RTCG - Radio Televizija Crne Gore - Nacionalni javni servis :: Ekonomija http://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/rss.html me http://www.rtcg.me/img/logo.png RTCG - Radio Televizija Crne Gore - Nacionalni javni servis :: Ekonomija http://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/rss.html Peković založio hotel za kredit http://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/190695/pekovic-zalozio-hotel-za-kredit-.html Elitnim bečićkim hotelom Mediteran ubuduće će gazdovati podgorička kompanija Spencer&Hill, košarkaša Nikole Pekovića, koji ga je odmah nakon knjiženja založio za novi kredit od šest miliona eura, pišu Vijesti. ]]>

Pred Novu godinu u katastarskoj evidenciji je obavljena promjena, pa se vlasništvo nad hotelom umjesto na ime Pekovića, koji ga je kupio prije pola godine, vodi na firmu Spencer&Hill sa sjedištem u Piperskoj ulici u podgoričkom naselju Zagorič.

Firma je, kako se navodi u Centralnom registru privrednih subjekata (CRPS), osnovana u januaru prošle godine, a odmah nakon uknjiženja uzela je kredit kod jedne crnogorske banke od šest miliona eura. Hipoteka je hotelski kompleks u Bečićima.

Pekovićeva firma je sa bankom zaključila ugovor 21. decembra, da bi pet dana kasnije, kako se nevodi u katastarskoj evidenciji, bila upisna hipoteka. Kao osnov sticanja vlasništva nad hotelom, upisana je odluka o povećanju kapitala, jer je Peković unošenjem hotela u firmu povećao kapital.

Peković je 100 procentni vlasnik i ovlašćeni zastupnik, dok je Dragan Panić izvršni direktor firme.

Firma je registrovana za izgradnju stambenih i nestambenih objekata, a kapital joj je 25 miliona. Inače, na hotelskom kompleksu i dalje stoji hipoteka iste banke iz septembra, kada se kod nje Peković zadužio za tri miliona eura.

Peković je kupio atraktivni hotel za svega 8,5 miliona eura.

Mediteran je prvi put na licitaciji bio ponuđen po cijeni od 68 miliona eura i za proteklih četiri godine, stečajna uprava je čak 16 puta raspisivala oglase za proda ju, ali nije bilo zaintresovanih kupaca.

]]>
Tue, 16 Jan 2018 08:48:00 +0100 Ekonomija http://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/190695/pekovic-zalozio-hotel-za-kredit-.html
Arapi kupili akcije vjetroelektrane Krnovo http://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/190687/arapi-kupili-akcije-vjetroelektrane-krnovo.html Kompanija Masdar iz Abu Dabija potpisala je sporazum sa francuskom firmom Akuo Energy o kupovini 49 odsto akcija vjetroelektrane Krnovo. ]]>


Sporazum su potpisali finansijski direktor Masdara, Niall Hannigan i izvršni direktor Akuo Energy-a, Eric Scotto, prvog dana Nedjelje energetske održivosti, koja se u Abu Dabiju održava od nedjelje do 20. januara, piše Pobjeda.

Na Krnovu je izgrađena prva vjetroelektrana u Crnoj Gori, koja ima 26 vjetrogeneratora, snage 72 megavata. Finansiranje projekta obezbijeđeno je kreditima Evropske banke za obnovu i razvoj, Njemačke razvojne banke KfW IPEX-Bank i francuske razvojne finansijske institucije Proparko.

Kompanija Krnovo Green Energy je početkom novembra prošle godine stekla status povlašćenog proizvođača, što joj omogućava podsticajnu cijenu za prodaju proizvedene električne energije od najmanje 95,99 EUR po megavatsatu.

Osim firme Krnovo Green Energy, povlašćeni status za sada imaju četiri firme koje su vlasnici deset mini hidroelektrana. Krnovo je Masdarova treća vjetroelektrana, jer su prethodno izgradili vjetrogeneratore na Sejšelima i u Samoi.

“Uzbuđeni smo što smo ulaskom u Krnovo ojačali prisustvo u Evropi i stupili u partnerstvo sa Akuo Energy liderom u oblasti obnovljivih izvora energije”, rekao je izvršni direktor Masdara, Mohamed Jameel Al Ramahi.

On je dodao da komercijalna rješenja za obnovljivu energiju imaju ključnu ulogu u energetskoj budućnosti Crne Gore, a Mosdar i Akuo Energy žele da podrže tranzicije zemlje prema čistijim izvorima energije.

Projekat na Krnovu vrijedan je 140 miliona eura, a realizuju ga austrijska firma Ivicom Consulting i francuska kompanija Akuo energy. Ugovorom je državno zemljište dato u zakup na 20 godina, sa mogućnošću produženja do maksimalno pet godina.

Gradnja vjetroelektrane na Krnovu počela je u maju prošle godine. Vjetrogeneratori su postavljeni na nadmorskoj visini od 1,5 hiljada metara gdje je, prema procjenama, prosječna brzina vjetra 5,5 do 6,5 metara u sekundi.

Crna Gora je lider u oblasti obnovljivih izvora energije u Evropi, sa više od 40 odsto domaće potrošnje električne energije iz čistih izvora. U toku je izgradnja vjetroelektrane na Možuri, druge u Crnoj Gori.

]]>
Tue, 16 Jan 2018 07:54:00 +0100 Ekonomija http://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/190687/arapi-kupili-akcije-vjetroelektrane-krnovo.html
Ubrzati eliminisanje biznis barijera http://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/190616/ubrzati-eliminisanje-biznis-barijera.html I pored pozitivnog trenda kada je eliminisanje biznis barijera u pitanju, u MBA smatramo da ima još dosta prostora za unapređenje poslovnog ambijenta, kako na lokalnom, tako i na državnom nivou, saopšteno je iz Montenegro biznis alijanse. ]]>

Kako navode u saopštenju, to je proces koji traži kontinuirane aktivnosti, jer ma koliko biznis barijera bilo uklonjeno, uvijek ima onih koje opstaju ili onih koje se tek javljaju.

“Dakle, svi relevantni subjekti moraju pažljivo pratiti stanje u ovoj oblasti, kako bi svojim aktivnostima uticali na stvaranje što kvalitetnijih uslova za razvoj biznisa u Crnoj Gori”; poručuju iz MBA.

Kako navode, najčešće reakcije privrednika se odnose na dalje unapređenje zakonske regulative i relaksaciju privatnog sektora od svih nepotrebnih ograničenja koja stoje na putu razvoja biznisa.

Takođe ukazuju na neophodnost efikasnijeg rada administracije na svim nivoima.

“Smatraju da je neophodno jačanje stručnog kapaciteta, naročito na lokalnom nivou. Nedostatak adekvatne ponude radne snage navode kao problem koji otežava njihovo poslovanje. Smatraju da je siva ekonomija problem kome treba posvetiti posebnu pažnju. Privrednici ukazuju na neophodnost smanjenja ili eliminisanja određenih dažbina koje se odnose na komunalne usluge, razne takse i slično”, navodi se u saopštenju MBA.

Sve ovo, kako ističu, obavezuje, ne samo javni sektor, nego i poslovne asocijacije koje predstavljaju privatni sektor, da intenziviraju svoje aktivnosti u cilju stvaranja što podsticajnijeg poslovnog ambijenta kako na državnom, tako i na lokalnom nivou.

“U tom smislu je neophodno ne samo nastaviti, nego ojačati i osnažiti saradnju privatnog i javnog sektora što bi bez sumnje imalo pozitivan efekat na ostvarenje zacrtanih ciljeva. MBA će i u godini koja je pred nama nastaviti svoje aktivnosti u tom pravcu, svjesna da nam samo razvijeni biznis može obezbijediti ekonomski i svaki drugi prosperitet”, poručuju iz MBA.

]]>
Mon, 15 Jan 2018 12:42:00 +0100 Ekonomija http://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/190616/ubrzati-eliminisanje-biznis-barijera.html
Otkup mlijeka veći 11,9 odsto http://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/190603/otkup-mlijeka-veci-119-odsto.html Ukupna količina otkupljenog kravljeg mlijeka u novembru iznosila je 2,23 miliona litara, 11,9 odsto više nego u istom periodu 2016. godine, saopšteno je iz Monstata. ]]>


"U poređenju sa oktobrom, otkupljena količina je manja 1,8 odsto", navodi se u saopštenju.

Iz Monstata su kazali da sadržaj mliječne masti u novembru u odnosu na isti mjesec 2016. godine, veći 1,9 odsto, a proteina 2,4 odsto.

"U poređenju sa prethodnim mjesecom sadržaj mliječne masti je manji 1,6 odsto, a dok je sadržaj proteina nepromijenjen”, rekli su iz Monstata. 

U novembru je u odnosu na isti period 2016. godine zabilježeno povećanje proizvodnje konzumnog mlijeka 3,7 odsto, fermentisanih mliječnih proizvoda 19,1 odsto i sira 10,9 odsto. Smanjena je proizvodnja pavlake 3,4 odsto i kajmaka 14,2 odsto. 

"U novembru je u odnosu na oktobar zabilježeno povećanje proizvodnje konzumnog mlijeka 12,7 odsto, dok je proizvodnje pavlake pala 3,2 odsto, fermentisanih mliječnih proizvoda 14,6 odsto, kajmaka 4,8 odsto i sira 4,7 odsto“, zaključuje se u saopštenju.

]]>
Mon, 15 Jan 2018 11:35:00 +0100 Ekonomija http://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/190603/otkup-mlijeka-veci-119-odsto.html
Izgubljeno 514 GWh električne energije http://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/190583/izgubljeno-514-gwh-elektricne-energije-.html U Crnoj Gori je prošle godine na distributivnoj i prenosnoj elektromreži izgubljeno 514 gigavat sati (GWh) električne energije, što je 21 odsto ukupne proizvodje struje od svih proizvođača u državi, pokazuje Energetski bilans za prošlu godinu. ]]>

To znači da je na mreži izgubljne svaki peti proizvedeni gigavat.

Iznos izgubljene elektirčne energije u prošloj godini, prema energetskom bilansu, veći je od one koju je proizvela hidroelektrana Piva – 430 GWh, a skoro jednaka preoizvidnji iz hidroelektrane Perućića, 560 GWh, pišu Vijesti.

Najveći proizvođač elektične energije u Crnoj Gori, Termoelektrana Pljevlja prošle godine je proizvela 1,28 hiljada GWh, a izgubljena količina struje vrijedi 40 odsto njene proizvodnje.

Prošle godine je zbog velikih suša i manje proizvodnje u hidroelektranama zabilježen veliki uvoz električne energije od 1.495 GWh.

On je bio oko 20 odsto veči nego godinu ranije kada je uvezeno 1,22 hiljade GWh.

Kako je istovremeno izvoz iznosio 431 GWh, koji je postojao u periodima dobre hidroenergetske situacije, ukupan deficit za cijelu godinu znosio je 1.057 GWh.

Najveći potrošač struje u Crnoj Gori, podgorički Kombinat aluminijuma, prošle godine je potrošio 595 GWh, nešto više nego što ih je izgubio na mreži.

U planu za ovu godinu iz energetskog bilansa očekuje se smanjenje ukupnih gubitaka na mreži na 464 GWh, što je deset odsto manje nego u prošloj godini.

Ove godine se očekuje i značajno veća proizvodnja struje u hidroelektranama Piva, 750 GWh, i Perućica 920 GWh.

Zbog toga će uvozo biti značajno manji i planiran je na 760 GWh.

]]>
Mon, 15 Jan 2018 09:22:00 +0100 Ekonomija http://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/190583/izgubljeno-514-gwh-elektricne-energije-.html
Praznični pazari nisu pokazatelj standarda http://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/190572/praznicni-pazari-nisu-pokazatelj-standarda.html Ostvareni višemilionski prometi u toku praznika i rast štenje građana, koji je zabilježen u crnogorskim bankama ne pokazuju da raste životni standard, ocijenio je ekonomski analitičar Vasilije Kostić. ]]>

Za vrijeme novogodišnjih i božićnih praznika u prodajnim objektima crnogorskih trgovačkih lanaca zabilježene su ogromne gužve i, prema saznanjima Pobjede, ostvareni su višemilionski prometi.

Prema pisanju tog lista, u crnogorskim bankama iz mjeseca u mjesec raste štednja građana.

No sve to, smatra Kostić, ne znači i ne pokazuje da raste životni standard građana.

„Uzimati praznične gužve u trgovinama kao pokazatelj standarda bi bilo vrlo diskutabilno i prilično nepouzdano, iz razumljivih razloga, mada pod određenim uslovima i te kupovine mogu biti izvjestan indikator“, kazao je Kostić Pobjedi.

Izvlačiti konačne zaključke na osnovu izuzetnih situacija, prema njegovim riječima, nije pouzdano, a ni uputno.

Kostić je dodao da su velike gužve u prodajnim objektima karakteristične za novogodišnje, božićne i druge praznike i to, kako je kazao, ne treba naročito komentarisati.

On je naveo da su to posebni trenuci za koje se ljudi posebno pripremaju, pa je u takvim situacijama i potošnja mnogo veća nego u običnim danima.

"Jasno je da je povećan promet vezan sa posebnošću trenutka ili trenutaka i u razumijevanju takvog ponašanja bi prije mogla dati relevantna objašnjenja bihevioralna ekonomija nego što je to u stanju klasična ekonomska nauka, a koju gotovo uvijek uzimamo za jedinu relevantn“, objasnio je Kostić.

On je naglasio da na ukupnu potrošnju ima značajnog uticaja i siva, odnosno neformalna ekonomija.

„Siva ekonomija je nerijetko, mimo uvriježenog shvatanja, često socijalni amortizer, pa je to i razlog što na njene pojedine oblike (sa malim ekonomskim kapacitetom) mnoge zajednice gledaju blagonaklono, da ne kažem žmure na njih“, rekao je Kostić.

Kostić smatra da je nepouzdano povlačiti paralele između rasta standarda i rasta depozita stanovništa bez uvida u formu i strukturu depozita stanovništva.

„To može da zavara. S jedne strane, depoziti mogu rasti kao posljedica raznih faktora koji nemaju mnogo veze sa nivoom ličnog standarda, a sa druge strane, što je više vjerovatno, rast depozita može biti posljedica rasta kod samo malog broja deponenanta, na koje otpada najveći dio ukupnih depozita, pa promjene u rastu njihovih depozita imaju značajan uticaj na ukupnu masu depozita“, saopštio je Kostić.

Na taj način, kako je naveo, rast depozita je evidentan, a pri tome nema nikakve veze sa standardom građana, iako može tako da izgleda.

"Prije će biti da su značajni deponenti uvećali svoje depozite i da se rast o kome govorimo može u najvećem dijelu time objasniti“, tvrdi Kostić.

]]>
Mon, 15 Jan 2018 07:55:00 +0100 Ekonomija http://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/190572/praznicni-pazari-nisu-pokazatelj-standarda.html
"Od većeg PDV-a 42 miliona više" http://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/190553/od-veceg-pdv-a-42-miliona-vise.html Uticaj rasta stope PDV-a na 21 odsto, poskupljenje goriva, cigareta, alkohola, na životni standard i na cijene drugih proizvoda i usluga, tema je emisije "Okvir" RTCG. ]]>

22:28 Vujošević je kazala da bi dodatno opterećenje poslodavaca iznosilo 40 miliona eura, ukoliko bi se minimalna zarada povećala na 250 eura.

22:26 Vujošević je kazala da treba sagledati kako povećati minimalnu zaradu u Crnoj Gori.

"Za državu bi povećanje minimalne zarade značilo povećanje prihoda, ali s druge strane i povećanje rashoda jer je i država poslodavac.", rekla je Vujošević. 

22:17 Keković je ocijenio da ljudi u Crnoj Gori hoće da rade, ali nemaju gdje jer se nova radna mjesta ne otvaraju.

"Mehanizmi odgovornosti moraju da se pokrenu na svim nivoima, ali toga nema. Tri decenije prolazimo najsuroviju tranziciju.", ocijenio je Keković.

22:03 Vujošević je kazala da je projekcija Vlade da će stopa inflacije u ovoj godini iznositi 2,6 odsto.

21:46 Predstavnica Unije poslodavaca, Zvezdana Olujić, kazala da je u prvom planu u ovom trenutku siva zona.

"Ovim mjerama kažnjavaju se odgovorni poslodavci, a nagrađuju oni koji rade u sivoj zoni.", ocijenila je Olujić. 

21:40 Keković je kazao da od 2013. nije objavljena linija siromaštva, kao ni iznos minimalne potrošačke korpe.

21:36 Generalni sekretar Unije slobodnih sindikata, Srđa Keković, ocijenio je da je radnička klasa u Crnoj Gori uspavana skoro tri decenije.

"Što ne oporezujemo luksuz, zašto oslobađamo PDV-a i poreza neke moćne firme.", pitao je Keković.

21:30 "Planirano je povećanje prihoda od PDV-a, zahvaljujući ovoj mjeri od 42 miliona eura na godišnjem nivou.", kazala je Vujošević. Ona tvrdi da Vlada nema u planu nove mjere povećanja PDV-a.

21:22 Vlada, kaže Vujošević, vodi računa o tome da ne ugrozi životni standard građana.

21:15 Državna sekretarka u ministarstvu finansija, Nina Vujošević, kazala je da je životni standard građanina u Crnoj Gori, mjeren BDP-om po glavi stanovnika 45 odsto od standarda u Evropskoj uniji.

"To je najbolje u regionu, ali je tek blizu polovine standarda u EU, što nam ukazuje da je naš zadatak da učinimo sve da ubrzamo ekonomski rast.", rekla je Vujošević. 

21:10 Profesor sa Ekonomskog fakulteta u Podgorici, Božo Mihailović, ocijenio je da je zabrinjavajuće što su, zbog veće stope PDV-a, poskupila dva osnovna energenta - gorivo i struja.

"Naravno, ono će izazvati odgovarajuće efekte na sve druge cijene, negdje više, negdje manje. Naće doći do linearnih povećanja.", rekao je Mihailović i dodao da Vlada mora biti obazriva i pratiti inflaciju.

]]>
Sun, 14 Jan 2018 21:31:00 +0100 Ekonomija http://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/190553/od-veceg-pdv-a-42-miliona-vise.html
U Trebinje, jer je jeftinije http://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/190550/u-trebinje-jer-je-jeftinije-.html Iako Trebinje važi za jedan od najskupljih gradova u Bosni i Hercegovini, cijene za prosječne crnogorske prilike i blizina sa našom zemljom razlog su što je taj grad ipak veoma česta vikend destinacija mnogih naših građana. ]]>

Ako se tome dodaju najjeftinije cijene goriva među zemljama bivše Jugoslavije, onda se izlet do Trebinja može opisati kao idealan spoj lijepog i korisnog.

Gorivo je nerijetko razlog što su i naši građani sve češće u gradu podno Leotara.

"Iz Herceg Novog najviše, Podgorice Nikšića, najviše toče gorivo kod nas, kao i iz blizine susjedne Hrvatske. Znači, ko jednom dođe dolazi non stop zbog toga kolika je razlika u cijeni ovdje i kod vas", saopštila je Nataša Brković, radnica na pumpi.

No, kada su u pitanju cijene na pijaci ili marketima razlike gotovo da nema, kaže Vesna Spajić, rođena Baranka, koja se već 20 godina u Trebinju bavi trgovinom.

"Mandarina je euro, kivi 75 centi, zeleniš do euro i po. Što se tiče restorana i te hrane mnogo je jeftinije nego u Crnoj Gori, to je provjereno i vjerovatno se tako upotpuni, ili vikend, ili jedan dan da za porodicu", rekla je Spajić.

Posjetioci iz Crne Gore tek uzgred nešto potrguju, a većinom su u gradu turistički.

Prilog: Darko Bulatović, TVCG

]]>
Sun, 14 Jan 2018 20:31:00 +0100 Ekonomija http://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/190550/u-trebinje-jer-je-jeftinije-.html
Bitkoin - nova valuta ili digitalna piramida http://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/190500/bitkoin---nova-valuta-ili-digitalna-piramida.html Šta je u stvari bitkoin, za Portal RTCG objašnjavaju Slobodan Lakić i Saša Vujošević profesori Monetarne ekonomije i Tehnologije i inovacija na Ekonomskom fakultetu u Podgorici. Dok region "trese" prava "bitkoin groznica", ni u Crnoj Gori nije mali broj onih čiju je pažnju ta virtuelna valuta privukla. Na bitkoinu se do sada moglo dobro zaraditi. Prognoze govore moći će i dalje. Ipak, naši sagovornici savjetuju oprez. ]]>

Najpopularnija virtuelna valuta bitkoin, početkom godine proslavila je svoj deveti rođendan. U stvari, nema tačnog konsenzusa oko toga kada je zapravo rođen bitkoin. Neki smatraju da je to 31. oktobar 2008. godine kada je Satoši Nakamoto objavio dokument koji objašnjava osnove projekta. Ipak, 3. januar je momenat kada je bitkoin zapravo počeo da postoji.

Od nastanka njegova popularnost, pa i vrijednost, su sve veće. Prije otprilike godinu, vrijedio je oko hiljadu dolara, da bi krajem prošle godine u jednom trenutku premašio 20 hiljada dolara.

Region "trese" prava bitkoin groznica. U Srbiji i Hrvatskoj postoje bitkoin berze, bitkoin bankomati. U Crnoj Gori, još uvijek ne. Ipak, ne može se reći da nema onih čiju pažnju ova virtuelna valuta nije privukla, naprotiv, ali o svom iskustvu javno nerado govore.

Kao i svakim drugim novcem i bitkoinom se može plaćati. U svijetu bitkoinom će može plaćati i u nekim kafićima, a kod nas, za sada,  samo u "Dukley" hotelu, restoranu i marini u Budvi kojima upravlja kompanija "Stratex" .  

Na toj "nevidljivoj valuti" moglo se "dobro" zaraditi. Kako za Portal RTCG kažu profesori Ekonomskog fakulteta u Podgorici, Slobodan Lakić i Saša Vujošević prognoze govore da će i dalje moći.

"'Kripto svijet' je u usponu: stvorena je gigantska šema ekstremno rizičnog i visoko špekulativnog investiranja. Industrija kriptovaluta je rapidno rastuće područje. Ukupno tržište kriptovaluta doseglo je tokom 2017. iznos od 200 miIijardi dolara. Kripto investiranje karakteriše velika brzina. Cijene digitalnih valuta su nestabilne. Trgovanja u najavi sa bitkoin fjučersima i bitkoin fondovima berzanskih indeksa mogla bi doprinijeti značajnom povećanju cijene bitkoina tokom sljedeće godine. Prognoze se kreću od 50.000 dolara, do čak jednog miliona. Blokčejn sistem može da izvrši diversifikaciju portfolija, što bi moglo da znači minimiziranje rizika investitorima. Bitkoin IRA je jedan od načina da se dopuni penzioni portfolio. Nova tehnologija kreira nove profitne mogućnosti poput industrije marihuane, kada su moguća plaćanja kriptovalutama, a banke nijesu opcija usljed zakonskih restrikcija", kazao je Lakić.

"Iako bitkoin bilježi trend rasta i očekuje se i dalje, razvoj  drugih kriptovaluta će sigurno u budućnosti usporiti dalji rast. Moguće da će neka druga kriptovaluta ugroziti primat bitkoina i biti primamljivija za ulaganja", kazao je  Vujošević.

Šta je u stvari bitkoin?

"Bitkoin je digitalna valuta koja je konstruisana da bi stalno apresirala (rasla) tokom vremena. Bitkoin navodno obavlja funkciju 'čuvara vrijednosti' poput zlata ili se koristi kao specifičan metod plaćanja za izabrane djelatnosti (industrije). Korist od bitkoina prepoznaje se u bazičnoj tehnologiji poznatoj kao blokčejn, sa superkompjuterima, što omogućava verifikovanje i vođenje transakcija u 'digitalnim knjigama', poznatim kao blokovi. Novokreirani bitkoin keš je klon bitkoin blokčejna. Bitkoin se okoristio od ''mrežnog efekta' (e-mail)", objašnjava Lakić.

"Bitkoin (eng. bitcoin, skr. BTC) je vrsta digitalne decentralizovane valute osmišljene da se minimizuju troškovi transakcija (da budu besplatne), da transakcije budu anonimne i da se ne mogu pratiti. Evidenciju o transakcijama ne vodi nikakva banka, kao kod klasičnih bankarskih transakcija, već svi korisnici bitkoin mreže imaju podatke o svim transakcijama sa bitkoin adresama (koje nijesu adrese vlasnika, tj. anonimnost je zadržana ), dodaje Vujošević.

Osim što se sada može kupiti na bankomatu, u mjenjačnici ili na berzi, do bitkona se dolazi "rudarenjem". U nedostatku takve infrastrukture, kako su za Portal RTCG kazali sagovornici koji su željeli da ostanu anonimni, Crnogorci do bitkoina najčešće dolaze rudarenjem. To je, moglo bi se reći, rješavanje matematičke formule ili šifre.

"Kao i u klasičnim bankarskim transakcijama i kod plaćanja bitkoinom transakcija se mora verifikovati. U klasičnim plaćanjima banka će potvrditi da kupac ima novca na računu. Kako u bitkoin sistemu nema centralnog mjesta, transakcija se potvrđuje rešavanjem teškog matematičkog (kriptografskog) problema koji počiva na tzv. heš funkcijama. Za njegovo izračunavanje potrebno je izdvojiti određeno procesorsko vrijeme i resurse. Kako niko ne bi radio tu provjeru (jer košta!) besplatno, onaj ko je pogodio dobija nagradu u djelićima bitkoina. Ovaj proces dobijanja te nagrade je rudarenje (eng. mining)", pojašnjava Vujošević.

U početku se, dodaje Vujošević, ta formula rješavala pomoću računara sa moćnim grafičkim karticama, a danas, sve više, pomoću specijalizovanih mašina za rudarenje.

"Rješenje problema potom provjeravaju ostali korisnici, što nije zahtjevno i radi se trenutno, a potom se verifikovani blok uvodi u glavnu knjigu (blokčein) i olančava sa prethodnim blokovima. Radi lakšeg razumijevanja pomenute heš funkcije su funkcije koje se u jednom pravcu lako računaju, ali u drugom ih je gotovo nemoguće izračunati. Npr. zamislite da je funkcija takva da za svako ime i prezime kao rezultat dobijete inicijale. Tako bi Vaši inicijali bili JB. Ako bi traženi problem bio da uz neke dodatne uslove odredimo ko je JB, to bi bio težak problem (ima mnogo osoba sa tim inicijalima). Ali, ako ja kažem da je to Jelena Bobičić, lako je provjeriti sve uslove i ovu heš vrijednost JB! Naravno, kriptografske heš funkcije su daleko komplikovanije i njihovo testiranje se radi računarski. Upravo zato se ova potvrda kod rudarenja i zove Proof-of-work, a nakon potvrde okončana je i verifikacija i blok se pridružuje blokčeinu", kazao je Vujošević.

U svijetu postoji preko 3000 elektronskih ili kriptovaluta. Najveći rivali bitkoina su litecoin, neo, iota, monero, cardano, ripple i bitcoin cash.

Kriptografija - naučna oblast koja se bavi šiframa kroz istoriju se uglavnom koristila u vojne i obavještajne svrhe (tajna razmjena informacija). Oktobra 2016. Pentagon je objavio da je aktivno istraživao blokčejn tehnologiju, kako bi kreirao vojne kompjuterske sisteme, uključujući one koji kontrolišu američko nuklearno oružje.

Vujošević napominje da je razvojem Interneta kriptografija dobila posebno mjesto u biznisu.

"Danas su sva plaćanja putem Interneta obezbijeđena nekim kriptografskim protokolom", ističe Vujošević.

Bitkoin počiva na "blokčein" tehnologiji.

"Blokčein predstavlja neku vrstu glavne knjige koja vodi evidenciju o svim izvršenim transakcijama i koju posjeduje svakikorisnik bitkoin mreže. Svaka transakcija je 'olančana' sa prethodnom transakcijom i tako redom sve do inicijalne. Dakle, može se pratiti putanja nekog bitkoina sve do njegovog nastanka. Naravno, evidentiraju se samo verifikovane transakcije, a njihovu verifikaciju sprovode učesnici bitkoin mreže rešavajući procesorski zahtjevne probleme (više u odgovoru na sledeće pitanje)", objašnjava Vujošević.

Bitkoin ima određene funkcije novca. Ima vrijednost, njime se može trgovati, može se konvertovati u druge valute itd. Ali, sa druge strane on nije pod kontrolom banaka, te ni banke ni države ne mogu uticati na njegovu vrijednost. Njegovu vijednost određuje tržište.

"Prethodnih godina bilježen je i pad i rast. Prije oko mjesec dana bitkoin je zabilježio maksimalnu vrijednost, a zatim naglo pao, da bi opet, narednih dana lagano rastao. U svakom slučaju, čak i ta vrijednost nakon pada je višestruko veća od maksimalne prošlogodišnje vrijednosti. Kako bitkoin ne kontroliše nijedna centralna banka, to su promjene njegove vrijednosti izraženije od klasičnih valuta. Neka istraživanja su pokazala da na rast njegove vrijednosti veoma utiče povjerenje i razne glasine", kazao je Vujošević.

Novac kao sredstvo razmjene kroz istoriju je mijenjao svoj oblik. U toku istorijskog razvoja, ulogu novca su obavljale veoma različite vrste materijala, od stoke, preko metala do današnjeg čistog papirnog novca. Često se postavljaju pitanja da li je elektronski novac svijet budućnosti i da li će dovesti do ukidanja savremenog oblika novca ili je to još jedna piramidalna šema.

"Cilj nije da se ukine savremeni oblik novca, jer to nije realna opcija (nije moguće). Savremeni oblik novčanog sistema je 'papirna valuta', a u suštini u užim definicijama novčane mase dominira depozitni novac, što će biti slučaj i u budućnosti. Elektronski novac koji je početkom ovog vijeka trebalo da dovede do 'društva bez čekova i gotovine' predstavlja tehnologiju elektronskog bankarstva. Obrnuta piramida likvidnosti, kreirana tokom posljednjih decenija, prikazuje novu strukturu novca – Novi svjetski finansijski poredak, gdje sve više dominiraju derivativi i sekjuritizacija kredita, a manje novčana masa i primarni novac", kazao je Lakić.

Virtuelne valute, kaže Lakić, nijesu valute u pravom smislu te riječi.

"Bitkoin nije šire prihvaćen kao metod plaćanja. Bitkoin je jedna od nekoliko 'aktiva' ili inovacija, odnosno 'eksponirani finansijski medij', kojim se špekuliše i/ili manipuliše na, uslovno rečeno, globalnom nivou. Berze ili tržišta kriptovaluta su u većem dijelu svijeta neregulisana, što izdvojeno znači da ove aktivnosti nijesu nelegalne. Ipak, šeme 'pumpanja i izdušivanja (pump and dump)' su nezakonite na londonskoj i  njujorškoj beri", ističe Lakić.

Usljed brojnih hakovanja manjih berzi dolazilo je do krađe bitkoina. Jedna se dogodila i u Sloveniji.

"Za trgovanje bitkoinima trebalo bi da budu zainteresovane Komisije za hartije od vrijednosti. Komisija za hartije od vrijednosti SAD je odobrila kripto fondove berzanskih indeksa (ETFs). Zbog neregulisanosti bitkoina, institucionalni investitori bili su onemogućeni da trguju sa bitkoinom, ali uvođenje bitkoin fjučersa mijenja okolnosti. Svakako i zbog uvođenja bitkoin fondova berzanskih indeksa. Bitkoin berze zaračunavaju provizije i uglavnom sprovode neke oblike verifikacije klijenata. Kako su korisnici sprovodili transakcije sa sporijim kompjuterima, kada su hakeri predstavljali opasnost, Bitkoin zajednica preusmjerila se ka limitnoj blok veličini od 1 megabajta, što ipak ne može da konkuriše broju transakcija Vize i Pej Pala, i to od 2000 transakcija po sekundi. Bitkoin funkcioniše van kontrole centralnih banaka. Nakon nedavne reakcije kineskih regulatora, izgleda da Evropska centralna banka i zakonodavci istražuju regulativu kriptovaluta", kazao je Lakić.

Po definiciji, svako ulaganje  nosi određen rizik. To je, kaže Lakić, slučaj i sa bitkoinom.  

"Najvažnija je svijest o riziku i njegovom prihvatanju. Pojedine ljetošnje prognoze najavljivale su krah tržišta digitalne valute. Ipak, raste reputacija bitkoina kao sigurnog mjesta za investiranje, što se pokazalo tokom ove decenije u problematičnim finansijskim slučajevima na Kipru, Grčkoj i sa Bregzitom", navodi Lakić.

Veća tražnja za bitkoinom znači i veću dobit. Broj transakcija bitkoinom između 2014. i 2017. se učetvorostručio.

"Posebno je pitanje realne likvidnosti koja treba da se pojavi na ovom tržištu. Krucijalno, rezultati nezakonite i neetičke šeme 'pumpanja i izdušivanja' šeme, koja prati trgovanje kriptovalutama, izrazito su nepredvidljivi. U takvim okolnostima potkopava se integritet tržišta i povjerenje. Prema pojedinim prognozama, bitkoin će u izvjesnoj mjeri u 2018. doživjeti krah ("munjeviti slom") gubeći makar pola svoje vrijednosti. Trenutno smo, u skladu s projekcijom, na sredini buma kriptovalute", ističe Lakić.

Onima koji razmišljaju da sada ulože novac u kriptovalute, Lakić kaže da rast cijena "privlači druge nesmotrene investitore da kupuju, talas tražnje podiže cijene, "pumpači" brzo prodaju valutu uz profit, onda nastaje krah i investitori ostvaruju gubitak".

"Ukupna tržišna kapitalizacija kriptovaluta je porasla 800% tokom prošle godine. Ljetošnje prognoze o kretanju cijena bitkoina pokazale su se pogrešnim. S obzirom na povećano klađenje na bitkoin realno je bilo očekivati uzlazni pritisak na cijenu bitkoina, odnosno nove profitabilne mogućnosti i stvaranje nove generacije milionera. Upravo komisije za hartije od vrijednosti mogu da predstavljaju potporu rastu digitalnih valuta. Ipak, 22. decembra, ova digitalna aktiva je pala (pad cijena i tržišne kapitalizacije) za oko 37% od rekordnog nivoa 18. decembra, vjerovatno usljed aktivnosti dnevnih trgovaca devizama i hedž fondova. Istraživanje Biznis Insajdera pokazuje da je trgovina kriptovalutama šema 'pumpanja i izdušivanja', koja je ilegalna na mnogim tržištima i koja bi investitore mogla da izloži riziku velikih gubitaka. Pritom, kriptotrgovci koriste strategiju zasnovanu na aplikaciji Telegram, kojom se iznenada podižu cijene kriptovalute koordinirajući nekoliko kupaca za djelovanje u određenim trenucima", upozorava Lakić.

U svakom slučaju, uložiti treba onoliko koliko smo spremni izgubiti.

 

Jelena Bobičić Čović

]]>
Sun, 14 Jan 2018 11:46:00 +0100 Ekonomija http://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/190500/bitkoin---nova-valuta-ili-digitalna-piramida.html
Najteže u trgovini, ugostiteljstvu i građevinarstvu http://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/190510/najteze-u-trgovini-ugostiteljstvu-i-gradjevinarstvu.html Standard većine zaposlenih u Crnoj Gori prošle godine je bio na nižem nivou nego 2016, a najteža situacija u pogledu zarada i uslova rada bila je u sektorima trgovine, ugostiteljstva i građevinarstva, saopšteno je iz Saveza sindikata (SSCG). ]]>

“Najteža situacija u pogledu zarada i uslova rada je u trgovini, ugostiteljstvu i građevinarstvu, gdje veliki broj zaposlenih prima minimalne zarade”, kazali su predstavnici SSCG agenciji Mina-business.

Oni su naveli da su zarade zaposlenih u javnom sektoru ostale na nivou iz 2016, ali je zbog inflacije njihova kupovna moć umanjena.

“Prosječna zarada zaposlenih u obrazovanju godinama je ispod prosječne na državnom nivou. Slična je situacija i sa službenicima u državnoj upravi. Pri svemu ovome treba imati u vidu da je kvalifikaciona struktura zaposlenih u tim sektorima iznad prosječne u državi”, rekli su iz SSCG.

Oni smatraju da se poboljšanje položaja zaposlenih može očekivati kroz realizaciju strateškog razvojnog cilja predviđenog Programom ekonomskih reformi u narednom periodu, koji podrazumijeva više stope ekonomskog rasta i njihovu održivost, što za posljedicu ima rast životnog standarda.

“I pored činjenice da smo po visini zarada prvi u regionu, kao kandidat za ulazak u EU, ne možemo biti zadovoljni kada smo po bruto domaćem proizvodu i stvarnoj individualnoj potrošnji po stanovniku, prema standardu kupovne moći na polovini nivoa EU”, naveli su iz SSCG.

Problem isplate i visina zarada

Oni su saopštili da se problemi s kojima se suočavaju zaposleni u Crnoj Gori, između ostalog, odnose se na visinu plata, jer se u nekim sektorima zloupotrebljava institut minimalne zarade, na koju su osigurani svi zaposleni bez obzira na nivo stručne spreme.

“Tu je i kašnjenje u isplati zarada, prekovremeni rad koji se ne plaća i koji je postao je pravilo, uskraćivanje slobodnih i dana godišnjeg odmora, rad za dane praznika i potpisivanje bjanko otkaza prije zasnivanja radnog odnosa”, rekli su iz SSCG.

Oni smatraju da je za rješavanje tih problema neophodno jačanje socijalnog dijaloga na svim nivoima, od preduzeća, do lokalnog i nacionalnog.

Iz SSCG su kazali da nije bilo značajnijih promjena u broju zaposlenih po sektorima djelatnosti u prošloj godini u odnosu na 2016, što znači da nije bilo nekog većeg otpuštanja.

“Precizne podatke o broju radnika koji ostaju bez posla nije moguće dati zbog izraženih oscilacuja kod broja zaposlenih koji su sezonskog karaktera, kao i fleksibilnosti u pojedinim sektorima kao što su turizam, trgovina, građevinarstvo, saobraćaj i poljoprivreda”, naveli su iz SSCG.

Oni su dodali da je zbog toga neophodna veća angažovanost sindikata u preduzećima i na granskom nivou, kao i zaključivanje granskih ugovora gdje nijesu potpisani.

“Neophodno je poštovanje preporuka sa ministarskog sastanka članica EU za oblast zapošljavanja i tržišta rada, ne samo u dijelu koji se odnosi na izmjenu radnog zakonodavstva kako bi se uvela dalja fleksibilnost tržišta rada, već i u povećanju sankcija za neprijavljeni rad. Neophodno je bolje usmjeravanje aktivnih politika za radnike koji su u riziku da ostanu bez posla i osnaživanje učešća na tržištu kada je riječ o starijoj populaciji”, rekli su predstavnici SSCG.

Oni su kazali da su problemi isplate zarada prisutni kod oko 35 hiljada zaposlenih, kao i da bi za rješavanje tih problema radnici trebalo prvo da se obrate Inspekciji rada, a kada je u pitanju javni sektor Upravnoj.

“Radnici zaštitu mogu ostvariti i preko Agencije za mirno rješavanje radnih sporova, a na kraju mogu potražiti i sudsku zaštitu. Inspekcija rada obavlja nadzor kod poslodavaca, te nad sprovođenjem odredbi Zakona o radu, Opšteg kolektivnog ugovora i drugih propisa i opštih akata”, objasnili su iz SSCG.

Oni su navei da je Inspekcija rada nadležna i za pojedinačne slučajeve na osnovu podnošenja individualnih zahtjeva za inspekcijsku kontrolu i za postupanje po osnovu anonimnih pritužbi.

Iz SSCG su podsjetili da u Predlogu zakona o radu, na inicijativu te sindikalne organizacije, platna lista ima snagu izvršne isprave, što bi trebalo da skrati put za naplatu zaostalih zarada.

“Zaposleni treba da zaključi ugovor o radu i da ima pisani obračun zarade koji ima snagu vjerodostojne izjave, ukoliko mu poslodavac ne isplati platu. Zakonski okvir postoji, a neophodna je bolja kontrola i veća ovlašćenja Inspekcije rada i Poreske inspekcije”, saopštili su iz SSCG.

Oni su dodali da ustavni i zakonodavni okvir predviđa princip jednakih zarada za javni i privatni sektor.

“Privatni sektor ima obavezu da poštuje odredbe Zakona o radu i kolektivnih ugovora, ali u praksi se dešavaju druge stvari, jer poslodavci bez obzira na finansijsko stanje nastoje da izbjegnu propisane obaveze ili rade na granici zakonskog minimuma”, kazali su iz SSCG.

Oni su naveli da Poreska uprava reaguje jedino ukoliko je ugovorom o radu, koji zaposleni potpisuje sa poslodavcem, utvrđena zarada u minimalnom iznosu, a isplaćen je veći neto iznos.

“Tada Poreska uprava preduzima zakonom propisane mjere iniciranjem prekršajne odgovornosti prema poslodavcu, uz nalog za otklanjanje nepravilnosti”, kazali su iz SSCG.

Oni su dodali i da zaposleni u javnom sektoru imaju potpisane granske kolektivne ugovore, gdje su precizirani rokovi za obračun i isplatu zarada, koji se uglavnom i poštuju.

]]>
Sun, 14 Jan 2018 11:38:00 +0100 Ekonomija http://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/190510/najteze-u-trgovini-ugostiteljstvu-i-gradjevinarstvu.html
CG može dostići stopu rasta od 5 % http://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/190491/cg-moze-dostici-stopu-rasta-od-5-.html Crnoj Gori je neophodna stopa rasta od pet odsto, koju može i treba da dostigne vrlo brzo, jer će na taj način mnoge probleme bolje i brže savladati, ocijenio je redovni profesor Ekonomskog fakulteta, Božo Mihailović. ]]>

“Moramo sve da učinimo da se iz tekućih prihoda vraća dio javnog duga, ali to nije moguće sa ovakvim stopama ekonomskog rasta koje je Vlada u naredne tri godine projektovala od 2,8 odsto. Bilo je osnova da se projektuje veća stopa rasta pod pretpostavkom da se poveća zaposlenost i ubrza prestrukturiranje”, kazao je Mihailović u intervjuu Pobjedi.

Mihailović, koji je i predsjednik Komisije za doktorske studije, kazao je da će Crna Gora prošlu godinu završiti sa relativno visokom stopom ekonomskog rasta od najmanje četiri odsto, ali da joj je potrebna stopa od pet odsto.

On je rekao da su rizici brojni - od vraćanja dugova, inflacije, nelikvidnosti privrede, nezaposlenosti, niske pokrivenosti uvoza izvozom.

“Dobro je što imamo talas pozitivnih kretanja u bruto domaćem proizvodu (BDP), visoke prihode i bolju strukturu gostiju u turizmu. Ali, moramo dati vjetar u leđa stopi privrednog rasta i zapošljavanju, ali i shvatiti da svaka vlada, pa i naša, ima ograničene mehanizme i da ne može sama”, dodao je Mihailović.

Prema njegovim riječima, javni dug od 2,5 milijardi eura je složen, težak, ali nije nesavladiv problem.

“Uostalom, mi ga moramo savladati i druge nam nema. Niko nam ga drugi neće savladati. Sad je došlo na naplatu ono kad smo se prije nekoliko godina zaduživali olako po visokim kamatnim stopama od osam odsto. Danas su naš glavni teret euraoobveznice, koje iznose milijardu eura”, smatra Mihailović.

Novo zaduživanje, kako je poručio, može biti samo za kapitalne projekte.

Mihailović smatra i da je nezaposlenost veliki problem, i da se ne može riješiti odjednom, jer je preko 50 hiljada nezaposlenih, odnosno preko deset hiljada sa visokim obrazovanjem.

“Za poštovanje je da je stopa zaposlenosti u prošloj godini porasla na 48 odsto sa 46,25 u 2016, ali je to nedovoljno. Veliki strukturni problem je odnos između ponude i potražnje radne snage. On se mora rješavati prekvalifikacijama i dokvalifikacijama”, objasnio je Mihailović.

Potencijalni problem u Crnoj Gori je, kako je rekao, i inflacija.

“Mi smo ranije imali i deflaciju, a po nekim pokazateljima inflacija se sada kreće oko 2,3 odsto, a po drugima skoro tri odsto. Mjesečna inflacija se povećava. To je već za brigu”, ocijenio je Mihailović.

On je dodao da ni jednoj zemlji, pa ni Crnoj Gori usluge ne mogu da nadomjeste razliku uvoza i izvoza u proizvodnji.

“Mi to moramo da shvatimo. Zato treba da forsiramo proizvodnju. Moramo kolač da povećamo, pa ćemo onda lakše da dijelimo i da svi budu zadovoljni. Crna Gora mora da se okrene svojim resursima”, saopštio je Mihailović.

Komentarišući Montenegro Airlines (MA), Mihailović je rekao da potpuno razumije "hodanje po žici" kad je u pitanju ta kompanija.

“Samo postavimo pitanje šta bi bilo sa Crnom Gorom da nemamo milijardu euraa od turizma. Dalje ništa ne moramo da pitamo”, zaključio je Mihailović.

]]>
Sun, 14 Jan 2018 09:00:00 +0100 Ekonomija http://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/190491/cg-moze-dostici-stopu-rasta-od-5-.html
"Nastavak obmana povodom Bloka II TE" http://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/190440/nastavak-obmana-povodom-bloka-ii-te.html Gubimo dragocjeno vrijeme dok nam infrastruktura u energetskom sektoru zastarijeva, saopšteno je iz DEMOS-a. ]]>

Član Glavnog odbora DEMOS-a, Vuko Vlahović, saopštio je da je izgradnja drugog bloka TE Pljevlja, u saradnji sa češkom kompanijom Škoda Praha bilo je jedno od ključnih predizbornih obećanja DPS-a tokom kampanje za parlamentarne izbore 2016.

"Posebno je u tom smislu pompezno djelovala najava partijskog šefa Đukanovića, svega nekoliko dana prije izbora, koji je tom prilikom obećao da je ugovor sa Česima spreman za potpisivanje, te da mašine samo što nisu upaljene i da će radovi početi prije nego se i osuši mastilo na ugovoru. Međutim, ispostavilo se da je riječ o, samo jednom u nizu, predizbornih blefova DPS-a, kojima varaju građane prije svakih izbora", istakao je Vlahović.

On je podsjetio da je Vlada nedavno saopštila da od saradnje sa Škoda Prahom nema ništa, te da će za realizaciju energetskih potencijala pljevaljskog kraja potražiti neko drugo rješenje.

"I tako godinama. Od jednog lažnog obećanja do sljedećeg. Od izbora do izbora. Od obmane do obmane. Gubimo dragocjeno vrijeme dok nam infrastruktura u energetskom sektoru zastarijeva", naveo je Vlahović.

On je kazao da je u obmanjivanju naročito prednjačio bivši potpredsjednik Vlade i aktuelni ambasador u Sloveniji Vujica Lazović.

"Lazović nas je prije pune dvije godine obavijestio da se konačni dogovor oko drugog bloka očekuje „ovih dana“. Te dane, međutim, još nijesmo dočekali. Ali smo dočekali da Lazović, akter mnogih problematičnih ekonomskih projekata, interesantnih i za tužilačke organe, postane ambasador u Sloveniji, zamjenjujući Mugošu, sa svim simbolikama tog kontinuiteta", saopštio je Vlahović.

On je saopštio da "haos u energetskom sektoru" dopunjuje najava iz Vlade da će sredstva za otkup akcija A2A biti obezbijeđena rebalansom budžeta.

"Na drugoj strani, u kompletiranju haosa, nastavlja se misterija sa sudbinom akcija A2A, čiji je status, uprkos propagandi, i dalje nepoznat javnosti. Ostaje gorak zaključak da ovakva neozbiljnost i nekompetentnost u upravljanju jednim od ključnih privrednih sektora najslikovitije govori o sposobnostima i kapacitetima tridesetogodišnje vlasti, sa svim posledicama koje dolaze. A vrijeme šterika i fenjera, metaforički i bukvalno, nam se vraća na velika vrata", zaključio je Vlahović.

]]>
Sat, 13 Jan 2018 13:23:00 +0100 Ekonomija http://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/190440/nastavak-obmana-povodom-bloka-ii-te.html
Legalna prodaja cigareta pala 20 odsto http://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/190422/legalna-prodaja-cigareta-pala-20-odsto.html Na trafikama je tokom novembra i decembra prodaja cigareta pala oko 20 odsto, a nekim uvoznicima su proizvođači vratili akcizne markice, jer cigarete ne mogu da prodaju, pišu Vijesti. ]]>

„Pad je nastavljen nakon što su od 1. januara ponovo povećane akcize na cigarete“, rekao je Vijestima sagovornik sa legalnog tržišta cigareta.

Istovremeno, crno tržište svakim danom cvjeta sve više, a nelegalne cigarete prisutne su i „ispod tezge“ u manjim maloprodajnim objektima širom Crne Gore.

Razlog za bujanje nelegalne prodaje cigareta, kako piše podgorički list, je taj što su najjeftinije cigarete u legalnoj prodaji tri puta skuplje od sličnih kod švercera.

Prošle godine je akciza povećana dva puta, u aprilu i agvustu.

Iz Ministarstva finansija saopštili su Vijestima da je, prema Monstatu, u periodu od januara do novembra prošle godine uvezeno duvana i proizvoda od duvana u vrijednosti od 13,6 miliona EUR, što je 18,8 odsto više u odnosu na 2016.

„Ministarstvo ne raspolaže podacima o prodaji“, kazali su iz tog Vladinog resora.

Iz Agencije za duvan nijesu mogli da saopšte podatke o prodaji za prošlu godinu, jer se još obrađuju.

Iz te institucije su uoči Nove godine rekli da je za 11 mjeseci prošle godine , prema podacima veletrgovaca, prodato 2,5 odsto manje cigareta , nego u istom periodu 2016.

Novo poskupljenje od 1. januara iznosilo je od 30 do 50 odsto centi po paklici.

]]>
Sat, 13 Jan 2018 08:59:00 +0100 Ekonomija http://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/190422/legalna-prodaja-cigareta-pala-20-odsto.html
Pretovar u Luci Bar 45 odsto veći http://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/190419/pretovar-u-luci-bar-45-odsto-veci.html Luka Bar je prošle godine imala 45 odsto veći pretovar u odnosu na 2016, saopštio je izvršni direktor Zarija Franović i dodao da kapaciteti nijesu bili dovoljno iskorišćeni do njegovog dolaska na čelo firme u avgustu. ]]>

On je kazao da je iza kompanije finansijski uspješna godina.

“Ostvareni obim pretovara je veći od 1,7 miliona tona, što je povećanje za 524 hiljade tona, ili 45 odsto. Na bazi ugovorenih poslova i stalnih komunikacija sa poslovnim partnerima očekuje se rastući trend poslovanja i u ovoj godini”, kazao je Franović Pobjedi.

U ukupnom pretovaru dominiraju rasuti tereti sa učešćem od 79,5 odsto, zatim tečni sa 16 odsto i ro-ro tereti sa 20,5 odsto.

“Očekujem da ćemo nakon sumiranja rezultata za prošlu godinu imati znatno bolju finansijsku sliku nego 2016, uprkos tome što od 1. maja nemamo više prihod od upotrebe obale, shodno Zakonu o lukama”, poručio je Franović.

Kao ilustrativan podatak o uspješnosti poslovanja Franović je naveo da je stepen naplate 75 odsto, a da je 1. avgusta prošle godine bio 41,3 procenta.

“Definisana su dva osnovna cilja poslovne politike i to povećanje iskorišćenosti postojećih i razvoj novih kapaciteta. Iz toga je jasno da nijesam zadovoljan stanjem koje sam zatekao u Luci Bar. Pokrenuo sam set aktivnosti primarno usmjerenih na povećanje stepena iskorišćenosti lučkih kapaciteta”, objasnio je Franović.

Prema njegovim riječima, aktuelni menadžment je u prethodnih pet mjeseci uradio sve što je potrebno da u punoj funkciji budu svi lučki kapaciteti, a radili su i na tome da ih prezentiraju i ponude saradnju svim potencijalnim poslovnim partnerima u državi i regionu.

“Održali smo niz investicionih foruma i prezentacija i svakodnevno smo u komunikaciji i pregovorima sa sadašnjim i budućim poslovnim partnerima. Sa zadovoljstvom mogu reći da su naši napori urodili plodom i da smo otvorili nove poslove”, saopštio je Franović.

Novih tržišta ima na području Srbije, Kosova i Makedonije.

Najveći korisnici usluga Luke Bar su kompanije Uniprom, Uniprom metali, Grimaldi, Cemex, Jugopetrol, MSK Kikinda.

“Složeni lučki sistem funkcioniše kako treba jer imamo odličnu saradnju i sa agentima i špediterima”, kazao je Franović.

Ogovarajući na pitanje zašto Luka Bar ne može da radi za tržišta Albanije i Bosne i Hercegovine (BiH), Franović je kazao da su sve države regiona njeno gravitaciono područje, ali se u tim zemljama suočava sa jakom konkurencijom luka Ploče i Drač.

“Luka Bar kvalitetom i cijenama ne zaostaje za ovim lukama, ali je značajnije prisustvo na tim tržištima ograničeno saobraćajnom infrastrukturom, što otežava i poskupljuje transport”, zaključio je Franović.

]]>
Sat, 13 Jan 2018 08:36:00 +0100 Ekonomija http://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/190419/pretovar-u-luci-bar-45-odsto-veci.html
Neznatno više blokiranih kompanija http://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/190361/neznatno-vise-blokiranih-kompanija.html U Crnoj Gori je, prema podacima Centralne banke (CBCG), na kraju decembra u blokadi bilo 16,22 hiljade preduzeća i preduzetnika, neznatno više nego u novembru. ]]>

Ukupan iznos duga na osnovu kojeg su blokirani računi je 563,07 miliona eura, što je 10,75 odsto manje nego u novembru.

Koncentracija duga je, kako je saopšteno iz CBCG, relativno velika, tako da deset najvećih dužnika, odnosno 0,06 odsto ukupno evidentiranih, učestvuje sa 16,19 odsto u ukupnom iznosu blokade. Njima je blokirano 87,35 miliona eura.

Oko 37,91 odsto ukupnog iznosa blokade ili 204,5 miliona eura otpada na 50 najvećih dužnika, koji čine 0,31 odsto svih evidentiranih.

U neprekidnoj blokadi do jedne godine bilo je 2,18 hiljada dužnika čija je blokada iznosila 37,36 miliona eura, što je 6,63 odsto ukupnog iznosa blokade.

Duže od godinu u blokadi je 14,05 hiljada kompanija ili preduzetnika, kojima je blokirano ukupno skoro 525,7 miliona eura.

]]>
Fri, 12 Jan 2018 19:28:00 +0100 Ekonomija http://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/190361/neznatno-vise-blokiranih-kompanija.html
Investicioni ambijent u fokusu Vlade http://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/190372/investicioni-ambijent-u-fokusu-vlade.html Realni planovi Vlade predstavljaju šansu za bankarski sektor kao važan faktor ukupnog ekonomskog razvoja Crne Gore, kazao je predsjednik Vlade Crne Gore, Duško Marković. ]]>

Predsjednik Vlade Duško Marković primio je rukovodstvo NLB Grupe na čelu sa predsjednikom Upravnog odbora NLB Grupe Blažom Brodnjakom.

Kako je saopšteno iz Markovićevog kabineta, na sastanku je bilo riječi o poslovnim planovima Banke u Crnoj Gori i regionu kao i o mogućoj podršci NLB grupe projektima u našoj zemlji.

"Predsjednik Vlade je iskazao zadovoljstvo prisustvom ove renomirane slovenačke banke u našoj zemlji ocijenivši da realni planovi Vlade predstavljaju šansu za bankarski sektor kao važan faktor ukupnog ekonomskog razvoja Crne Gore", navodi se u saopštenju.

Predsjednik UO NLB Grupe je, kako dodaju, istakao da ta grupacija budućnost vezuje za region i da posluje u šest država kao i da namjerava da pojača investicione aktivnosti.

Premijer je u tom kontekstu upoznao sagovornike sa projektima i mogućnostima ulaganja u saobraćajnu i turističku infrastrukturu kao i u našu poljoprivredu.

"Marković je ocijenio da se posebni uslovi za unapređenje investicionog ambijenta stvaraju u sjevernom regionu Crne Gore pri čemu je sagovornike detaljno upoznao sa projektom zimskih centara na Bjelasici i pripadajućih sadržaja u čije je pripreme do sada uloženo ili je kapitalnim budžetom predviđeno više desetina miliona eura", saopšteno je iz Vlade.

Sastanku su prisustvovali državna sekretarka Ministarstva finansija dr Nina Vujošević, predsjednik Uprave, član Odbora direktora i glavni izvršni direktor NLB banke AD Podgorica Martin Leberle i predsjednik Odbora direktora NLB banke AD Podgorica Andreas Burkhart (Burkhardt).

]]>
Fri, 12 Jan 2018 19:13:00 +0100 Ekonomija http://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/190372/investicioni-ambijent-u-fokusu-vlade.html
"Očekujemo da neće biti zloupotreba" http://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/190388/ocekujemo-da-nece-biti-zloupotreba.html Koalicija „Zdravo Berane“ u susret predstojećim izborima očekuje da se neće ponoviti zloupotrebe različitih vrsta, te da će JU Centar za socijalni rad opštine Berane i Andrijevica dodjeljivati pomoć isključivo onim osobama koje su u stanju socijalne potrebe, i kojima je ta pomoć neophodna, saopštili su. ]]>

"Naime, u jeku predizborne kampanje pred parlamentarne izbore 2012, tu vrstu pomoći, izmedju ostalog, dobijali su i pojedini direktori javnih ustanova i preduzeća, visoki funkcioneri Demokratske partije socijalista, članovi opštinskog odbora te partije, tadašnji odbornici, sadašnji odbornički kandidati pomenute partije, odredjeni direktori i pomoćnici direktora nekih škola, prosvjetni radnici", istakli su iz koalicije Zdravo Berane.

Oni su pitali kojim su se kriterijumima vodili članovi tadašnje komisije, i da li su sve osobe zasluživale da dobiju tu vrstu pomoći, odnosno da li su bili u stanju socijalne ugroženosti.

 

 

]]>
Fri, 12 Jan 2018 18:40:00 +0100 Ekonomija http://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/190388/ocekujemo-da-nece-biti-zloupotreba.html
Prodati zapisi za 41,5 miliona eura http://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/190370/prodati-zapisi-za-415-miliona-eura.html Na prvoj ovogodišnjoj aukciji prodati su državni zapisi sa rokom dospjeća od 182 dana, vrijedni 41,5 miliona eura, po prosječnoj stopi prinosa 0,41 odsto. ]]>

Ukupna nominalna vrijednost emisije državnih zapisa iznosila je 24,45 miliona eura, a iznos dostavljenih ponuda 60,35 miliona. Iznos prihvaćenih ponuda je bio 41,5 miliona eura.

Rok dospjeća zapisa je 182 dana, odnosno 16. jul.

Prošle godine održano je osam aukcija sa rokom dospjeća od 182 dana i jedna sa rokom dospijeća od 91 dan.

Državni zapisi su diskontovane kratkoročne hartije od vrijednosti, koje CBCG prodaje u ime Ministarstva finansija, u cilju održavanja tekuće likvidnosti budžeta.

Zapisi se prodaju kao diskontovane hartije, metodom aukcije, po cijeni nižoj od nominalne vrijednosti, dok se otplaćuju po nominali na dan dospijeća. Razlika između nominalne vrijednosti i kupovne cijene predstavlja zarađenu kamatu na investiciji.

Ministarstvo finansija obavezno je da na dan dospijeća isplati obaveze po emitovanim državnim zapisima.

]]>
Fri, 12 Jan 2018 15:31:00 +0100 Ekonomija http://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/190370/prodati-zapisi-za-415-miliona-eura.html
Prosječan decembarski račun 41,5 eura http://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/190358/prosjecan-decembarski-racun-415-eura.html Prosječan decembarski račun za struju u Crnoj Gori, ukoliko se izuzmu neočitana mjerna mjesta u objektima koji nijesu stalno nastanjeni, iznosi 41,50 eura. ]]>

Domaćinstva su u decembru 2017. godine potrošila 130.674.955 kWh (kilovatsati) električne energije, što je 25,3 odsto više u odnosu na novembarsku potrošnju, odnosno 1,5 odsto manje u odnosu na potrošnju ostvarenu tokom decembra 2016. godine", saopšteno je iz EPCG.

Prosječan decembarski račun za struju, kako su kazali, ukoliko se izuzmu neočitana mjerna mjesta u objektima koji nijesu stalno nastanjeni iznosi 41,50 eura.

"Domaćinstva na Žabljaku bilježe najnižu prosječnu potrošnju od 20,87 eura, dok je najveća potrošnja prethodnog mjeseca očitana u Kotoru gdje su domaćinstva u prosjeku potrošila električne energije u vrijednosti od 54,26 eura. Račun vrijedan preko 150 eura dobiće 2,44 odsto potrošača, dok je potrošnja od 100 do 150 eura očitana kod 5,12 odsto kupaca", podsjećaju iz kompanije.

Decembarske račune umanjene za iznos popusta za redovne platiše dobiće čak 54,3 odsto domaćinstava u Crnoj Gori, odnosno 185.493 kupaca.

Elektroprivreda Crne Gore organizuje nagradnu igru "Zlatni tim - popusti i nagrade".

"U bazi za izvlačenje dobitnika bogatog nagradnog fonda, automatski će se naći sva domaćinstva koja 31. januara 2018. godine ne budu imala dugovanja za utrošenu električnu energiju. Bogat nagradni fond čine: automobil Opel Astra, dva vaučera od 1.000 eura za putovanje po sopstvenom izboru, tri telefona iPhone 8 64GB, četiri iPad Air tableta i pet vaučera za gorivo od po 100 eura", kazali su kompanije.

Zbog velikog interesovanja kupaca, dodaju, Elektroprivreda Crne Gore donijela je odluku da se akcija "Podijelimo teret 5" nastavi u januaru.

"Akcija omogućava kupcima iz kategorije domaćinstva, koja imaju dug po osnovu utrošene električne energije, da ga što jednostavnije otplate. U akciju "Podijelimo teret 5", čije trajanje je produženo do 31. januara, mogu se uključiti svi kupci iz kategorije domaćinstva koji imaju dug po osnovu utrošene električne energije, bez obzira na njegovu visinu, kao i kupci kojima ističu postojeći sporazumi sklopljeni u akciji Podijelimo teret 3. Uslov za priključenje akciji je da su plaćena tri posljednja računa, kao i decembarski račun do 31. januara", zaključuje se u saopštenju.

 

 

 

]]>
Fri, 12 Jan 2018 14:23:00 +0100 Ekonomija http://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/190358/prosjecan-decembarski-racun-415-eura.html
Za MA 2017. jedna od najuspješnijih http://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/190352/za-ma-2017-jedna-od-najuspjesnijih.html Crnogorski nacionalni avio-prevoznik Montenegr erlajns ostvario je u prošloj godini jedan od najboljih rezultata u svojoj istoriji, prevezavši 568.591 putnika, odnosno više od četvrtine od ukupno 2,18 miliona putnika na crnogorskim aerodromima, a podaci sa početka ove godine pokazuju da se pozitivan trend nastavlja. ]]>

"Podaci za 2017. godinu, čija je obrada završena danas, pokazuju da je u 2017. godini u redovnom, čarter i kod-šer saobraćaju, MA prevezao ukupno 568.591 putnika, i sa pet aviona u floti ostvario ukupan nalet od 10.376 blok sati, odnosno 6.959 letova. Ovaj broj putnika je približno isti kao u 2016. godini kada se saobraćalo sa šest aviona u floti, a ne odstupa značajno od broja prevezenih putnika u ranijim godinama kada je u floti bilo i sedam aviona", saopšteno je iz Montenegro erlajnsa.

Pored činjenice da je ostvaren sa flotom od 5 aviona, dodaju, rezultat dodatno dobija na značaju uzimajući u obzir konstantno rastuću konkurenciju. Napominju da je u januaru 2017. godine ka Crnoj Gori saobraćalo 12 avio-kompanija, a u julu čak 54.

IZ MA ističu da se pozitivan trend u komercijalnom poslovanju nastavio i početkom ove godine.

"MA je u prvih sedam dana 2018. godine prevezao ukupno 7.480 putnika u sve tri kategorije saobraćaja - redovnom, čarter i kod-šer, što je za 11% više u odnosu na isti period prošle godine", navodi se u saopštenju.

Prevezenih putnika je, kako su kazali više u sve tri kategorije saobraćaja.

"Samo u redovnom saobraćaju MA je prevezao 6.566 putnika što je rast od 8% u odnosu na isti period prošle godine. U kod-šer saobraćaju taj procenat rasta iznosi 48%, a u čarter saobraćaju 25%", kazali su iz MA.

Oni dodaju da su navedeni podaci rezultat rada i angažmana menadžmenta i zaposlenih u nacionalnoj avio-kompaniji i podrške državnih institucija (Vlade, resornog ministarstva).

"Ovi podaci takođe pokazuju značaj koji Montenegro Airlines ima za turizam i ukupnu crnogorsku privredu, i očigledno je da je uspješno poslovanje kompanije u 2017. godini gledano kroz broj prevezenih putnika uticalo na dobre turističke pokazatelje i privredni rast. Rezultati koje postiže Montenegro erlajns govore u prilog tome da je crnogorska nacionalna avio-kompanija bila i ostala jedan od stubova turističke privrede i da ostvaruje svoj cilj, a to je promocija i glavni doprinos razvoju turizma u Crnoj Gori i naše zemlje u cjelini", zaključuje se u saopštenju.

 

]]>
Fri, 12 Jan 2018 13:36:00 +0100 Ekonomija http://www.rtcg.me/vijesti/ekonomija/190352/za-ma-2017-jedna-od-najuspjesnijih.html