kamoli analizu, koji treba da pokažu benefite za građane i društvo u cjelini, koje bi oni dobili zato što bi finansirali te biznise“, navodi se u saopštenju ASP-a.

Stoga ASP naglašava da je neprihvatljivo otvarati mogućnost poreskih olakšica i subvencija za novoosnovane IT kompanije, a pri tome ne davati finansijske procjene o okvirnom iznosu takvih olakšica i pomoći, te naročito ne opravdati javni interes od uvođenja takvih mjera.

ASP je ukazala na to da je, u cilju ubrzanja digitalizacije crnogorskog društva, potrebno ubrzati i rok da se stara lična dokumenta zamijene novim eID dokumentima. U Nacrtu Strategije navodi se okvirni podatak da je preko 120 hiljada građana sa novim dokumentima, ali je planirano da zamjena starih ličnih dokumenata traje još najmanje nekoliko godina.

„To će se odraziti na tempo digitalizacije društva, pa ASP preporučuje da se obezbijede finansijska sredstva da se ubrza zamjena starih ličnih dokumenata, a sve sa ciljem da se Crna Gora brže kreće u procesu digitalne agende i pojednostavljivanja života građana“, navodi se u saopštenju.

ASP je preporučila i da se utvrdi precizan rok do kada će komunikacija sa javnom upravom biti na elektronski način, što podrazumijeva da se korisnicima pruži kompletna, a ne djelimična online usluga, jer je to jedan od načina da se ubrza digitalizacija u javnoj upravi, a time i društvu ukupno.

„Pri tome je neshvatljivo da resorno Ministarstvo javne uprave nema mogućnost elektronskog prikupljanja podataka o e-servisima i uslugama drugih organa vlasti, elektronsko upravljanje dokumentima implementirano je u svega 17 institucija (ne navodi se kojih), dok ostaje nejasno i da li se Informacioni sistem za planiranje i izvještavanje primjenjuje od organa vlasti i u kojoj mjeri“, precizirali su iz ASP-a.

Uprkos konstatovanju činjeničnog stanja o jako niskom nivou digitalnih vještina u zemlji, Nacrt Strategije ne nudi jasnu viziju i redosljed koraka kako da se takvo stanje promijeni.

„Pored toga, dokument navodi informacije o Portalu otvorenih podataka, ali ukazuje da je oko polovine baza podataka obezbijeđeno od samo dvije institucije, i to Uprave za statistiku i Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta, što znači da većina ne objavljuje podatke u otvorenom formatu“, dodaje se u saopštenju.

Stoga ASP predlaže da se propiše jasna zakonska obaveza za kompletnu upravu, i na centralnom i na lokalnom nivou, sa strogim kaznama za neispunjavanje zakonom propisanih obaveza, da objavljuju podatke u otvorenom formatu, a što će doprinijeti većoj transparentnosti u zemlji.

]]>
27.11.2021T16:14:00 +0100 Ekonomija https://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/342955/podsticaje-zasnovati-na-jasnim-finansijskim-pokazateljima.html
Tunel Sozina opslužio 39,6 hiljada vozila https://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/342953/tunel-sozina-opsluzio-396-hiljada-vozila.html Kroz tunel Sozina je u periodu od 19. do 25. novembra prošlo 39,6 hiljada vozila, većinom automobila. Prema podacima sa sajta Monteputa, koji gazduje Sozinom, od početka ove godine tunel je opslužio 2,4 miliona vozila.

U čitavoj prošloj godini kroz tunel je prošlo 1,93 miliona vozila, u 2019. njih 2,83 miliona, a u 2018. godini 2,82 miliona.

Tunel Sozina otvoren je u julu 2005. godine. Njegova izgradnja koštala je oko 74 miliona EUR, od čega je 50 miliona obezbijedila Crna Gora, dok je 24 miliona obezbijeđeno kreditom Evropske investicione banke (EIB).

Tunel Sozina dugačak je 4,19 hiljada metara i povezuje primorsku regiju sa centralnim dijelom Crne Gore.

]]>
27.11.2021T15:03:00 +0100 Ekonomija https://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/342953/tunel-sozina-opsluzio-396-hiljada-vozila.html
Kamatne stope pale https://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/342945/kamatne-stope-pale.html Prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa na odobrene kredite, koja obuhvata sve njihove troškove, u septembru je pala 0,14 procentnih poena i iznosila je 5,72 odsto, pokazuju podaci Centralne banke (CBCG). "Prosječna ponderisana nominalna kamatna stopa pala je u odnosu na avgust 0,02 procentna boda na 5,21 odsto", navodi se u Biltenu CBCG.

Kamatne stope na novoodobrene kredite u septembru su porasle, efektivna 0,01 procenti poen na 5,9 odsto, a nominalna 0,05 procentnih bodova na 5,22 odsto.

Kamatne stope mikrokreditnih finansijskih institucija (MFI) u septembru su porasle, efektivna 0,04 procentna poena na 23,31 odsto, a nominalna 0,03 procentna boda na 20,51 odsto.

Kamatne stope MFI na novoodobrene kredite u septembru su porasle, efektivna 0,15 procentnih poena na 24,02 odsto, a nominalna 0,15 procentnih bodova na 20,84 odsto.

Prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa na depozite u septembru je ostala na avgustovskom nivou od 0,35 odsto.

Razlika između aktivnih i pasivnih kamatnih stopa u septembru je iznosila 5,37 procentni poen i manja je u odnosu na avgust.

]]>
27.11.2021T13:52:00 +0100 Ekonomija https://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/342945/kamatne-stope-pale.html
Predstavljene prilike koje nudi plava ekonomija https://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/342939/predstavljene-prilike-koje-nudi-plava-ekonomija.html Rad na takozvanim plavim projektima pokazao je da se treba usmjeriti na podizanje kapaciteta dijela privrede koji pripada plavoj ekonomiji i ima potencijala da utiče na ukupni rast, ocijenila je vršiteljka dužnosti predsjednice Privredne komore (PKCG), Nina Drakić. Ona je na konferenciji o pomorstvu, koju organizuje Pomorski fakultet Univerziteta Crne Gore povodom 62 godine od osnivanja u hotelu Cattaro u Kotoru, pohvalila ideju okupljanja institucija koje se u bilo kom segmentu bave plavom ekonomijom.

„Smatram da ovu konferenciju treba da iskoristimo kao priliku za bolje povezivanje te, na bazi toga, sinergetsko djelovanje u pravcu razvoja ovog segmenta ekonomije, koji sve više dobija na značaju na nivou regionalnih i ukupnih evropskih politika“, rekla je Drakić.

Drakić je, kako je saopšteno iz PKCG, navela da Privredna komora trenutno implementira pet projekata na ovu temu, više njih je uspješno završeno, a za neke nove se apliciralo.

„Dosadašnji rad na takozvanim plavim projektima pokazao je da se treba usmjeriti na podizanje kapaciteta unutar naše institucije, a i među dijelom privrede koja pripada plavoj ekonomiji i ima potencijala da utiče na ukupni rast baziran prije svega na inovacijama“, kazala je Drakić.

Ona je uputila i čestitku domaćinu povodom 62 godine uspješnog trajanja i rada Pomorskog fakulteta, ističući da je riječ o tradiciji vrijednoj dubokog poštovanja, kroz koju je ova obrazovovna ustanova stvarala uspješne kadrove, čiji je kvalitet prepoznavala i prepoznaje svjetska pomorska industrija.

Obraćanja povodom otvaranja konferencije imali su dekan Pomorskog fakulteta Špiro Ivošević, državni sekretar u Ministarstvu kapitalnih investicija Zoran Radunović, predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić, i Neda Ojdanić iz Ministarstva prosvete, nauke, kulture i sporta.

Na otvaranju je govorila i direktorica Sektora za projekte u Privrednoj komori Tanja Radusinović, koja je ukratko predstavila insitituciju i projektne aktivnosti koje su u toku, a koje su podržali različiti programi finansirani uglavnom iz sredstava Evropske unije.

PKCG i Institut za moderne tehnologije Crne Gore su danas, u okviru konferencije, organizovali Forum plavog rasta i panel diskusiju na temu Razvojne prilike koje nudi ekonomija plavog rasta.

U okviru Foruma plavog rasta koji je ogranizovan u okviru drugog dana, a koji je vodila Marija Raspopović iz Privredne komore, predstavljeni su projekti, projektne aktivnosti i ostvareni rezultati u oblasti plavog rasta koje realizuju institucije i organizacije u Crnoj Gori, a sve u cilju boljeg povezivanja između različitih vrsta aktera i dalje saradnje među njima.

Ispred Privredne komore na Forumu se prisutnima obratila Sandra Perić, koja je predstavila projekat BLUEfasma, njegove ciljeve, dosadašnje aktivnosti koje su realizovane, postignute rezultate i aktivnosti planirane za naredni period.

Perić je najavila finalni događaj BLUEfasma projekta i završnu konferenciju projekta u Crnoj Gori koja će u junu naredne godine okupiti relevantne aktere iz zemlje i inostranstva.

“Intencija Privredne komore je da ovaj događaj bude organizovan kao dvodnevna konferencija, koja će se baviti svim pitanjima vezanim za more. To znači da će pored ribarstva i akvakulture, ovaj događaj obuhvatiti i teme kao što je saobraćaj, pomorstvo, marina turizam, turizam uopšte, ICT i inovacije u plavoj ekonomiji”, rekla je Perić.

Pored BLUEfasma projekta, Perić je predstavila i projekte Shipmentt, koji se tiče jačanja intelektualne svojine i procesa transfera tehnologija u sektorima zelene mobilnosti, i Blueair koji ima za cilj da ojača institucionalne kapacitete država i regiona jadransko-jonske oblasti u definisanju zajedničkog pristupa sprovođenju politike pametne specijalizacije u oblasti plavog rasta na makroregionalnom nivou.

Pored Privredne komore, u okviru Foruma plavog rasta i panel diskusije Razvojne prilike koje nudi ekonomija plavog rasta svoje projekte u oblasti plave ekonomije predstavili su Institut za savremene tehnologije Crne Gore, Institut za biologiju mora Univerziteta Crne Gore, Naučno-tehnološki park Crne Gore i Inovaciono-preduzetnički centar Tehnopolis.

“Bluefasma je projekat osnaživanja inovativnih kapaciteta malih i srednjih preduzeća, pomorskih klastera i mreža u MED priobalnim područjima sa ciljem pružanja podrške cirkularnoj ekonomiji i plavom rastu u ribarstvu i akvakulturi”, navodi se u saopštenju.

Taj projekat teži da pokrene promjene u sektoru ribarstva i akvakulture mediteranskih ostrva i priobalnih područja pojačavanjem prilagođenosti praksi cirkularne ekonomije (CE). Projekat se odnosi na problem kontinuiranog transnacionalnog izazova iscrpljivanja prirodnih resursa i manjka inovacija u oblasti ribarstva/akvakulture i cirkularne ekonomije.

U okviru ovog projekta sprovedene su brojne aktivnosti. Jedna od značajnijih je pokretanje online platforme Bluefasma koja je dizajnirana da podstakne i razvije Bluefasma alate u toku trajanja ovog projekta. Očekuje se da će raspoloživa rješenja data putem platforme povećati sposobnost plavih aktera i ojačati transnacionalnu saradnju prema plavoj cirkularnoj ekonomiji.

Bluefasma se sprovodi od novembra 2019. godine, a realizuje u okviru prioritetne ose 1 – promovisanje inovativnih kapaciteta na prostoru Mediterana za razvoj pametnog i održivog rasta i finansira kroz Interreg Mediteranski program. Pridruženi partner PKCG je Univerzitet Crne Gore – Institut za biologiju mora, a planirano je da traje do juna naredne godine.

]]>
27.11.2021T13:16:00 +0100 Ekonomija https://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/342939/predstavljene-prilike-koje-nudi-plava-ekonomija.html
Slijedi podrška inovacionoj zajednici https://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/342926/slijedi-podrska-inovacionoj-zajednici.html U periodu koji slijedi, u fokusu Vladinih aktivnosti će biti podrška inovacionoj zajednici operacionalizovana kroz grantove namijenjene privredi i naučno-istraživačkoj zajednici koje će u narednoj godini objaviti Fond za inovacije. Ona je to kazala tokom posjete delegacije Ministarstva ekonomskog razvoja i Fonda za inovacije Crne Gore Fondu za inovacionu delatnost i Naučno-tehnološkom parku u Beogradu.

Kako je saopšteno iz ministarstva, posjeta je upriličena kako bi se upoznali sa trenutnim stanjem, izazovima i dobrim praksama u inovacionom ekosistemu u regionu.

"Istovremeno, krajem 2022. godine završetkom radova na izgradnji Naučno-tehnološkog parka biće obezbijeđena neophodna infrastruktura za razvoj cjelokupnog inovacionog ekosistema. Vrijedna iskustva koja su sa nama podijelile kolege iz Srbije i dogovorena saradnja za naredni period, doprinijeće efikasnijoj implementaciji naših inovativnih programa i projekata", dodala je državna sekretarka Milena Lipovina-Božović.

Delegacija su činili: Milena Lipovina-Božović, državna sekretarka u Ministarstvu ekonomskog razvoja, Bojana Femić-Radosavović, izvršna direktorka Fonda za inovacije, Vasilije Čarapić, predsjednik Odbora direktora Fonda za inovacije, Ivana Pejović, članica Odbora direktora Fonda za inovacije, Milica Marković, članica Odbora direktora Fonda za inovacije, Miloš Vuković, projekt menadžer i Bojan Popović, asistent projekt menadžera. Tokom posjete Beogradu delegacija se sastala sa Ivanom Rakonjcem, izvršnim direktorom Fonda i menadžerskim timom Fonda, kao i Gordanom Danilović-Grković, direktorkom Naučno-tehnološkog parka Beograd. Dogovoreni su načini buduće saradnje, prezentirani dobri primjeri uspješnih inovacija finansiranih kroz projekte Fonda za inovacionu delatnost Srbije i prednosti koje imaju stanari NTP Beograd.

Posjeta je, kako se saopšteno, realizovana kroz projekat "Unapređenje preduzetništva kroz naprednu savjetodavnu podršku i infomacione servise" koji ko-finansiraju Evropska unija i Vlada Crne Gore kroz instrument pretpristupne pomoći IPA, a sprovodi EBRD u partnerstvu sa Ministarstvom ekonomskog razvoja Crne Gore koje je korisnik ovog projekta.

]]>
27.11.2021T12:13:00 +0100 Ekonomija https://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/342926/slijedi-podrska-inovacionoj-zajednici.html
Spasili smo ljude iz dužničkog ropstva https://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/342920/spasili-smo-ljude-iz-duznickog-ropstva.html Predsjednik Pokreta za promjene Nebojša Medojević saopštio je da je međunarodna arbitraža odbila tužbeni zahtjev Addiko banke oko Zakona o konverziji kredita u švajcarskim francima u eure, koji su sa Udruženjem korisnika kredita u CHF usvojili u parlamentu. “Upornom borbom Udruženja korisnika kredita u CHF koje su zastupali Dragan Senić i advokat Miško Ćalasan, nas poslanika Demokratskog fronta (DF) i opozicije i Odbora za budžet i finansije uspjeli smo da prvi u regionu usvojimo zakonsko rješenje koje su kasnije kopirali u Hrvatskoj i Mađarskoj i spasimo veliki broj građana iz dužničkog ropstva”, naveo je Medojević.

On je kazao da je bio ovlašćeni predstavnik predlagača, zajedno sa kolegama Andrijom Mandićem i Milanom Kneževićem u parlamentu i u saradnji sa tadašnjim predsjednikom Odbora za budžet i finansije, Aleksandrom Damjanovićem uspjeli da pobijede, kako je naveo, snažni lobi bivše Hypo Alpe Adria banke koja je imala punu podršku braće Đukanović, korumpiranih struktura u Centralnoj banci i kupljenih medija.

“Ovim zakonom ostavili smo banku najmanje 200 miliona eura lihvarskog krvavog profita i spasili preko hiljadu, a sa žirantima i članovima porodica i mnogo više, ljudi iz kandži dužničkog ropstva”, rekao je Medojević.

On je čestitao svim herojima te borbe države i parlamenta protiv, kako je kazao, bankarske mafije.

“Obični mali ljudi, poslanici opozicije i na kraju čitav parlament je pokazao da institucije mogu, kada to hoće, da zaštite interese građana od pohlepnih bankara i da je država jača od svih, kada radi kako treba”, zaključio je Medojević.

]]>
27.11.2021T11:08:00 +0100 Ekonomija https://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/342920/spasili-smo-ljude-iz-duznickog-ropstva.html
Traže agente za terensku prezentaciju, početna plata 200 eura https://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/342916/traze-agente-za-terensku-prezentaciju-pocetna-plata-200-eura.html Preduzeće EPCG-solar-gradnja je, u cilju realizacije projekata Solari 3000 + i Solari 500, odlučilo da privremeno angažuje agente za terensku prezentaciju ovog veoma značajnog projekta. Izvršioci se traže za opštine Podgorica, njih 16, Nikšić osam, Kotor, Herceg Novi, Ulcinj, Bar i Budva po četvoro, kao i Danilovgrad, Cetinje, Bijelo Polje, Berane i Pljevlja po dvoje.

“Uslov za prijavu je završena srednja škola, III ili IV nivo kvalifikacije, a izvršioci će biti angažovani na vremenski period od mjesec, uz mogućnost produženja”, navodi se u saopštenju.

Početna mjesečna neto naknada za ovo angažovanje iznosi 200 eura, koja se uvećava zavisno od stepena aktivnosti i učešća izvršilaca u promociji projekta, a što će se bliže definisati odgovarajućim ugovorom.

Projekat Solari 3000+ i Solari 500+, vrijedan 30 miliona eura, predstavlja početak energetske tranzicije u Crnoj Gori i jednu od najznačajnijih investicija u energetskom sektoru u posljednjih 40 godina.

EPCG je osnovala društvo sa ograničenom odgovornošću EPCG-solar-gradnja koje će obavljati implementaciju ovog projekta.

Detalje prijave možete naći OVDJE.

]]>
27.11.2021T10:29:00 +0100 Ekonomija https://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/342916/traze-agente-za-terensku-prezentaciju-pocetna-plata-200-eura.html
Depoziti u bankama veći od državnog duga https://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/342914/depoziti-u-bankama-veci-od-drzavnog-duga.html Depoziti u bankama na kraju oktobra iznosili su 4,06 milijardi eura i nalaze se na najvećem nivou ikada.  Prema podacima Centralne banke (CBCG) depoziti su sada 750 miliona veći nego u oktobru prošle godine, prenose Vijesti.

Prema podacima Ministarstva finansija, neto javni dug je na kraju septembra iznosio 3,55 milijardi, odnosno depoziti privrede i građana u bankama su 500 miliona veći od državnog duga.

Ukupno odobreni krediti na kraju oktobra iznosili su 3,44 milijardi, pa su depoziti za oko 600 miliona veći od izdatih kredita. Ovo pokazuje značajnu snagu i očuvanost bankarskog sektora koji ima prostor da poveća kreditiranje privrede, građana i javnog sektora.

Depoziti i štednja crnogorskih građana iznose 1,35 milijardi eura i 130 miliona ili 11 odsto su veći nego u istom mjesecu prošle godine. Depoziti privrede iznose 1,25 milijardi i 230 miliona ili 22 odsto su veći nego prije 12 mjeseci.

Javna uprava na državnom i lokalnom nivou ima depozite u bankama od 283 miliona i imali su rast u uporednom periodu za 50 miliona ili 20 odsto. Domaći finansijski sektor imao je depozite od 47 miliona, što je na nivou prošlogodišnjih.

Depoziti nevladinih i neprofitnih organizacija iznose 60 miliona eura i za dva miliona su veći nego prije godinu.

Strane firme i građani su u crnogorskim bankama na kraju oktobra imali depozite od 1,06 milijardi što je 340 miliona ili 48 odsto više u odnosu na isti mjesec prošle godine. Od stranih depozita na strane građane se odnosi 606 miliona eura, što je oko 150 miliona više, dok strane kompanije za godinu povećale depozite skoro duplo sa 234 na 445 miliona eura.

Strane finansijske organizacije su za prethodnih 12 mjeseci smanjile depozite sa 26 na sedam miliona eura, dok je stranim nevladinim i neprofitnim organizacijama ostala ista suma u bankama od tri miliona eura.

Podaci o ročnosti depozita domaćih građana pokazuju da su značajno povećani depoziti po viđenju (novac koji se nalazi na tekućem računu bez oročenja) sa 758 miliona eura u oktobru prošle godine na sadašnji iznos od 901 milion, dok su oročeni depoziti (klasična štednja uz kamatu) za isti period neznatno smanjeni sa 467 na 456 miliona eura.

Domaće kompanije su na kraju oktobra dugovale crnogorskim bankama za kredite 1,13 milijardi što je svega jedan odsto ili 17 miliona više nego prije godinu. Građani bankama za kredite duguju 1,42 milijarde eura što je oko dva odsto ili 30 miliona više nego prije godinu.

Ukupne kreditne obaveze stranih pravnih i fizičkih lica prema crnogorskim bankama na kraju oktobra iznose su 592 miliona eura, što je 240 miliona ili 66 odsto više nego prije godinu.

]]>
27.11.2021T09:55:00 +0100 Ekonomija https://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/342914/depoziti-u-bankama-veci-od-drzavnog-duga.html
Otvaranjem hotela, posao za 25 Danilovgrađana https://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/342910/otvaranjem-hotela-posao-za-25-danilovgradjana.html Predsjednica Opštine Danilovgrad Zorica Kovačević, saopštila je da je za ponos svima to što će u kriznoj, korona godini 25 Danilovgrađana naći svoje radno mjesto u hotelu Zeta. “Istovremeno tako se, što je još i važnije, stvara mogućnost unapređenja kvaliteta života za čak 25 porodica u jednoj maloj opštini”, kazala je Kovačević Dnevnim novinama.

Kako je navela, to možda jesu brojčano mali, ali za Danilovgrađane i lokalnu upravu značajni iskoraci.

“Hrabrost i čisti profesionalizam stvorili su novi hotel Zeta. Sa ponosom mogu istaći da će četiri zvjezdice stajati na ulazu u hotel, što najbolje govori o njegovom sadržaju i standardima”, kazala je Kovačević.

Ona je navela da ne sumnja da Danilovgarad dobija novo lice.

“U najkraćem, očekujemo porast broja dolazaka i noćenja domaćih i stranih turista kojima će hotel Zeta ponuditi jedan novi, savremeni i ne samo smještajni sadržaj. To će, sigurna sam, biti podsticaj za razvoj komplementarnih djelatnosti, a time posredno i otvaranje drugih radnih mjesta u našem gradu”, rekla je Kovačević.

Adaptacija hotela povjerena je kompaniji Savana Sambic, koja je u većinskom vlasništvu grupacije Savana, čiji je vlasnik uspješni biznismen i humanista Veselin Mijač.

Otvaranje hotela je, prema ranijim najavama, planirano uoči Dana Opštine koji će biti obilježen 9. decembra.

]]>
27.11.2021T09:05:00 +0100 Ekonomija https://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/342910/otvaranjem-hotela-posao-za-25-danilovgradjana.html
Prevazići turizam "sunca i mora" https://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/342887/prevazici-turizam-sunca-i-mora.html Broj ležajeva u hotelima sa 4 i 5 zvjezdica u biće povećan za preko pet i po hiljada do 2025. godine. To je predviđeno Nacrtom Strategije razvoja turizma Crne Gore do 2025. godine koji je Vlada juče objavila.

Trenutno, u hotelima sa 5 zvjezdica u Crnoj Gori ima 4.860 ležajeva, dok u ih je u hotelima sa 4 zvjezdice 21.471.

Vlada planira da u naredne četiri godine u hotelima sa 5 zvjezdica bude 7.500 ležajeva, a u hotelima sa 4 zvjezdice 23.500.

Hoteli u te dvije kategorije sada učestvuju sa 58 odsto u strukturi, a plan je da 2025. godine to bude 62 odsto.

Vlada Crne Gore usvojila je Strategiju razvoja turizma do 2025. godine i Akcioni plan, kojim je predviđena diversifikacija ponude, proširenje turističke sezone, izbalansiran regionalni razvoj, kao i smanjenje pritiska na obalu i poštovanje principa održivog razvoja destinacije.

U dokumentu se navodi da turizma predstavlja stratešku privrednu granu crnogorske ekonomije.

Kako se navodi u strategiji cilj je da se razvojem turizma obezbijedi povećanje zaposlenosti, podizanje nivoa životnog standarda i uravnoteženiji regionalni razvoj.

“Vlada Crne Gore opredijeljena je za kontinuirani održivi razvoj turizma, sa fokusom na efikasno korišćenje resursa, uz promociju Crne Gore kao zelene, održive i odgovorne turističke destinacije. U kreiranju strateškog pristupa važno je poštovati i ustavno određenje da je Crna Gora ekološka država, kao i okvir dat donošenjem Nacionalne strategije održivog razvoja Crne Gore do 2030. godine, kojom su prenešeni principi održivosti iz Agende 2030. u nacionalne okvire”, stoji u dokumentu.

Među ciljevima navode se smanjenje sezonalnosti, regionalnog disbalansa, poboljšanje iskustva turista, povećanje broja smještajnih kapaciteta visoke kategorije, kao i malih smještajnih objekata u srednjem i sjevernom regionu, poboljšanje saobraćajne dostupnosti destinacije, uz nezaobilaznu diversifikaciju proizvoda i usluga, inovativna rešenja i primjenu savremenih tehnologija, intenzivniju i ciljanu promociju turističke ponude, smisleniju i intenzivniju saradnju između turističkih poslenika i javnog sektora, sve u korelaciji sa strateškim ciljevima Vlade Crne Gore.

“Za postizanje boljih rezultata u sektoru turizma, ključna je diversifikacija proizvoda, koja se postiže kroz kontinuirani rad na korišćenju svih prirodnih i stvorenih potencijala koje ima Crna Gora. Diversifikacijom bi proizvod prevazišao granice ponude "sunca i mora", kako se najčešće percipira naša destinacija, a to bi rezultiralo nužnim proširenjem turističke sezone i izbalansiranim regionalnim razvojem, smanjenjem pritiska na obalu i poštovanje principa održivog razvoja destinacije”, navodi se u Strategiji.

Turizam, kao dominantna razvojna grana Crne Gore je, kako se navodi, ključan u ostvarenju ekonomske stabilnosti Crne Gore.

“Čini se da je pravi trenutak da se, pored oporavka u turizmu, pažnja posveti i kreiranju novog razvojnog i upravljačkog modela. S tim u vezi, Strategijom razvoja turizma do 2025. godine s Akcionim planom definisani su pravci razvoja turizma, uz razvoj konkurentnosti i kvalitetnijeg pozicioniranja Crne Gore na globalnoj turističkoj mapi. Akcionim planom definisane su ključne mjere/aktivnosti kao i njihovi nosioci, rokovi koji ih prate i finansijski okvir za realizaciju”, navodi se u dokumentu.

]]>
27.11.2021T07:00:00 +0100 Ekonomija https://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/342887/prevazici-turizam-sunca-i-mora.html
Tužilaštvo da ispita kredite bivše Hipo banke https://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/342899/tuzilastvo-da-ispita-kredite-bivse-hipo-banke.html Pravda je spora ali nadam se za nas koji smo prošli životnu golgotu konačno dostižna i u Crnoj Gori, kazao je za Portal RTCG Dragan Senić, predstavnik klijenata bivše Hipo banke koji su uzimali kredite u švajcarskim francima. On je pozdravio odluku Arbitražnog suda konstituisanog u skladu sa pravilima Međunarodnog centra za rješavanje investicionih sporova (ICSID) koji je odbacio sve tužbene zahtjeve koje je Adiko banka (ranije Hipo) podnijela protiv crnogorske Vlade.  Sud je odbacio navode Adiko banke da Zakon o konverziji kredita u švajcarskim francima u eure iz 2015. godine, s izmjenama i dopunama iz avgusta 2016.godine predstavlja povredu međunarodno-pravnih obaveza Crne Gore po osnovu Bilateralnog investicionog sporazuma između Austrije i bivše Jugoslavije, čiji je Crna Gora pravni sljedbenik. 

Senić nam je rekao da ova međunarodna presuda samo potvđuje ono što je još 2017.godine Sud pravde EU - najveća pravna instanca - presudio o ovim, kako je ukazao, prevarnim i spekulativnim kreditima.

"Samo naši sudovi i naše Tužilaštvo to i dalje ne vide. Svi su im dokazi dostavljeni. Tužba je kod Tužilačkog savjeta i institucije moraju konačno početi da rade svoj posao - i sudovi i tužilaštvo, po zakonu, pravdi i pravu", navodi Senić.

Kako je poručio, ako nekome nije do sad nešto bilo jasno, treba vjerovati da nakon ove najnovije preusde jeste.

"Pravda jeste spora i nadam se za nas koji smo prošli životnu golgotu konačno dostižna i u Crnoj Gori", zaključio je Senić. 

]]>
27.11.2021T06:40:00 +0100 Ekonomija https://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/342899/tuzilastvo-da-ispita-kredite-bivse-hipo-banke.html
Zajednički obnavljamo privrednu aktivnost Nikšića https://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/342828/zajednicki-obnavljamo-privrednu-aktivnost-niksica.html Ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović kazao je da će se iduće godine kroz Program za unapređenje konkurentnosti i Kreditno-garantni fond, ali i uz ostale podsticajne mjere doprinijeti razvoju i unapređenju konkurentnosti nikšićke privrede. Kako su saopštili iz MER-a, Milatović boravi u radnoj posjeti Nikšiću, gdje se sastao sa predsjednikom Opštine i predsjednikom Skupštine opštine Markom Kovačevićem i Nemanjom Vukovićem.

"Jako sadržajna posjeta, prvo sa gradonačelnikom Kovačevićem, kojem sam predočio nekoliko stvari koje su u nadležnosti Ministarstva ekonomskog razvoja, a koje će apsolutno značiti dodatni tempo razvoja kako u Nikšiću tako i u cijeloj Crnoj Gori", izjavio je Milatović.

U nastavku posjete, Milatović i Kovačević razgovarali su sa predstavnicima menadžmenta i radnicima Željezare nakon čega je Milatović iskazao optimizam kada su u pitanju nagomilani problemi.

"Imali smo transparentan sastanak sa lokalnim predstavnicima 'Tosyali group' koja je u fazi prodaje Željezare. Upravo je moja nedavna posjeta Turskoj u osnovi bila u cilju rješavanja problema i obnove proizvodnje u Željezari i nakon toga smo dobili još zainteresovanih kupaca. MER je u stalnoj komunikaciji sa predstavnicima 'Tosyali group' i vjerujemo u brzo rješenje, a dok se to ne desi radnici će primati naknadu u iznosu od 90 odsto zarade koju su primali do trenutka prekida proizvodnje. Iskreno se nadam i vjerujem da će se sve riješiti tako da donosi dobrobit radnicima u Nikšiću i obnovu proizvodnje", ocijenio je Milatović.

"Vrlo sam realističan u svojim projekcijama, i obećavam samo ono što mogu da isporučim. U ovom slučaju sam svjestan da širi kontekst u ovoj priči nije nimalo lak, pogotovo za ministra ekonomije, ali vjerujem u dozu optimizma koji su današnji pregovori unijeli i da je rješenje izvjesno", dodao je Milatović.

Najavljeno je i potpisavanje Memoranduma o saradnji kojim će se osnažiti odnosi Opštine i MER-a u oblasti organizovanja događaja po kojima je Nikšić prepoznatljiv.

"Dodatno ćemo učvrstiti saradnju kada je u pitanju organizacija 'Lake festa' i 'Bedem festa' i time ukazati na značaj Nikšića koji baštini tradiciju dobrih muzičkih festivala", kazao je Milatović.

Milatović dodaje da će se iduće godine kroz Program za unapređenje konkurentnosti i Kreditno-garantni fond, ali i uz ostale podsticajne mjere doprinijeti razvoju i unapređenju konkurentnosti nikšićke privrede. Dodao je i da ova opština obuhvata prostor koji je nedovoljno turistički valorizovan, ali da će svaka naredna godina uticati na to da svi lokaliteti budu vidljivi, posebno kroz razvoj seoskih domaćinstava i ruralnog turizma uopšte.

Gradonačelnik Nikšića Marko Kovaćević zahvalio je Milatoviću na posjeti i sadržajnom razgovoru tokom kojeg su predočeni projekti obuhvaćeni novim budžetom.

"Postoji jedno dobro raspoloženje i sa nivoa Opštine i sa nivoa Vlade da se projekti koji se odnose na Nikšić uspješno realizuju. Imali smo sastanke i sa nikšićkim radnicima čije je probleme potrebno riješiti tako da smo i tu stvari učinili jasnijim. Postoji najava da to sve može pozitivno da se riješi, i o tome ćemo razgovarati kada postane izvjesno. Svakako, saradnja Opštine i MER-a je veoma značajna za naše građane", rekao je Kovačević.

Nikšić predstavlja, kako navode iz MER-a, jedan od strateški najznačajnijih gradova za ukupni ekonomski razvoj Crne Gore i država kontinuirano sprovodi više aktivnosti, što je oslikano i kroz Kapitalni budžet kojim ova opština dobija značajno uvećana sredstva, i sa preko 10 novih projekata govori o namjerama koje Vlada Crne Gore ima.

"Osim sastanka u Opštini i Željezari održan je sastanak sa radnicima Metalca i u Institutu za crnu metalurgiju. Ministar je posjetio i Pivaru 'Trebjesa', a do kraja dana će obići i Inovativno predozetnički centar Tehnopolis", zaključili su u saopštenju.

]]>
26.11.2021T20:57:00 +0100 Ekonomija https://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/342828/zajednicki-obnavljamo-privrednu-aktivnost-niksica.html
Gasi se Novi duvanski kombinat https://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/342882/gasi-se-novi-duvanski-kombinat.html Kompanija Grand lnternational FZ-LLC, vlasnik kompanije Novi duvanski kombinat AD Podgorica, odlučila је da prekine proizvodnju duvanskih proizvoda. O tome su pismom obavijestili premijera Zdravka Krivokapića. Ističu i da nijesu naišali na razumijevanje i podršku Vlade Crne Gore. Kako se navodi u pismu koje potpisuje menadžer kompanije Grand International FZ-LLC Ahmad Ibrahim Hamdan kompanija je u procesu prestanka obavljanja svoje djelatnosti.

U pismu Krivokapiću Grand lnternational FZ-LLC navodi da još jednom želi da upozna Vladu i građane Crne Gore da su, kako su kazali, "u zadnjih pet godina investirali više od 25.000.000 eura za otvaranje fabrike za proizvodnju duvana sa najsavremenijom opremom, zaposlili više od 60 radnikа kojima se redovno izmiruju zarade sa svim, po zakonu pripadajućim, porezima i doprinosima".

"Takođe, dali smo prioritet domaćim kompanijama da posluju sa Novim duvanskim kombinatom, pružili podršku uzgajivačima duvana davajući im besplatno sjeme, našu stručnu роmoć, kao i vršili otkup cjelokupne proizvedene količine duvana. Ujedno smo i nekoliko puta povećavali otkupnu cijenu duvana, a sve u cilju poboljšanja poslovanja domaćih kompanija u Crnoj Gori i žеlје da što više zaživi proizvodnja duvana na teritoriji Crne Gore", navodi se u pismu.

Dodaju da uprkos naporima koje su uložili nijesu bili zadovoljni saradnjom sa individualnim poljoprivrednim proizvođačima о čemu su, kako dodaju, u više navrata informisali resorno ministarstvo Crne Gore, ističući mogući prekid ovog vida saradnje.

"Razlozi su višestruki, među kojima posebno izdvajamo loš kvalitet proizvedenog sirovog duvana u listu. lzrazili smo želju da proširimo kapacitet otvaranjem pogona za primarnu proizvodnju duvana u vrijednosti investicije od 12.000.000 eura, čime bi dodatno zaposlili još najmanje 40 radnika", kazali su.

U pismu Krivokapiću iz kompanije Grand lnternational FZ-LLC dodaju da su investirali i izgradnju objekta gdje se nalaze prostorije za rad carinskih organa koji 24 časa prate rad u Slobodnoj zoni, sa svom potrebnom opremom, video nadzorom i kancelarijskom opremom.

Navode i da se poslovanje u Slobodnoj zoni, čiji je vlasnik i operater Novi duvanski kombinat, obavlja u skladu sa Zakonom o zaštiti imovine i lica, tako da je kako unutrašnji, tako i spoljašnji prostor Slobodne zone pokriven kamerama tj. video nadzorom i sistemom tehničke zaštite koja podrazumijeva 24-časovnu kontrolu pristupa zoni.

Ističu i da je Novi duvanski kombinat više puta bio predmet kontrole carinskih organa i Poreske uprave, nakon čega, kako su kazali, nijesu utvrđene bilo kakve nepravilnosti, niti date primjedbe.

"Takođe, bili smo i predmet kontrole međunarodne organizacije koja se bavi borbom protiv krijumčarenja cigareta - OLAF, koja je dala pozitivno mišljenje na naše poslovanje", navodi se u pismu.

Ističu i da Grand International FZ-LLC i mendžment Novog duvanskog kombinata nije naišao na razumijevanje i podršku od strane Vlade Crne Gore.

"Obraćajući se u više navrata zvaničnim dopisima i propratnom dokumentacijom, a u vezi naših budućih investicija, zainteresovanosti za otkup vlasničkog udjela države u Novom duvanskom kombinatu, unapređenje i razvoj proizvodnje duvana, rješavanja pitanja otpada, kao i nekih pitanja vezano za funkcionisanje Slobodne zone u skladu sa međunarodnim standardima, nijesmo dobili ni jednu povratnu informaciju, kao ni odgovor na bilo koje zvanično obraćanje. Nijesmo naišli na razumijevanje i kada smo bili zainteresovani za kupovinu linije za primarnu proizvodnju iz starog Duvanskog kombinata koja je bila vlasništvo Vlade Crne Gore, koja je istu prodala kompaniji van Crne Gore", navodi se u pismu.

Kažu da su za njih iznenađujuće i zabrinjavajuće bile i objave u crnogorskim medijima koji su ih, kako su kazali, predstavili kao kompaniju koja je pod sumnjom da se bavi nelegalnim aktivnostima.

"Ponašanje carinskih službenika u okviru Slobodne zone prema zaposlenima u Novom duvanskom kombinatu postalo je jako agresivno i neprofesionalno o čemu svjedoči i dopis koji je upućen vd direktoru Uprave prihoda i carine od strane izvršne direktorice Novog duvanskog kombinata, na koji smo do današnjeg dana ostali bez odgovora. Takođe, naglašavamo da carinski službenici koji nadgledaju Slobodnu zonu imaju 24-časovni nadzor, kako fizički tako i video, neograničen pristup i pregled svih kretanja materijala i proizvoda unutar i izvan Slobodne zone", kazali su.

Iz kompanije Grand International FZ-LLC navode da će sprovesti sve aktivnosti u skladu sa zakonskom regulativom vezano za prestanak obavljanja osnovne djelatnosti i ponuditi kvalifikovanim zaposlenima iz određene struke u Novom duvanskom kombinatu da mogu nastaviti sa radom u njihovim kompanijama u inostranstvu.

"Menadžment Novog duvanskog kombinata je za sve vrijeme svog poslovanja bio otvoren i kooperativan za saradnju sa svim nadležnim institucijama Crne Gore, međutim u budućem periodu ne planira nastavak investiranja pod prethodno navedenim uslovima. Za sve prethodno navedeno Novi duvanski kombinat raspolaže adekvatnom propratnom dokumentacijom. Poslije ove konačne odluke Grand International i dalje ostaje otvoren za razgovor sa predstavnicima Vlade Crne Gore za buduće aktivnosti unutar Crne Gore", zaključuje se u pismu Krivokapiću.

]]>
26.11.2021T20:46:00 +0100 Ekonomija https://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/342882/gasi-se-novi-duvanski-kombinat.html
Saglasnost da na čelu IRF-a ostanu Kaluđerović, Radović i Ivanović https://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/342854/saglasnost-da-na-celu-irf-a-ostanu-kaludjerovic-radovic-i-ivanovic.html Vlada Crne Gore je predložila je članove Odbora direktora Investiciono-razvojnog fonda (IRF). Na predlog ministra finansija i socijalnog staranja Milojka Spajića, Vlada je dala saglasnost da za članove Odbora direktora IRF-a budu imenovani diplomirani pravnik Velizar Kaluđerović, doktor ekonomskih nauka Irena Radović i dipl. poljorivredni inženjer Marko Ivanović.

]]>
26.11.2021T18:46:00 +0100 Ekonomija https://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/342854/saglasnost-da-na-celu-irf-a-ostanu-kaludjerovic-radovic-i-ivanovic.html
Preuzeto 202,39 miliona kWh električne energije https://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/342850/preuzeto-20239-miliona-kwh-elektricne-energije.html Korisnici elektrodistributivnog sistema su u oktobru preuzeli ukupno 202,39 miliona kilovat sati (kWh) električne energije, što je na nivou ostvarene potrošnje tokom istog perioda prošle godine, saopšteno je iz Crnogorskog elektrodistributivnog sistema (CEDIS). Najviše električne energije, oko 39 odsto, distribuirano je korisnicima na području Podgorice, Danilovgrada i Cetinja.

„Očitano je ukupno 394,5 hiljada brojila, ili 94 odsto od ukupnog broja. Neočitana mjerna mjesta nalaze se u objektima koji nijesu stalno nastanjeni“, rekli su iz CEDIS-a.

Procenat očitanosti na mjernim mjestima koja su opremljena novim, elektronskim brojilima, je 99 odsto.

Iz CEDIS-a su kazali da su ekipe Sektora za održavanje u oktobru realizovale 2,09 hiljada intervencija na terenu. Vrijednost radova na održavanju elektroenergetskih objekata iznosila je oko 325 hiljada eura.

„Na distributivnu mrežu je tokom oktobra priključeno 613 novih korisnika“, navodi se u saopštenju.

CEDIS, kako su kazali njegovi predstavnici, privodi kraju 1,45 miliona eura vrijedne radove na zamjeni deset kilovoltnog (kV) postrojenja u trafostanici 110/10kV Kličevo.

Tokom oktobra je objekat pušten pod napon i izvršeno je uklapanje u mrežu, dok se uskoro očekuje i završetak radova na uređenju terena čime će projekat biti uspješno zaključen.

„Na nivou sekundarne mreže u prethodnom periodu završena je izgradnja deset objekata, vrijednosti oko 850 hiljada eura, od čega je najviše izdvijeno za izgradnju sedam trafostanica u Podgorici“, rekli su iz CEDIS-a.

Na području Podgorice, Budve, Kotora i Herceg Novog izvode se radovi na izgradnji četiri objekta naponskog nivoa 10/0,4kV, čija je vrijednost oko 400 hiljada eura.

„Takođe su u toku i radovi na rekonstrukciji dalekovoda 35 kV Plav-Gusinje, za koje će CEDIS izdvojiti oko 108 hiljada eura“, precizirali su iz kompanije.

U oktobru je na području Crne Gore ugrađeno 15 novih, elektronskih brojila.

Ukupan broj mjernih mjesta u Crnoj Gori koja su opremljena elektronskim brojilima na daljinsko upravljanje je oko 337 hiljada, čime je pokriveno preko 80 odsto konzuma.

Osnovna djelatnost CEDIS-a je distribucija električne energije, izgradnja i održavanje distributivnih objekata i mreže.

CEDIS distribuira električnu energiju za oko 420 hiljada korisnika na području Crne Gore.

]]>
26.11.2021T18:27:00 +0100 Ekonomija https://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/342850/preuzeto-20239-miliona-kwh-elektricne-energije.html
Vlada objavila zarade javnih funkcionera https://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/342845/vlada-objavila-zarade-javnih-funkcionera.html Vlada Crne Gore objavila je listu obračuna zarada javnih funkcionera za oktobar ove godine, u kojoj se navodi da je premijer Zdravko Krivokapić primio neto zaradu od 2.099 eura. U istom izvještaju se navodi da je potpredsjednik Vlade Dritan Abazović u oktobru primio platu od 1.551 eura.

Generalna sekretarka Vlade Žana Praščević Milačić je zaradila 1.330 eura, dok je plata njenom zamjeniku Nikoli Kandiću, bila 1.277 eura.

Glavna pregovaračica sa EU Zorka Kordić u oktobru je primila neto zaradu od 1.475 eura.

Savjetnici potpredsjednika Vlade Filip Adžić, Ana Rašović i Miloš Perišić primili su nešto manje od 1.000 eura. Savjetnik potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića za bezbjednost Miodrag Laković koji je nedavno podnio ostavku za oktobar je primio neto zaradu od 1.125 eura.

Zastupnica Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava Valentina Pavličić u oktobru je primila platu od 869.

]]>
26.11.2021T17:42:00 +0100 Ekonomija https://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/342845/vlada-objavila-zarade-javnih-funkcionera.html
Kina jedna od najvažnijih partnera naše zemlje https://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/342827/kina-jedna-od-najvaznijih-partnera-nase-zemlje.html Vrijedni kapitalni projekti u oblasti saobraćajne infrastrukture, visokih tehnologija i energije, među kojima je i najveći infrastrukturni projekat u istoriji Crne Gore auto-put Bar- Boljare, učinili su prijateljsku Kinu jednim od najvažnijih spoljnopolitičkih i ekonomskih partnera naše zemlje, kazao je generalni sekretar Demokratske partije socijalista Crne Gore (DPS) Aleksandar Bogdanović. On je to kazao učestvujući na međunarodnom onlajn Samitu koji je organizovala Komunistička partija Kine na temu "Jačanje dijaloga političkih partija i unapređenje odnosa NR Kine i zemalja Centralne i Istočne Evrope".

Kako je saopšteno iz DPS-a, u svom obraćanju Bogdanović je izrazio zadovoljstvo što ima priliku da učestvuje na, kako je to istakao, značajnu temu unapređenja dijaloga političkih partija i promovisanja odnosa između Kine i zemalja Centralne i Istočne Evrope.

"Malo je partija koje imaju tako dugu tradiciju, a još manje onih koje se mogu pohvaliti kontinuiranim napretkom koji traje čitav vijek. Komunistička partija NR Kine je od svog osnivanja predvodila kineski narod kroz istrajnu borbu za očuvanje slobode i kroz bitke protiv siromaštva, pretvarajući staru Kinu u novu samouvjerenu državu, ojačanu godinama blistavih ekonomskih performansi i dostignuća koja su privukla pažnju ukupne svjetske javnosti", rekao je Bogdanović.

Generalni sekretar DPS-a istakao je da Crna Gora s pažnjom prati impresivan razvoj Kine, i u svim planovima, posebnu pažnju pridaje prijateljstvu, i izuzetnoj saradnji sa Narodnom Republikom Kinom.

"Na bilateralnoj ravni, veoma smo zahvalni što je Kina duboko posvećena prijateljstvu i izuzetnoj svestranoj saradnji sa Crnom Gorom, jačajući tako odnos strateškog partnerstva, kao i zajednički razvoj dvije zemlje. Na multilateralnom planu, aktivno učešće Crne Gore i saradnja kroz inicijative Pojas i put i Mehanizam 17+1, stvorile su istorijske šanse za razvoj naše države, ali ujedno daju doprinos i zajedničkom razvoju Kine, našeg regiona i Evrope. Vrijedni kapitalni projekti u oblasti saobraćajne infrastrukture, visokih tehnologija i energije, među kojima je i najveći infrastrukturni projekat u istoriji Crne Gore auto-put Bar - Boljare, učinili su prijateljsku Kinu jednim od najvažnijih spoljnopolitičkih i ekonomskih partnera naše zemlje", poručio je Bogdanović.

On je sa posebnim zadovoljstvom istakao saradnju dvije partije koja je dala presudan pečat odnosima dvije zemlje, i omogućila važnu podršku povećanju obima ekonomske saradnje i daljem razvoju odnosa u brojnim drugim oblastima između naših država koje bez obzira na razlike u veličini i njihovoj geografskoj udaljenosti njeguju pobjednički duh i uzajamno povjerenje.

"Čvrsto vjerujem da je i današnji skup izraz spremnosti svih nas koji smo ovdje da međusobno učimo, dijelimo, pomognemo, sarađujemo i da na osnovu međusobnog poštovanja i uzajamne koristi realizujemo zajednički razvoj i damo doprinos za prosperitet naših društava, ohrabrujući dijalog i integraciju među različitim civilizacijama", zaključio je na kraju generalni sekretar DPS-a.

Bogdanović je u ime Demokratske partije socijalista bio jedini učesnik iz Crne Gore na Samitu koji je okupio brojne učesnike, lidere i predstavnike političkih partija iz svih država Centralne i Istočne Evrope.

]]>
26.11.2021T16:08:00 +0100 Ekonomija https://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/342827/kina-jedna-od-najvaznijih-partnera-nase-zemlje.html
Za Amfilohijevu biblioteku Milačić traži 480.000 eura https://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/342817/za-amfilohijevu-biblioteku-milacic-trazi-480000-eura.html Predsjednik Prave Crne Gore i poslanik u Skupštini Crne Gore Marko Milačić, podnio je danas u skupštinsku proceduru amandman na Predlog budžeta za 2022. godinu, kojim se predviđaju novčana sredstva za izgradnju i opremanje biblioteke nekadašnjeg mitropolita crnogorsko-primorskog Amfilohija koju je zavještao manastiru Stanjevići. Iz Prave Crne Gore je saopšteno da ta biblioteka sadrži više od 25.000 primjeraka vrijednih knjiga i časopisa.

"Na osnovu detaljne analize stručnjaka za ovu oblast – koja je vrlo specifična u smislu zaštitnog, protivpožarnog, sistema rasvjete i drugih sistema, zbog materijala sklonog požarima – te detaljnih konsultacija sa njima, a i na osnovu nacrta projekta, potrebno je obezbijediti 479.644 eura za adaptaciju prostora za potrebe biblioteke u manastiru Stanjevići", navodi Milačić u amandmanu.

On kaže i da predložena finansijska sredstva za ovu namjenu nisu velika.

"Naprotiv, naročito ako uzmemo u obzir značaj biblioteke mitropolita Amfilohija za najširi javni interes, promociju kulture i pismenosti", zaključio je Milačić.

]]>
26.11.2021T15:08:00 +0100 Ekonomija https://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/342817/za-amfilohijevu-biblioteku-milacic-trazi-480000-eura.html