Žabljak
Oblačno
-6.8 °C
Pljevlja
Oblačno
0.7 °C
Herceg Novi
Vedro
10.1 °C
Nikšić
Vedro
0.6 °C
Cetinje
Pretežno vedro
5.0 °C
Bar
Vedro
10.0 °C
Podgorica
Vedro
8.5 °C
Ulcinj
Pretežno oblačno
7.4 °C
Kolašin
Pretežno oblačno
-2.8 °C

Izoštreno

USTAVNI PUT (18) 15. 02. 2018. 09:50   >>  09:49 2

USTAVNI PUT (18)

B. Vojičić: Živio Gospodar

Htjeli su neki da predstave našu zemlju kao zemlju gdje nema suda i pravde, i gdje je lična volja zakon.

 

Jedan od trojice vođa grupe (njih 16) crnogorskih studenata u Beogradu, političkih protivnika knjaza Nikole, Jovan Đonović, u monografskoj studiji: “Ustavne i političke borbe u Crnoj Gori 1905-1910” (Beograd, 1939), objašnjava šta je bio krajnji cilj grupe studenata: demokratizacija države ili likvidiranje države Crne Gore za svesrpske interese? Omladina je ustavne i političke borbe vodila sa “geslom: protiv separatizma, za jedinstvo”, za to da Crna Gora “žrtvuje sebe” radi “srpskih interesa i ideala”, radi “stvaranja jake srpske države” u kojoj će Crna Gora biti “južna pokrajina jake srpske države”, a do prisajedinjenja Srbiji zapadnih teritorija na kojima žive Srbi, “srpska teritorija” sa ulogom “pijemontskog logorišta”. Ovom geslu omladina će “ostati vjerna tokom cjelokupnog svog aktiviteta i najzad, završiće ga ujedinjenjem Srbije i Crne Gore 1918. godine”.

Đonović piše da je “srpska štampa stala na stranu omladine, prihvatila njen postupak i njenu kuraž”, da u prvoj Riječi studentska omladina nije otvoreno iskazala “nacionalnu notu”, te da je “tek kasnije nastao momenat da omladina otvoreno izađe sa svojom velikosrpskom politikom”.

Četiri mjeseca nakon što je proglašen i objavljen Ustav za Knjaževinu Crnu Goru, aprila 1906, pošto su saznali njegove odredbe, obavljuju svoj drugi dokument sa naslovom “Riječ crnogorske univerzitetske omladine o prilikama u Crnoj Gori“. I ovaj se dokument kao brošura odmah rastura po Crnoj Gori. Knjaz Nikola se karakteriše i osuđuje kao “samodržac i samovoljnik, uzurpator vlasti“, da forsira crnogorstvo “na štetu srpstva“. Osuđuje se oktroisani način donošenja Ustava i tvrdi da je knjaz Nikola Ustav donio da bi pravno osigurao svoje samodržavlje, a ne da bi narod imao prava. Nakon donošenja Ustava, tvrdi se, “volja vladaoca i dalje je ostala jedini izvor i utok vlasti”, “Narodna skupština nema nikakvu zakonodavnu moć”, da je samo forma i da “služi kao igračka u rukama Vlade i knjaza”; da po sili Ustava mora primiti “sve zakonske projekte i prijedloge podnose joj”; da budžet onakav kakav joj se podnese mora usvojiti..

A kad je ugašen beogradski list “Slovenski jug”, “Ustavnost” (oktobar 1906) donosi bilješku splitskog srpskog lista “Naše jedinstvo” u kojoj se kaže da je svha izlaženja bila da se “ocrni knjaz Nikola”: “Ovaj list, što je izlazio u Beogradu, hvalili su svi naši mladi ljudi. Bio je sveslovenski, imao je jugoslovenstvo za program, pa kako ga ne bi i hvalili! Mi ga ipak nijesmo odavna ni spomenuli, a prekinuli smo s njime zamjenu, jer je to bio jedan revolver žurnal, koji je imao lijepe ideale na papiru, ali im je načinom pisanja škodio. ‘Slovenski jug’ je najviše, mogao bi se reći jedino, i izlazio zato da ocrnjuje knjaza Nikolu. Po tome listu knjaz je bio izdajica, davno je Sultanu prodao Crnu Goru i kao njegov vezir na Cetinju uživao platu. Biva nekoliko nezadovoljnika Crnogoraca u Beogradu okupilo se oko onoga lista, pa udri na knjaza”.

Mijuškovićeva vlada je potpisnike studentske “Riječi” tužila sudu, a njihovo držanje na sudu bilo je “sasvim političko”. Jovan Đonović svjedoči da su, na Cetinju, studenti “optuživali, mjesto da se brane. Izneli su svoje poglede otvoreno i nezavijeno. Rekli su da je stari režim bio režim opresije i korupcije, da je gnječio narod i materijalno ga iskorišćavao, oslabio Crnu Goru mesto da je ojača. Crnogorci žive u bedi i bespravlju kako se ne živi nigde na drugom mestu u Evropi.To je oslabilo borbenu moć Crnogoraca za srpske ideale…To je, uostalom, bila prva javna reč i muška kritika politike Nikolinog samodržavlja u zemlji. Stari knjaz se kolebao.On je verovatno insistirao da se omladinci stave pred sud, ali kad je vidio razultat tog akta, nije znao šta da reši. Ako naredi da se pozatvaraju omladinci, bilo mu je jasno da će izgubiti i u srpstvu i u Crnoj Gori. Najzad se riješio da ih oslobodi. Odgovornost je svaljena na Mijuškovićevu Vladu.”

Kad je cetinjski sud oslobodio studente, list “Ustavnost” (novembar 1906) u broju pred gašenje, objavljuje članak “Optužba i oslobođenje studenata“, u kome se kaže da je “presudom cetinjskog Oblasnog suda, kojim je riješeno da se oslobode optuženi potpisnici ’Riječi Crnogorske Univerzitetske omladine o prilikama u Crnoj Gori’ za uvrede i klevete nanesene knjazu gospodaru, Vladalačkom Domu i Vladi, skinuto je sa dnevnog reda jedno pitanje, koje je bilo izvor intriga i agotacija. Knjaževa vlada, kaže dalje u uvodnom tekstu, 'rukovođena interesima zemlje, nije smjela, a da ne preduzme mjere protiv potpisnika ’Riječi’, koji su crnogorski podanici. Vlada je imala na umu načelo: da naročito danas vladalac ne treba da bude povlačen u javnu diskusiju i da političke slobode ne treba razumjeti tako da je dopušteno klevetati i vrijeđati lica, čiji je rad izložen slobodnoj ocjeni. S toga je vlada našla da u interesu našeg vladaoca i Vladalačkog Doma i u interesu čuvanja autoriteta državne vlasti, čiji predstavnici mogu biti kritikovani, ali ne i klevetani, treba sudu podnijeti tužbu protiv potpisnika ’Riječi’“.

List objavljuje tužbu i presudu Suda, a potom i komentar “Poslije sudske presude“: “Otkako je naš vladalac u najčistijoj namjeri dao Svome narodu Ustav, otpočeli su bili na sav mah napadi s izvjesne strane na našu Otadžbinu. I prije Ustava naša Otadžbina nije ostavljana na miru, ali poslije Ustava napadi su sa pomenute strane podvostručeni“.

Optužba “Riječi Crnogorske Univerzitetske Omladine“ dala je ovim napadima još veću snagu. Pisano je u izvjesnim listovima da će optuženi omladinici biti izvedeni pred sud “cetinjskih dželata“; da će, čim dođu na Cetinje, nesaslušani biti bačeni u tamnice, itd. Tom prilikom prosut je niz pogrda i kleveta na novo stanje u našoj zemlji, i osumnjičene su pobude, koje su stvorile to stanje. Htjeli su neki da predstave našu zemlju kao zemlju gdje nema suda i pravde, i gdje je lična volja zakon.

Tako se pisalo sve dok nije cetinjski Oblasni sud donio rješenje da se optuženi studenti oslobode. Kako će sad pisati oni koji su sumnjičili iskrenost naše ustavnosti i ocrnjivali našu zemlju, nama je sasvim sve jedno. Znamo mi da su oni onako pisali samo da bi ubili ugled novom političkom životu u našoj otadžbini; znamo da su pisali ne iz uvjerenja, već iz računa, da ocrne red, pravdu i zakonitost u Crnoj Gori.

Oblasni sud je demantovao to pisanje. On je pokazao svojom presudom da u našoj zemlji ima kud i kamo više političkih sloboda nego li i u zemljama gdje su one odavno. On je utvrdio da su neosnovane tendenciozne pretpostavke s izvjesne strane da političkih sloboda kod nas ne može da bude, jer im se tobož stavljaju preprijeke. On je očigledno uspio da uvjeri i potpisnike “Riječi Crnogorske Omladine“, da je ipak drukčije u njihovoj otadžbini no što se mislilo da je. Presuda Oblasnog suda kojom su potpisnici “Riječi“ oslobođeni kao nevini, iako se zlonamjerno s izvjesne strane pisalo da će biti mučeni i da će im biti suđeno “pod Brijestom“, najbolje pokazuje da je ustavni režim u nas zasnovan na čvrstim temeljima pravde, slobode, reda i velikodušnosti, koja bi i drugima mogla da služi za primjer. Kao što je bila primjer u junaštvu na bojnom polju, tako naša otadžbina postaje primjer i u građanskim slobodama. To poslije fakta, da su potpisnici,’Riječi Crnogorske Univerzitetske Omladine’ oslobođeni, niko neće moći s razlogom poreći“.

Na dan izricanja oslobađajuće presude studentima, na Cetinju je priređena “velika bakljada”, koju profesor Nikola Škerović, tada poslanik Narodne stranke u Skupštini, ovako opisuje (1914):

“Na Cetinju je toga večera priređena velika bakljada, što nije moglo biti bez znanja dvora. U povorci su učestvovali ne samo mnogobrojni građani Cetinja, cetinjska omladina, oslobođeni studenti već i veliki broj narodnih poslanika. Povorka se kretala glavnom ulicom prema knjaževom dvoru. Ogroman prostor ispred dvora bio je dupke pun manifestanata. Kad se knjaz sa svojim sinovima pojavio na balkonu, bio je oduševljeno pozdravljen povicima ‘živio’ iz mase…U ime oslobođenih studenata govorio je Marko Daković, zahvalivši ‘za slobodu koja im je data.Knjaz Nikola je sa balkona zahvalio na pažnji kojom mu se omladina, njegova ‘divna uzdanica, tako milo i srdačno izrazila’, i izrazio želju i nadu da će mu omladina ‘priteći u pomoć sa obilato stečenim znanjem’. Pohvalivši napore omladine, knjaz Nikola je sišao među narod. Razgovarao je sa oslobođenim studentima, rukovao se s njima i darivao im 1000 kruna ‘da se provesele’.Poslije toga Knjaz je pozvao oslobođene omladince sebi u dvor i zadržao ih u podužem razgovoru. Masa cetinjske omladine i građana krenula se od dvora kroz varoš uz bučne povike protiv vlade. Naročito su burne bile demonstracije pred kućom predsjednika vlade L.Mijuškovića. Iz mase se čuli povici:’Dolje špijuni! Dolje lupeži!Dolje izdajnici!’ Riječi se nisu birale. Padale su teške uvrede lične prirode. Dogodilo se čudo neviđeno. Mirno, disciplinovano za svečane manifestacije, Cetinje progovorilo je ogorčeno, uvredljivo, prijeteći. To je zaista bila iznenadne pojava u hronici mirnih građana prestonice knjaza Nikole.Ustali su protiv knjaževih ministara! To je nagovještavalo nešto sasvim novo, čak revolucionarno u političkom životu cetinjskog društva. Demonstracije su se ograničile samo na riječi. Niko i ništa nije bilo fizički napadnuto. Organi vlasti nijesu intervenisali. Ali je sve to bilo dovoljno da ‘prva ustavna’ vlada jasno pojmi da te demonstracije znače i njen pad, da ju je knjaz Nikola žrtvovao u želji: da varnice novog političkog vrenja i odgovornosti za sve stare grijehove svoga dugotrajnog režima bar za taj momenat sruči na glavu svoje vlade.”

 

Komentari 2

ostavi komentar

Ostavi komentar

Pravila komentarisanja sadržaja Portala RTCG
Poštujući načelo demokratičnosti, kao i pravo građana da slobodno i kritički iznose mišljenje o pojavama, procesima, događajima i ličnostima, u cilju razvijanja kulture javnog dijaloga, na Portalu nijesu dozvoljeni komentari koji vrijeđaju dostojanstvo ličnosti ili sadrže prijetnje, govor mržnje, neprovjerene optužbe, kao i rasističke poruke. Nijesu dozvoljeni ni komentari kojima se narušava nacionalna, vjerska i rodna ravnopravnost ili podstiče mržnja prema LGBT populaciji. Neće biti objavljeni ni komentari pisani velikim slovima i obimni "copy/paste" sadrzaji knjiga i publikacija.Zadržavamo pravo kraćenja komentara.

Da biste komentarisali vijesti pod vašim imenom

Ulogujte se

Novo