Izoštreno

Povećaj veličinu slova Vrati na prvobitnu veličinu slova Samnji veličinu slova štampaj štampaj
 

Pošalji prijatelju

USTAVNI PUT (7) 08. 12. 2017. 10:51   >>  13:03 4

B.Vojičić: Crna Gora mala Rusija

Očigledna je koincidencija - istovremeno rođenje prve Gosudarstvene Dume u Rusiji i održavanje prve narodne Skupštine u Crnoj Gori. Nikola I nije želio da ostane iza Nikole II.

 

Prema štampi: knjaz Nikola je odlučio da narodu daruje Ustav, a da prije toga, Crnogorci nijesu imali takvu želju, znajući da „apsolutizam, koji je samo njemu najteži bio“ ne može zauvijek opstati, a poučen aktuelnom ruskom revolucijom (1905). Knjaz je bio svjestan da bi odlaganje davanja ustavnih sloboda u konačnici u Crnoj Gori proizvelo stanje slično onom u Rusiji. „Ustavnost“ već u prvom broju ( januara 1906) detektuje te „strahote i nervozu revolucije“: “Revolucija propovijeda tiraniju rušenja, ona je apsolutizam sile u rukama mase. Ko hoće da razumije, neka posmatra samo šta se radi danas u Rusiji, gdje je nastao pravi teror od strane najnižih slojeva društva. Sve što nije s njima oni smatraju da je protiv njih – i sve to ruše. I država, i društvo i narod i institucije vjekova u koje je uloženo mnogo truda, predani su na milost strahota revolucije“.

“Glas Crnogorca” u korak prati događaje koji potresaju Rusiju: revolucionarna vrenja , atentate, teror, rat sa Japanom koji gubi, te nastojanja ruskog cara Nikolaja da uvede reforme i ustavne promjene; službeno glasilo daje više publiciteta tim događajima u Rusiji nego onima koje će uslijediti u Crnoj Gori. Kad je ruski car , 17.oktobra 1905, objavio manifest o Gosudarstvenoj Dumi, kojoj se daju zakonodavna prava, knjaz Nikola, sjutradan, 18.oktobra, na Lučindan, objavljuje proglas narodu crnogorskom kojim se najavljuje sazivanje Nikoljdanske skupštine.

U istom broju “Glasa Crnogorca“ (22.oktobra 1905) u kome je objavljen Lučindanski proglas, list donosi posebnu rubriku “Događaji u Rusiji”, niz telegrama bečkog “Kor. Biroa“ iz Moskve, Petrograda i unutrašnjosti Ruske Imperije, koji čitaocu na Cetinju svjedoče o veoma komplikovanoj i dramatičnoj tamošnjoj situaciji. Iz Moskve stižu vijesti da se stanje nije ni malo popravilo. Tamošnji fabrikanti poslali su deputaciju đeneralnom gubernatoru, koja mu je izjavila da oni ne drže za nužno da se u gradu proglasi ratno stanje, već da je naprotiv potrebno da se radnicima dozvoli držati skupštine u fabrikama, da se organizuje Gosudarstvena Duma na liberalnom osnovu i da se narodu dade što više slobode. Međutim, vijest datirana dan kasnije, svjedoči da je đeneralni gubernator izdao proglas u kome se kaže da će čete pucati, ako se radnici ne umire. List potom iz Petrograda objavljuje važnu vijest, datiranu 17. oktobar: “Večeras će izaći carev manifest, kojom se liberalni program usvaja i grof Vite imenuje za ministra predsjednika. U isto vrijeme daju se Gosudarstvenoj Dumi zakonodavna prava, a izborno pravo se znatno proširuje”. List objavljuje Carev manifest i donosi vijesti da je proizveo veliko oduševljenje.

Uvođenju ustavnosti u Rusiji posvećena je naslovna strana “Glasa Crnogorca“ (od 29. oktobra 1905) što govori o tadašnjim prioritetima. U uvodnom članku: “Cetinje, 28. oktobra. Uvođenje ustavnosti u Rusiji“, list se, u nepotpisanom tekstu, bavi ovom značajnom temom, prenoseći, uz komentar, još jednom, u novoj redakturi, manifest ruskog cara, kojim se u Rusiji zavodi ustavnost na osnovu opšteg glasačkog prava. U kometaru se kaže: “U ogromnoj ruskoj imperiji oglašena je nova era: era ustavnosti. Svi miroljubivi liberalni elementi s radošću su pozdravili carski manifest, koji smo u prošlom broju, u kratkom izvodu saopštili i u kojem se narodu javlja da je prestao uzrok neprestanim nemirima i trzavicama, koji su državi i njezinim podanicima zadavali toliko teških udaraca. U svim ruskim gradovima svečano je proslavljen dan kad se je ruski Car i Samodržac odlučio da podijeli vlast između sebe i naroda. Čuje se, istina, još glasova nezadovoljstva sa strane radikalnih elemenata i socijalnih revolucionara, ali su dosta rijetki, a brzo će i nestati pred energičnim protestima čitavog civilizovanog svijeta. Svaki prijatelj slobode i pravog narodnog napretka, bez sumnje, ima se iskreno radovati što je Rusija, Manifestom cara Nikole, stupila u red slobodoumnih i ustavnih država, jer je osnovana nada, da će Rusija od sada koračati naprijed na polju civilizacije i narodnih sloboda. Ko tako misli o novom pokretu u Rusiji i o njegovim pošljedicama, taj misli i želi iskreno ruskom narodu dobra. Unutra slobodna i napredna Rusija, biće jaka i spolja. Zadovoljni ruski narod biće, bez sumnje, pravi i iskreni prijatelj ostalim potištenim narodima i iskreno će ih potpomoći u njihovim podvizima“.

List, potom, integralno objavljuje oktobarski Carev manifest, kojim se u Rusiji, kako piše, “zavodi ustavnost na osnovu opšteg glasačkog prava”:

“Mi Nikola II, po milosti božjoj car i samodržac sviju Rusa, car Poljske, veliki knjaz Finske itd., objavljujemo svima svojim vjernim podanicima:

Nemiri i pokreti u našim glavnim gradovima i po drugim mjestima ispunjavaju naše srce velikim i teškim bolom. Sreća ruskoga vladara nerazrješivo je skopčana sa srećom narodnom, a narodni bol tišti i vladara. Sadašnji pokreti mogu duboko potresti narod, a iza toga bi mogla nastati opasnost za cjelokupnost i jedinstvo države.

Dužnost, koju nam nalaže naš vladarski zadatak, zapovijeda nam da čitavom svojom uviđavnošću, svom snagom i moći nastojimo kako bi što prije prestali ovi nemiri, tako opasni za državu.

Nakon toga što smo pozvanim vlastima zapovijedili da učine sve što treba, kako bi se uklonile direktne pojave nereda, izgreda i nasilja, i kako bi se zaštitilo mirno stanovništvo, koje hoće da u miru vrši svoje dužnosti - uvidjeli smo da je bezuslovno potrebno da se radu najviših organa vlasti dade jedinstven pravac, kako bi se s uspjehom mogle ostvariti opće mjere, koje idu za umirenjem javnoga života.

S toga nalažemo našoj vladi dužnost, da našu nepokolebljivu volju izvrši ovako:

1. Narodu se imaju dati nepokolebljive osnove građanskih prava, osnovanih na stvarnoj nepovrjedivosti ličnosti, na slobodi vjere i riječi, slobodi udruživanja i sastajanja;

2. Ne prekidajući pređašnju odredbu o izborima za Gosudarstvenu Dumu, ukoliko dopušta kratkoća vremena do saziva Dume, imaju se svi oni narodni slojevi, koji su sad potpuno isključeni od izbornog prava, pozvati na učešće u Dumi, a novom zakonodavnom tijelu ima se dopustiti da provede načelo općeg izbornog prava;

3. Ima se izreći neoborivo načelo da nijedan zakon ne može dobiti snage bez pristanka Gosudarstvene Dume, i da se izabranicima narodnim daje mogućnost da zbiljski učestvuju u nadziranju, da li postavljene vlasti rade zakonito.

Obraćamo se na sve vjerne sinove Rusije da imaju na umu svoju dužnost prema otadžbini, pa da pomognu, da se obustave sadašnji nečuveni nemiri i da zajedno s nama upotrijebe svu snagu, da se povrati mir i red u otadžbini.

Dana u Peterhofu, 17. oktobra 1905. godine, u jedanaestoj godini naše vlade. Nikola.“

Knjaz Nikola je u prijestonoj besjedi, kada je proglasio i “podario“ Ustav, kazao da svi Crnogorci znaju da poslije Boga – najviše duguju Rusiji. Zvanični “Glas Crnogorca“ kasnije će izraziti karakterističan stav da se Crna Gora nikada neće odreći oslona na Rusiju.

Crna Gora je u jednom članku upoređena sa Carskom Rusijom. ”Glas Crnogorca” (22. jula 1906) prenio je pisanje bečkog ”Parlamentara“ o prvom crnogorskom parlamentu: ”Crna Gora je mala Rusija. Svakome upada u oči istovremeno rođenje prve Gosudarstvene Dume u Rusiji sa prvom narodnom Skupštinom u Crnoj Gori. –Knjaz Crne Gore, Nikola I, nije želio da ostane iza Cara Rusije, Nikole II. Oba jedina vjerna prijatelja postali su ustavni vladaoci, pošto su se dragovoljno odrekli svoga samodržavlja. Sad se samo nadati da će Narodna skupština u Crnoj Gori govoriti i tvoriti narodnije i rodoljubivije, nego li prva Gosudarstvena Duma u Rusiji. Da li će i crnogorska Skupština sasvim ili dijelom biti zadahnuta opozicionim duhom? Sasvim je prirodno da je svaki prvi parlament zadahjnut mržnjom na stari režim, pa će tako biti i u Crnoj Gori, koja takođe ima svoje ‘emigrante’ i nezadovoljnike“, ističe bečki ”Parlamentar”.

Povezane vijesti

B.Vojičić: Kako pravo-tako zdravo

19. 01. 2018.  | 2

B.Vojičić: Kako pravo-tako zdravo

Protivnici knjaza Nikole nijesu birali sredstva, da

 B.Vojičić: Spas u slozi

16. 01. 2018.  | 3

B.Vojičić: Spas u slozi

Kada je uvidio da skupštinska većina ne može da se

B.Vojičić: Pade ustavna vlada

11. 01. 2018.  | 6

B.Vojičić: Pade ustavna vlada

Pad Mijuškovićevog kabineta za nas je stoga potpuno

B.Vojičić: Opozicija kao izdaja

10. 01. 2018.  | 2

B.Vojičić: Opozicija kao izdaja

Crna Gora, kako sada stvari stoje, nema opoziciju

Komentari 4

ostavi komentar

Ostavi komentar

Pravila komentarisanja sadržaja Portala RTCG
Poštujući načelo demokratičnosti, kao i pravo građana da slobodno i kritički iznose mišljenje o pojavama, procesima, događajima i ličnostima, u cilju razvijanja kulture javnog dijaloga, na Portalu nijesu dozvoljeni komentari koji vrijeđaju dostojanstvo ličnosti ili sadrže prijetnje, govor mržnje, neprovjerene optužbe, kao i rasističke poruke. Nijesu dozvoljeni ni komentari kojima se narušava nacionalna, vjerska i rodna ravnopravnost ili podstiče mržnja prema LGBT populaciji. Neće biti objavljeni ni komentari pisani velikim slovima i obimni "copy/paste" sadrzaji knjiga i publikacija.Zadržavamo pravo kraćenja komentara.

Da biste komentarisali vijesti pod vašim imenom

Ulogujte se