Žabljak
Oblačno
-5.1 °C
Pljevlja
Oblačno
-0.4 °C
Herceg Novi
Vedro
6.0 °C
Nikšić
Pretežno vedro
2.2 °C
Cetinje
Pretežno vedro
-1.5 °C
Bar
Pretežno oblačno
11.5 °C
Podgorica
Vedro
6.3 °C
Ulcinj
Pretežno oblačno
9.4 °C
Kolašin
Malo oblačno
-1.0 °C

Izoštreno

USTAVNI PUT (23) 27. 03. 2018. 09:52   >>  13:02 2

USTAVNI PUT (23)

B.Vojičić: Da je Gospodar vladao većom državom...

"Što se tiče prigovora da knjaz Nikola bez kontrole rukuje sa državnim finansijama Crne Gore, to on opovrgava, i u tom leži baš najveći dokaz da knjaz Nikola neće da rukuje bez kontrole sa crnogorskim finansijama, što se odlučio da uvede ustav u Crnoj Gori".

“U Crnoj Gori teško poznata riječ, a kamo li pojam: šta je, i šta znači ustav. Ko je bio u Crnoj Gori i vidio tamošnji narod, taj zna da Crnogorci još ne poznaju državne forme modernih država, jedva da znaju za državnu upravu uopšte. Tome se nije čuditi - ističe dr Mihailo Polit Desančić, poznati srpski političar i publicista (iz Ugarske), u novosadskom „Braniku“, 1905, na pomen da će Knaz Nikola donijeti ustav. Jer, Crnogorci su junački, ratoborni narod. Pa, ipak, Desančić se nada da to neće biti po šaklonu, zapadnih evropskih država, već ustav koji će odgovarati životu, običajima i predanjima crnogorskog naroda.

U dugom nizu godina svoje vladavine, naravno da je knjaz Nikola pored svojih prijatelja i velikih poštovatelja morao imati i svojih neprijatelja i svojih klevetnika, i to ponajviše u srpskom narodu, ističe Desančić u članku, preštampanom u zvaničnom “Glasu Crnogorca” (12.novembar 1905)iz “Branika”. Pa to tumači: “To je tako u nas Srba, ali to je sudbina svih velikih državnika i vladalaca. Da! Knjazu Nikoli prebacuje se najveća samovolja prema crnogorskom narodu, prebacuje mu se najveće rasipanje u beskontrolnom rukovanju sa državnim finansijama. Samovolja? No bi li moglo biti reda, bi li se mogla uvesti državna administracija, mnoge korisne ustanove, da knjaz sa svojim knjaževskim autoritetom nije mnogo puta intervenirao? Rasipanje? Može li se nazvati rasipanjem, što je Knjaz Nikola udesio dvor tako, da kod mu dolaze ugledni i odlični stranci jevropejskoga glasa, pa i članovi vladalačkih kuća – da se na Cetinju mogu naći kao na kakvom jevropejskom dvoru. Pa to isto vrijedi i kad Knjaz Nikola putuje u inozemstvo. On mora putovati kao što se jednom vladaru pristoji.

Mi ćemo priznati, da siromašni crnogorski narod vrlo teško živi i da vrlo teško plaća svoju porezu. Zato što teško živi u Crnoj Gori, zato ga ima po čitavom svijetu, da traži zarade i zasluge. Ali to nije samo pod knjazom Nikolom – to je bilo i priđe. Ali baš zbog siromaštva Crne Gore, Knjaz Nikola gleda da svakovrsnim načinom podigne privrednu snagu crnogorskog naroda, pa da se raznim poduzećima stranih kapitala dade Crnogorcima po mogućstvu onu zaradu, koju traže u inozemstvu”.

Desančić podvlači da, što se tiče onoga prigovora da knjaz Nikola bez kontrole rukuje sa državnim finansijama Crne Gore, to on ovo opovrgava, i u tom leži baš najveći dokaz da knjaz Nikola neće da rukuje bez kontrole sa crnogorskim finansijama, što se odlučio da uvede ustav u Crnoj Gori.

“Postanak ustava u Ingleskoj, pa postanak sviju starih ustava u Jevropi, a sada već i ustava u Rusiji, nalazi svoga poglavitoga osnova i razloga u kontroli državnih finansija. To je ono baš što sasvim govori u korist knjaza Nikole. On da je do sad nesavjesno rukovao sa crnogorskim finansijama, da se boji kakve kontrole, on ne bi davao ustav, on ne bi stvarao neki organ koji će biti pozvan da ustanovljava državni budžet i da vodi kontrolu nad državnim finansijama.

Mi nemamo još podataka da bismo mogli znati, kakav će biti taj crnogorski ustav. Na svaki način željeli bismo da ne bude po šablonu, po kalupu zapadnih jevropskih država, kao što je željeti, da i ruski ustav, u svojim pojedinostima, ne bude po šablonu zapadnih država. Mi ne sumnjamo da će knjaz Nikola znati za svoj narod stvoriti takav ustav koji odgovara životu, običajima i predanju crnogorskoga naroda. U tom pogledu vrlo je značajna i divna u svom sastavu, proklamacija Knjaza Nikole (Lučindanska!), kojom saziva crnogorsku narodnu skupštinu na Nikoljdan. Knjaz Nikola u svom proglasu sa svim umjesno kaže: ‘mi ćemo se poslužiti primjerima prosvijećenijih i od nas naprednijih naroda i što se god bude tamo iskustvom pokazalo, i da je bolje nego u našem patrijahalnom režimu, mi ćemo to polagano primjenjivati na naš život’. Tim jasno kaže Knjaz Nikola, da se neće držati u stvaranju crnogorskog ustava šablone zapadnih država.

Lijepo i divno je i ono, što Knjaz Nikola u svom proglasu kaže o slobodi. ‘Šta je zagrijevalo grudi mojih i naših predaka? Šta je jednoj šaci gorštaka omogućilo, da očuva svoju zlatnu slobodu i da zadahne povezanoj braći na Balkanu svoj duh? –ljubav slobode,i ništa drugo. Ona je sve naše blago, njom se ponosimo, za nju živimo i kad bi nam je nestalo, mi bismo bili svi mrtvi’. Da! U Crnoj Gori jedva da je poznata riječ: Ustav, ali je poznata riječ: Sloboda, za koju je Crnogorac vjekovima prolivao svoju krv, pa i ustav je ono, u čemu se ogleda sloboda u duhu civilizacije i jevropejskoga napretka”, ističe Desančić.

Nakon donošenja Ustava, “Glas Crnogorca” (8. januar 1906) donosi novi Desančićev članak iz novosadskog “Branika”: “Poslije crnogorske Skupštine”,u kome se kaže: kad dobismo izvod iz prijestone besjede knjaza Nikole, mi rekosmo da to nije prijestona besjeda po šabloni običnih prijestonih besjeda. Pa kad dobijem tu prijestonu besjedu u svoj opširnosti, mi moradosmo reći da je ona eminentan državnički spis od rijetke vrijednosti. Istina, ta prijestona besjeda je dugačka, predugačka, ali ona nije ono što druge prijestone besjede, koje obuhvaćaju perspektivu za jednu jedinu legislaturnu periodu, već je to prijestona besjeda kao neki izvještaj svome narodu za dugi niz godina, za čitavo jedno razdoblje od 45 godina, od kad je knjaz Nikola stupio na vladavinu u Crnoj Gori. Desančić ističe: “Danas Crna Gora ima svoj vrlo dobro sređeni, na visini evropskog zakonodavstva, stojeći imovinski zakonik, što ga je sastavio glasoviti dr Valtazar Bogišić. Mi u Ugarskoj još nemamo građanskoga zakonika, ma da ustavna era u nas traje već 38 godina. U prijestonoj besjedi spominje knjaz Nikola i to, da je već sastavljen i građanski postupnik. Mi u Ugarskoj moradosmo u ustavnoj eri čekati na kazneni zakonik 11 godina, a na kazneni postupnik 29 godina”.

“Kad pogledamo čitav vladalački rad Knjaza Nikole za vrijeme njegove vladavine od 45 godina; kad vidimo, kako je shvatio duh vremena, te iz sopstvene inicijative Crnoj Gori podario Ustav; kad vidimo njegovo žarko rodoljublje ne samo za Crnu Goru, već i za čitavo Srpstvo, pa kad znamo za njegov državnički dar, za njegovu diplomatsku umješnost – mi možemo samo jedno žaliti, a to je, da je Knjaz Nikola ograničen na malu Crnu Goru. Šta bi Knjaz Nikola sve bio učinio, da je vladar veće države! U Crnoj Gori Knjaz Nikola pri svakom koraku nailazi na teškoće, koje su skopčane sa slabim materijalnim sredstvima Crne Gore za državni život.Pri svakom koraku nailazi Knjaz Nikola na ponosito ali golo i siromašno stijenje Crne Gore. Ali i u toj maloj,siromašnoj Crnoj Gori, Knjaz Nikola znao je svojim duhom, svojim srpskim rodoljubljem veliko stvoriti”, poentira Desančić.

Nakon donošenja oktroisanog Nikoljdanskog Ustava, 1905, zvanični “Glas Crnogorca“ uz afirmaciju “novog ustavnog režima” u Crnoj Gori (istovremeno i u Rusiji), objavljuje članak u kojima se ismijava ustavno pomodarstvo na Istoku i Aziji, kao “kusur za evropske krpe”. “Glas Crnogorca“ pod naslovom “Azija navlači evropske rukavice” (26.avgust 1906) ironiše kako se Istok “oblači u zapadno ruvo”, a Azija dobija “evropsku modu ustavnosti i parlamentarizma”. Simbolično, poučno štivo,  ne samo za Knjaževinu Crnu Goru, već i za carsku Rusiju, zaštitnicu slovenstva:

“Kralj od Kambodže vanredno se lijepo amizirao u Parizu, Parizlije još više s njime. Jedna figura sa crvenim ispupčenim debelim usnama, tamno žutim licem, čekinjavom kosom, klakom, frakom i bijelim rukavicama osmjehivala se na bezbrižne Parizlije, koji neobično vole, da gledaju ‘egzotične kraljeve’ obučene u evropsko odijelo kako ih vode po pariskim ulicama.
Azija navlači evropske rukavice – piše Petit Parisien – i sad možete da vidite u evropskim salonima malog žućkastog Japanca u sjajnoj uniformi sa sabljicom, koja bi mogla da bude štapić naše djece, ili ćutljivog Kineza koji je pod klak turio svoj perčin i ukočio se kao kakva figura u panoptikumu. Evropa eksportira u Aziju svoje krpe. I vi mislite, da Azija oblači samo evropske krpe, produkte naših fabrika! Ona još nešto više oblači: odijeva se na ime u krpe evropske kulture i civilizacije. Cijela Azija dobija sada evropsku modu ustavnosti i parlamentarizma.

Pošto je zapadna Evropa uspjela da naturi svoj parlamentarizam sjevernom slovenskom carstvu – produžava o istom pitanju bečki Parlamentaer – došao je nared na Aziju. Među Azijatima prvi su bili malajsko-mongolski Japanci, koji su uveli u svojoj zemlji tobožnju ustavnost i parlamentarizam. Za njima pođe Perzija upravo na dan godišnjice zaključenja mira u Portsmutu. Arijanci Irana dobiše takođe parlament, u počerku dosta skroman, u koji imaju pristupa samo sveštenici i trgovci, a seljaci ne.

Kolosalna Kina poslala je u Zapadnu Evropu naročitu komisiju, koja je proučila ustavne i parlamentarne ustanove, pa se prije mjesec dana vratila kući. Priča se, da će sa tijem najprije otpočeti japanski ljubimac, vice-kralj Pečilija, Jančikaj. A Turska? Abdul Hamid II je 23. decembra 1876. dao Ustav, sazvao je Parlament, i kako ga je tada raspustio, nije ga više ni sazavao. Možda će biti sazvan u korist njegovog četvrtog sina, darovitog Burhanedin efendije. Parlamentarna i ustavna turska imperija odgurnula bi od sebe sve grabljivce i slila bi u cjelinu veliko osmansko carstvo. Evropa daje primjer Aziji. Azija će tući Evropu njenim sopstvenim oružjem.

I u samom Sijamu trude se japanski agenti da obavijeste narod da traži ustav, jer će na taj način, kad bude sobom vladao, najlakše otjerati Francuze iz Indo-Kine. Ujediniće se 850 milijona Azijata, naoružani Krupovim i Krezovim topovima, brzometnim puškama i podvodnim lađama, a oduševljeni i sjedinjeni parlamentarnim režimom, te će Evropi okrenuti leđa.

Evropske i amerikanske posjede u Aziji zahvatio je ustavni pokret. Azijska Rusija bira svoje narodne predstavnike i šalje ih u Dumu. Amerikanci su svojim podanicima na Filipinima obećali ustav i samoupravu. Iza njih neće moći zaostati ni Engleska, koja će Indiji morati dati Ustav, jer među 294 milijona Indijanaca živi samo 300.000 Engleza. Već sad postoji savjet uz engleskog vicekralja u Indiji. Dva indijska pokrajinska knjaza riješena su da dadu svojim pokrajinama Ustav, ali engleska vlada oklijeva. Blagodareći japanskom premijeru, svi muslimani u Indiji i Kini traže Ustav i parlamentarni režim. Na njih se ugledaše francuska Indokina, holandski Borneo, Sumatra, Java.

Prema tome, vidi se da Azijati primaju evropsko kulturno-političko Vjeruju. Istok se oblači u zapadno ruvo otkako se Bijeli Car dragovoljno odrekao od autokratskih prava. Svuda se javljaju parlamenti, a ako u početku polutanski, ali se ipak javljaju kao pošljedica japanske pobjede. Dvadeseti vijek je vijek preporođaja Azije i istrebljenja Crnaca u Africi. Mi se tome ipak ne radujemo – veli Parlamentaer – jer će se orijaška snaga Azije, Amerike i Afrike ipak slomiti nad Evropom, i pošto je Slovenstvo prvo na udaru, ono će najviše platiti; ono će dati kusur za evropske kulturne krpe.“

Komentari 2

ostavi komentar

Ostavi komentar

Pravila komentarisanja sadržaja Portala RTCG
Poštujući načelo demokratičnosti, kao i pravo građana da slobodno i kritički iznose mišljenje o pojavama, procesima, događajima i ličnostima, u cilju razvijanja kulture javnog dijaloga, na Portalu nijesu dozvoljeni komentari koji vrijeđaju dostojanstvo ličnosti ili sadrže prijetnje, govor mržnje, neprovjerene optužbe, kao i rasističke poruke. Nijesu dozvoljeni ni komentari kojima se narušava nacionalna, vjerska i rodna ravnopravnost ili podstiče mržnja prema LGBT populaciji. Neće biti objavljeni ni komentari pisani velikim slovima i obimni "copy/paste" sadrzaji knjiga i publikacija.Zadržavamo pravo kraćenja komentara.

Da biste komentarisali vijesti pod vašim imenom

Ulogujte se

Novo