Žabljak
Umjereno oblačno
19.7 °C
Pljevlja
Pretežno vedro
28.0 °C
Herceg Novi
Pretežno vedro
29.3 °C
Nikšić
Pretežno vedro
28.7 °C
Cetinje
Vedro
28.2 °C
Bar
Pretežno vedro
28.4 °C
Podgorica
Vedro
32.2 °C
Ulcinj
Pretežno vedro
29.3 °C
Kolašin
Malo oblačno
25.8 °C

Izoštreno

23. 04. 2013. 16:24   >>  21:21 8

Nebojša Šofranac: „Dani predsjedničkog ludila“

Italija, Crna Gora, Venecuela, Maroko... Nebitno da li je u pitanju kraljevina, republika, da li je predsjednički ili parlamentarni sistem- figura prve ličnosti države bila je kamen spoticanja širom svijeta.

Od svih pomenutih država, predsjednik države jedino u Venecueli predstavlja izvršnu vlast.

Nakon smrti kontroverznog, ali popularnog, predsjednika Venecuele Uga Čavesa, njegov nasljednik Maduro, umjesto da pobijedi, takozvanim bugarskim plebiscitom, dobio je, kako američki izvori kažu, krađom glasova i narod je izašao na ulice. Čaves je dao naftno bogatstvo svom narodu umjesto američkom imperijalizmu i zaslužio vječnu slavu, ali je i zaveo diktaturu, koje je narod jedva čekao da se oslobodi.

Našu svakodnevnicu poznajete dobro, u ovom slučaju dotaćićemo se Crne Gore samo kroz nekoliko istorijskih komparacija, a približićemo još jednom italijansku situaciju.

Sjećate se, prije tačno dva mjeseca, kada smo nakon izbora pričali o paralizi političkog sistema i bezizlaznoj pat poziciji u Italiji. Upravo se potvrdilo da je nemoguće izabrati vladu, novi parlament i samim tim novog šefa države. Svi pokušaji neprirodnih koalicija brzo su ugašeni. Ipak, zbog Evropske unije, moralo se krenuti s mrtve tačke. Dok Mario Monti, s devet odsto glasova i dalje obavlja funkciju premijera, u subotu je konačno izabran novi predsjednik. I gle čuda, to je opet onaj stari, Đorđo Napolitano, prvi predsjednik u istoriji koji nasljeđuje sebe samog. Inicijativa je potekla od Berluskonija, a podržao ju je i ljevičar Bersani, tako da, bez obzira na poodmakle godine, Napolitano dobija novi sedmogodišnji mandat!

 

Istina je da se u ovoj situaciji nije mogao naći nikakav drugi kompromis, a argument je bio da je Napolitano ušao u srca ljudi i da je najbolje ne mijenjati ništa. Tako je juče, po velikoj kiši u Rimu, Napolitano ponovo položio zakletvu i održao vatren govor s mnogo više autoriteta nego 2006., gdje je prozvao političke partije da rade protiv zemlje i zaprijetio da će raspustiti parlament. Ovaj bivši partizan, nekoliko puta, bacio je papire i govorio spontano i emotivno, pa je dobio veliki aplauz u parlamentu, toliko da se već licitira kako će ovo sada biti predsjednička republika, poput Amerike. Nakon toga, na trgu Venecija položio je lovor na spomenik neznanog junaka iz Prvog svjetskog rata i prošetao u pravcu Koloseuma, dok je prisutna masa aplaudirala i pjevala himnu. Napolitano je 11. i ujedno 12. predsjednik Italije, bivši strastveni komunista, kojeg je 2006. postavio Romano Prodi, a borio se kao partizan u Drugom svjetskom ratu, baš kao što je bio slučaj sa 7. predsjednikom, nezaboravljenim Sandrom Pertinijem, čiji je mandat bio od ’78. do ’85.

 

Između njih bili su Kosiga, Skalfaro i Čampi, a kriza izbora postojala je jedino 1992., kada je Frančesko Kosiga podnio ostavku 25. aprila, dva mjeseca prije isteka mandata, nakon neuspjeha Demohrišćanske partije na aprilskim izborima i evidentnog gašenja Prve republike. Bilo je potrebno čak osam ponovljenih glasanja u parlamentu da konačno „izađe bijeli dim“. Skalfaro je bio upravo predsjednik parlamenta i forsirao je jednog od tvoraca poslijeratne Italije Arnalda Forlanija, ali kad ni to nije moglo da prođe, izabran je upravo on.

Neće se snaći u vodama druge republike, a pogotovo ne u odnosima s novom zvijezdom Silvijom Berluskonijem. Ovo sad je, međutim, najveće iznenađenje i zbog situacije i zbog godina Napolitana – 88. Nikako se nije dopalo lideru trećeg puta, Bepeu Grilu, koji je dobio 25 odsto glasova na izborima i odmah u subotu veče na internetu objavio: „Ovo je državni udar, upravo idem u Rim, dođite na veliki protestni miting.“ Na kraju se smirio, pa je miting održan ipak u nedjelju. Bilo je oko milion ljudi, ali se nije moglo promijeniti ništa. Ono čega se sada plaši Grilo je da će Berluskoni i Bersani na ovaj način oformiti i novu vladu, tzv. governisimo, i izbaciti ga iz igre.

Druga teza je da će osokoljeni Napolitano ipak raspustiti parlament i raspisati nove izbore. Italija ima sve manje vremena, ako želi da izbjegne sudbinu Grčke. Zato se, donekle, može razumjeti ovoliko buke i reakcija nakon izbora predsjednika, koji je u Italiji uvijek bio samo simbolične važnosti.

Pošto su protestni mitinzi poznati i nama, a politički sistem nam je sličan italijanskom, samo što kod nas predsjednika ne bira parlament, već direktno narod, prisjetimo se da ovo nije prvi put da se dešava slična reakcija. Desilo se to i 1997., koja će ostati zapamćena kao godina prekretnice u crnogorskoj istoriji. Ti predsjednički izbori, koji su održani 5. i 19. oktobra, nijesu bili samo obična trka između Mila Đukanovića i Momira Bulatovića, već praktično referendum devet godina unaprijed.

Ta pobjeda Đukanovića (174 : 169 hiljada) bila je čak teža nego ona 21. maja 2006. i to bez barijere od 55 odsto, i označila zoru nove Crne Gore. Na posljednjim izborima rezultat je bio 161: 154 hiljada u korist Filipa Vujanovića, što nam jasno pokazuje i razliku u izlaznosti u korist onih istorijskih vremena. Tada su, takođe, bili protesti u danima nakon izbora, ali i neslavno tri mjeseca kasnije. Kuriozitet je upravo taj da se sticajem okolnosti i u našoj i u italijanskoj istoriji koplja često lome oko jedne funkcije, koja suštinski ne znači mnogo. Ali slučaj je takav da upravo od rezutata predsjedničkih izbora zavise dalji tokovi, i to u  dugoročnom periodu.

Kod nas je 1997. bukvalno odredila novu istoriju. Da li će 2013. biti, u tom smislu, sudbonosna za Italiju?

Komentari 8

ostavi komentar

Ostavi komentar

Pravila komentarisanja sadržaja Portala RTCG
Poštujući načelo demokratičnosti, kao i pravo građana da slobodno i kritički iznose mišljenje o pojavama, procesima, događajima i ličnostima, u cilju razvijanja kulture javnog dijaloga, na Portalu nijesu dozvoljeni komentari koji vrijeđaju dostojanstvo ličnosti ili sadrže prijetnje, govor mržnje, neprovjerene optužbe, kao i rasističke poruke. Nijesu dozvoljeni ni komentari kojima se narušava nacionalna, vjerska i rodna ravnopravnost ili podstiče mržnja prema LGBT populaciji. Neće biti objavljeni ni komentari pisani velikim slovima i obimni "copy/paste" sadrzaji knjiga i publikacija.Zadržavamo pravo kraćenja komentara.

Da biste komentarisali vijesti pod vašim imenom

Ulogujte se

Novo