Žabljak
Umjereno oblačno
12.2 °C
Pljevlja
Pretežno vedro
16.8 °C
Herceg Novi
Malo oblačno
21.7 °C
Nikšić
Vedro
20.2 °C
Cetinje
Malo oblačno
27.7 °C
Bar
Vedro
21.8 °C
Podgorica
Vedro
24.4 °C
Ulcinj
Malo oblačno
21.3 °C
Kolašin
Pretežno vedro
13.0 °C

Izoštreno

USTAVNI PUT (4) 30. 11. 2017. 09:49   >>  09:17 6

USTAVNI PUT (4)

B.Vojičić: Nijesu vladali autokratski

„Lav narodne crnogorske snage, koji je na ovome golome stijenju bio vječito na mrtvoj straži, biće sada ne samo lav bojnoga megdana, već i lav prosvjetne i kulturne sile“, komentarisao je „Glas Crnogorca“.

 

U prijestolnoj besjedi kojom je knjaz Nikola obznanio uvođenje Ustava, na Nikoljdan (6/19.decembar 1905), prvi put je objašnjeno kakve će promjene u političkom i društvenom životu Crne Gore donijeti uvođenje ustavnosti. Knjaz je rekao da je do stupanja na snagu Ustava oblik vrhovne državne uprave bilo samodržavlje, ali da ni on, niti njegovi prethodnici, nijesu vladali autokratski. Snaga Samodržavlja počivala je na čistoj ljubavi i vjeri narodnoj. Samodržavlje nije kočilo napredak zemlje, ono je njoj, naprotiv, bilo potrebno do današnjeg dana, i bilo je istorijska neophodnost. No, polazeći od uvjerenja, da je za Crnu Goru prošlo vrijeme samodržavlja, i vodeći računa o duhu i vremenu, knjaz kaže da je svojevoljno riješio da toj vladavini podari drugi oblik, kojim će se narod uvrstiti u napredne narode. On izjavljuje i da Ustav daje narodu da se s njim mudro i pošteno posluži, pri čemu napominje da ovaj Ustav nije djelo jedne noći, ili rezultat podržavanja današnjih političkih prilika, nego je isključivo rezultat njegovog ubjeđenja i njegove davne želje. Knjaz je iskazao nadu da će njegovi podanici umjeti da iskoriste slobodu i prava koja dobijaju Ustavom.

Nakon što je knjaz Nikola “podario” Ustav, zvanični “Glas Crnogorca” komentarima, te prenesenim člancima Stevana Ćurčića (“Beogradske novine”) i Mihaila Polit Desančića(novosadski “Branik”), daje objašnjenje o karakteru ustavnog sistema i razlozima za njegovo uvođenje u crnogorski politički život, glorifikujući “mudri čin” knjaza Nikole.

U nepotpisanom komentaru: “Cetinje, 6. decembra”, “Glas Crnogorca” ističe, da Crna Gora, “bez potresa i iznenađenja” od danas dobija oblik vladavine, kojim se ponose države prosvjećenih naroda. Knjaz Nikola dao je Crnoj Gori Ustav “iz sopstvenih pobuda, na osnovu dugotrajnog razmišljanja”, te da je dosadašnji oblik vladavine, koji je samo njemu najteži bio, zamijenio ustavnim i parlamentarnim sistemom. Time je knjaz Gospodar učinio monumentalno djelo, koje će biti sjajna kruna Njegove Bogom blagoslovene, narodnom ljubavlju uvijek praćene i srećne vladavine. Autor komentara ocjenjuje kako su Crnogorci duboko religiozni, vaspitani u rodoljublju i svjesni podaničke, srpske i građanske dužnosti, i zato postoji tvrda nada da novi oblik vladavine u Crnoj Gori neće biti podstrek za zavadu, za slabljenje narodne i državne snage i za zanemarivanje rodoljublja i zavjetnog poziva.

Lav narodne crnogorske snage, koji je na ovome golome stijenju bio vječito na mrtvoj straži, biće sada ne samo lav bojnoga megdana, već i lav prosvjetne i kulturne sile. A u narednom broju “Glas Crnogoraca”u nepotpisanom komentaru “Cetinje, 10. decembra”, autor naglašava da je prijestona besjeda Gospodareva istorija mirne i ozbiljne evolucije crnogorskog narodnog i državnog života. U toj istoriji nema ni pomena o strahotama unutrašnjeg razdora i o silnim naporima naroda da dođe do prava koja nije imao; nema pomena zato što istorija državnog i narodnog života Crne Gore te pojave nije zabilježila, jer ih, blagodareći mudrosti i rodoljublju njenih vladara i svjesnosti naroda, nije ni bilo.

O značaju Nikoljdana Ćurčić u “Beogradskim novinama” piše, a prenosi “Glas Crnogorca”(17.decembra 1905): “Mi još ne znamo kakav će ustav knjaz Nikola iznijeti pred prvu Narodnu Skupštinu u Crnoj Gori, i da li će taj ustav pogoditi težnje i potrebe narodne, u onolikoj mjeri u koliko to želi narod srpski u Crnoj Gori. Za korisnu i pravilnu funkciju nove državne mašine u bratskoj nam zemlji od pregoleme je važnosti da se, pri njenoj izradi vodi račun o stvarnim potrebama zemlje, o stupnju kulturnoga joj razvitka, o temperamentu mase narodne, kako se ne bi otišlo u ekstreme, koji novome redu stvari mogu samo nauditi. S druge strane, moraju se stalno imati pred očima neizostavne osnovne pogodbe, bez kojih se parlamentarni život ne daje ni zamisliti. U tome pogledu i vladalac i narodno predstavništvo moraju mudro odmjeravati svaki korak, kako ne bi kasnije morali udarati unatrag. Bolje je i lagano, ali stalno ići ka napretku, nego prenagliti, pa poslije uzmicati natrag, jer takvi koraci bolno utiču na masu narodnu, sugerišući joj nepovjerenje prema vrhovnom predstavniku državne vlasti, i unoseći u javni život zabunu i pometnju, od kojih ljuto stradaju interesi naroda i države”. List izražava zabrinutost za budućnost Crne Gore, “jer se bojimo stare srpske bolesti, nesloge i razdora. Ne dao Bog, da taj slučaj nastupi, jer bi on donio mnogo zla teško napaćenoj i siromašnjoj Crnoj Gori, koja u novome redu stvari traži nove izvore snazi državnoj i narodnome napretku”.

Desančić u “Braniku” ističe originalnost prijestone besjede knjaza Nikole: “O Nikolju-dne otvorio je viteški knjaz Nikola crnogorsku skupštinu. Kao što mu je proglas o Lučinu-dne bio pun značaja i poleta tako mu je i prijestona besjeda. Ta prijestona besjeda knjaza Nikole nije sastavljena po običnoj šabloni prijestonih besjeda na zapadu Evrope. Ona sadrži onu glavnu misao, kao i proglas o Lučinu-dne, naime da dosadašnja autokratija u Crnoj Gori nije mogla nikad doći u protivnost sa slobodom crnogorskoga naroda.

To je ona misao, koju je pok. Ljuba Nenadović za Crnu Goru još prije 57 godina u onom stihu označio riječima: kad je sloboda Srbe izbjegla, u tvoje je stijenje pribjegla. Prema tome, što autokracija nije mogla u Crnoj Gori nikad značiti protivnost sa slobodom crnogorskoga naroda. Knjaz Nikola, prema duhu vremena, prema napretku u kulturi i civilizaciji, u kojem i Crnogorci treba da su učesnici, rado hoće da dijeli sa svojim narodom vlast, pa sve ono što u prosvijećenom svijetu narodi u pravima državnoga samoopredjeljenja sa ustavom uživaju. Ustavno doba, koje je o Nikolju-dne u Crnoj Gori nastupilo, svijetla je tačka u dubokoj tami potištenoga Srpstva na Balkanu, a ujedno visoko odskače od partijskih trzavica  i čitavoga današnjega jadnoga stanja u Srbiji.“

“Glas Crnogorca”.(8. januar 1906) donosi novi članak iz novosadskog “Branika”: “Poslije crnogorske Skupštine”, iz pera dr Mihaila Poleta Desančića, u kome se naglašava da je prema potištenom Srpstvu na Balkanu vladala svagda, stotinu godina, “zlatna sloboda“ u Crnoj Gori. A da prema toj slobodi, autokracija, samodržavlje u Crnoj Gori ne bješe ona autokracija, koja dolazi u protivnost sa voljom narodnom, već ta autokracija iđaše svagda volji i želji narodnoj na susret. Još kad dobismo izvod iz prijestone besjede knjaza Nikole, mi rekosmo da to nije prijestona besjeda po šabloni običnih prijestonih besjeda. Pa kad dobijem tu prijestonu besjedu u svoj opširnosti, mi moradosmo reći da je ona eminentan državnički spis od rijetke vrijednosti. Istina, ta prijestona besjeda je dugačka, predugačka, ali ona nije ono što druge prijestone besjede, koje obuhvaćaju perspektivu za jednu jedinu legislaturnu periodu, već je to prijestona besjeda kao neki izvještaj svome narodu za dugi niz godina, za čitavo jedno razdoblje od 45 godina, od kad je knjaz Nikola stupio na vladavinu u Crnoj Gori.

Ukazujući da će narodno predstavništvo imati velike zadatke da ispuni radi stvaranja shodnih zakona, i u sudskoj i u administrativnoj, pa i financijalnoj struci, Desančić ističe: “Stari Danilov zakonik je zbirka nekih zakona, odnosno zbirka običajista prava u Crnoj Gori u najprimitivnoj formi. Danas Crna Gora ima svoj vrlo dobro sređeni, na visini evropskog zakonodavstva, stojeći imovinski zakonik, što ga je sastavio glasoviti dr Valtazar Bogišić. Mi u Ugarskoj još nemamo građanskoga zakonika, ma da ustavna era u nas traje već 38 godina. U prijestonoj besjedi spominje knjaz Nikola i to, da je već sastavljen i građanski postupnik. Mi u Ugarskoj moradosmo u ustavnoj eri čekati na kazneni zakonik 11 godina, a na kazneni postupnik 29 godina”.

Što se tiče same rasprave u prvoj crnogorskoj skupštini, to Desančić drži za vrlo dobro, što nije bilo velikih rasprava, a ne držimo za veliku pogrešku, što nije sastavljena pismena adresa i nije vođena velika adreska debata. Poslanici su se ograničili na to da su se knjazu Nikoli na prijestonoj besjedi usmeno zahvalili. To je, istina, vrlo primitivno, ali pri tom ne treba imati mjerila evropskih parlamenata. Crnogorska skupština ne stoji u onom odnošaju prema knjazu Nikoli kao drugi evropski parlamenti prema svome vladaru. Taj odnošaj u Crnoj Gori je još patrijarhalan, a možda će još dugo ostati patrijarhalan. Taj patrijarhalan odnošaj razjašnjava i to da je knjaz Nikola u skupštini, u mnogim stvarima, sam lično davao obavještenja i razjašnjenja. Baš u tom se pokazalo ono što je knjaz Nikola držao za svoj vladarski zadatak, a to je da svom narodu savjetom posluži.

Nastavlja se...

Komentari 6

ostavi komentar

Ostavi komentar

Pravila komentarisanja sadržaja Portala RTCG
Poštujući načelo demokratičnosti, kao i pravo građana da slobodno i kritički iznose mišljenje o pojavama, procesima, događajima i ličnostima, u cilju razvijanja kulture javnog dijaloga, na Portalu nijesu dozvoljeni komentari koji vrijeđaju dostojanstvo ličnosti ili sadrže prijetnje, govor mržnje, neprovjerene optužbe, kao i rasističke poruke. Nijesu dozvoljeni ni komentari kojima se narušava nacionalna, vjerska i rodna ravnopravnost ili podstiče mržnja prema LGBT populaciji. Neće biti objavljeni ni komentari pisani velikim slovima i obimni "copy/paste" sadrzaji knjiga i publikacija.Zadržavamo pravo kraćenja komentara.

Da biste komentarisali vijesti pod vašim imenom

Ulogujte se

Novo