Žabljak
Pretežno oblačno
-2.7 °C
Pljevlja
Oblačno
1.8 °C
Herceg Novi
Umjereno oblačno
12.2 °C
Nikšić
Pretežno oblačno
6.0 °C
Cetinje
Pretežno oblačno
8.1 °C
Bar
Pretežno oblačno
12.2 °C
Podgorica
Pretežno oblačno
11.1 °C
Ulcinj
Umjereno oblačno
10.4 °C
Kolašin
Oblačno
1.8 °C

Izoštreno

USTAVNI PUT (24) 05. 04. 2018. 10:01   >>  09:57 8

USTAVNI PUT (24)

B. Vojičić: A o Srbiji nema zbora

"Ne bude li taj (vladin) program ostvarivan brzo i time spriječena mnoga zla, koja postoje i koja se pomaljaju, opet neće biti krivi tvorci toga programa, već oni, kojima padne u dio da produže njegovo ostvarenje. Ko zna bolje, široko mu polje. Nek oproba naš narod sve prve umne svoje radnike"...

Nakon sprovedenih izbora, prvi saziv parlamenta, čiji je zvanični naziv bio „Crnogorska narodna skupština“, sastao se na Lučindan 1906.godine. Taj datum se računa kao datum početka parlamentarizma u Crnoj Gori. Na početku parlamentarnog života, zvanična štampi u cjelosti publikuje Adresu kojom se vladar knjaz Nikola obratio prvom sazivu Skupštine. Knjaz je poželio dobrodošlicu poslanicima, izjavivši da je njegova davnašnja želja da ideja građanskih sloboda, oličena u načelima istinske demokratije, bude zajamčena osnovnim zemaljskim zakonima i Ustavom, koga je, kako kaže, predao svom narodu i svom prvorodnome sinu, prestolonasljedniku Danilu, da ga čuva, kao što će ga i on čuvati do posljednjeg časa.

Zatim je knjaz u svojoj besjedi dao opšti pregled stanja u zemlji. Informisao je narodne poslanike što je uradila vlada da bi ujamčila građanske slobode, da bi obezbijedila pravilno izricanje pravde, da se podigne privredna strana zemlje i da se zavede red po svim granama državne uprave. Državno upravljanje, već ranije postavljeno na zdravu osnovu, uvođenjem Zakona o budžetu i ustanovljenjem Glavne državne kontrole, našlo je najčvršću potporu u novom političkom životu, tvrdi knjaz. Takođe, Vlada je uspjela da opštu finansijsku politiku postavi na solidnu osnovu, te da pristupi i kovanju prvog crnogorskog novca. Knjaz je naveo i da je vlada zavela strogu štednju, kako bi uspostavila ravnotežu između prihoda i rashoda. Radi boljeg i pravilnog raspoređivanja državnih dažbina, vlada će pristupiti izmjenama carine, dacije i poreskog sistema uopšte, kao i podizanju privrednih škola, razvijanju svih grana narodne proizvodnje i trgovine. Za tu svrhu podnijeće zakonske prijedloge za unapređenje stočarstva, Zakon o uništenju štetenih biljaka i životinja, Zakon o lovu i ribolovu, a kasnije i druge zakone, obećao je knjaz. Budući da su saobraćajna sredstva jedan od bitnijih uslova za napredovanje u proizvodnji i razvoju trgovine, knjaz u svom govoru nagovještava da će vlada posebnu pažnju posvetiti izgradnji slobodnog barskog pristaništa, građenju željeznice Bar-Vir, uređenju plovidbe na Skadarskom jezeru. Pored toga pažnja će se pokloniti regulisanju rijeka i potoka, izgradnji sistema za navodnjavanje, ali i za isušivanje neplodnog zemljišta. Uvažavajući činjenicu da su dobro uređene opštine temelj dobrog uređenja cjelokupne državne administracije, poslanicima će biti podnijet Zakon o činovnicima građanskog reda, koji je urađen u duhu Ustava i na temelju opštinske samouprave. Za razumnu primjenu zakona i za njihovo savjesno izvršavanje, potrebni su sposobni, školovani i materijalno obezbijeđeni ljudi. Da bi se dobio veći broj stručnih ljudi, vlada je odredila pomoć najboljim đacima na sručnim srednjim i višim školama u inostranstvu. Zatim će se Skupštini, kako nagovještava knjaz, podnijeti Zakon o javnim zborovima i udruženjima, Zakon o uređenju saniteteske struke, i Zakon o pošti, telegrafu i telefonu. Pored toga, srednje i stručne škole urediće se prema savremenim zahtjevima nauke, a sadašnje stanje osnovne nastave znatno će se popraviti Prijedlogom zakona o osnovnim školama.

Knjaz je sa zadovoljstvom napomenuo da se u crnogorskoj vojsci neprestano njeguju naslijeđene vrline, i iznosi očekivanje da će poslanici s voljom primiti sve što im vlada podnese, a tiče se vojske. Na kraju besjede, knjaz je ukratko izložio i spoljnopolitičku poziciju Crne Gore. Prema njegovim riječima, odnosi sa svim državama su prijateljski: sa Rusijom postoje nerazdvojne veze, „bolje nego ikad“; sa Austro-Ugarskom postoje prijateljski i dobri susjedski odnosi; odnosi sa balkanskim državama su najsrdačniji, a Crna Gora prati sa živim interesovanjem život sunarodnika izvan svojih granica. Na kraju besjede, knjaz je ukazao da je za izvršenje svih zadataka koje stoje pred vladu, potrebno mnogo rada, vremena i istrajnosti, izrazivši nadu da će rad poslanika biti plodan i koristan za otadžbinu, kao i da će poslanici, kao i njihov vladar, uvijek biti prožeti osjećajima pravde, reda i zakonitosti.

U komentaru objavljenom u provladinoj “Ustavnosti“(novembar, 1906) knjaževa besjeda, kako se i moglo očekivati, predstavljena je u idealnom svjetlu: „Ustav je u istini u našem vladaocu našao najčvršćeg i prvog svoga branioca. Sa te strane nema niti će biti kakve smetnje ostvarivanju misli građanskih sloboda, koje su i u vremenu prije Ustava bile osnov pogleda našeg slobodoumnog vladaoca“. Autor kaže da je knjaz dao kratak pregled opšteg stanja u zemlji, kao i ocjenu rada vlade, te da svako ko hoće da bude nepristrasan, mora priznati da je njen rad mnogo bolji od onoga što joj je prethodilo. Ono što se ne smije smetnuti s uma, nastavlja autor, je da je ovaj (Mijuškovićev)kabinet dao dobre osnove za stvaranje novog stanja u zemlji i za njen napredak. Zatim su istaknute informacije iz Besjede koje se odnose na finansije, posebno na politiku dovođenja stranog kapitala i privrednog napretka zemlje pomoću njega. U tekstu je, kao važna, istaknuta i informacija o davanje stipendija đacima u inostranstvu, i na tolerantan odnos vladajućeg kabineta prema političkim nezadovoljnicima i činovništvu, što se smatra dobrom osnovom za buduću političku stabilnost u zemlji. „Ne bude li taj (vladin) program ostvarivan brzo i time spriječena mnoga zla, koja postoje i koja se pomaljaju, opet neće biti krivi tvorci toga programa, već oni, kojima padne u dio da produže njegovo ostvarenje. Ko zna bolje, široko mu polje. Nek oproba naš narod sve prve umne svoje radnike i neka se, odabirajući ih, nauči cijeniti i čuvati te umne snage od intriga, podzemnih rovenja, ometanja, nesavjesnih agitacija protiv njih i neopravdanog sumnjičenja njihovih patriotskih pobuda. Istinska, a ne licemjerna demokratija, koja je sredstvo umjesto da je cilj, biće najjači pomagač narodu u vršenju ovoga veoma potrebnog odabiranja“, ocjenjue autor komentara. Za spoljnu politiku Crne Gore, autor naglašava da je od davnina bila dobra, zahvaljujući vladaocima iz kuće Petrović-Njegoš, a postala je još bolja otkada je na čelu Crne Gore knjaz Nikola.

U opozicionoj “Narodnoj misli“(novembar, 1906) knjaževu prestolnu besjedu ocijenili su kao očekivani optimistički traktat, ali i kao pokušaj održavanja apsolutističkih tradicija kada je u pitanju karakter vlasti. Autoru teksta smeta što vladar kaže “Moja Vlada“ i “kad je Mojim povjerenjem na upravu zemlje došla“, smatrajući da je takva terminologija nesaglasna sa Ustavom. „U svoje vrijeme naglasili smo: ako narodna skupština ne može naturiti Vladaru ministre koji ne uživaju njegovo povjerenje, isto tako svakako neće ni Vladar skupštini (narodu) naturiti ministre, koji ne uživaju njegovo povjerenje. Današnja vlada (Mijuškovićeva!) ne uživa narodno povjerenje, jer ona o tom povjerenju nije htjela voditi račun, pošto kao provizorna vlada nije odstupila, nego se svojevoljno zadržala na položaju“. Knjazu se prigovara i što prepisane srpske zakone predstavlja zakonima koje je donijela njegova vlada: „Za ove zakone možemo biti blagodarni samo bratskoj Srbiji, jer su ih naši ministri jednostavno kopirali; pa ne samo da nemaju nikakvih zasluga u tom pogledu, nego im se može pripisati u grijeh, što su donijeli te zakone ne obazirući se na naše specijalne potrebe u duhu našeg naroda“. Osporava se i knjažev prikaz prilika u zemlji, posebno njegova ocjena da su neke reforme doprinijele porastu sloboda i da neke institucije rade svoj posao u skladu sa važećom procedurom. Uz to, autor komentara kaže, da ono što se pripisuje uspjehu na granici, treba blagodariti našem protivniku. „A o Srbiji nema zbora!“

Od prve sjednice Narodne skupštine do ostavke vlade Lazara Mijuškovića prošlo je desetak dana. Knjaz je imenovao novu vladu iz opozicije, vladu Marka Radulovića, potpredsjednika kluba Narodne stranke. Odmah po izboru nove „klubaške“ vlade, Narodna skupština, sazvana u prvi redovni saziv, odgovorila je Adresom na prestonu besjedu knjaza Nikole, iznoseći svoj program rada u unutrašnjoj i spoljnoj politici. U unutrašnjoj politici: zahtjev za reviziju ustava i reviziju zakona koje su prethodne vlade izdale, a u spoljnoj politici: zahtjev da nacionalno pitanje(srpsko) „svuda i u svakoj prilici“ bude osnov spoljnopolitičke djelatnosti Crne Gore „u potpunoj solidarnosti“ sa Srbijom. „Narodno predstavništvo želi da između dvije srpske slobodne zemlje – Crne Gore i Srbije - bude potpuna solidarnost. Jer održavanje čvrstih i stalnih bratskih veza sa jednokrvnom braćom u Kraljevini Srbiji garancija je bolje budućnosti srpskog plemena, i samo u toj vezi možemo gledati ostvarenje naših zajedničkih ideala i zaštitu naših narodnosnih interesa“, kaže se u Adresi.

Jovan Đonović, kao savremenik i protivnik dinastije Petrović, ovaj stav iznesen u adresi skupštinskoj, ovako objašnjava: „Knjaz je ranije objašnjavao antagonizam Cetinja i Beograda svojom rusofilskom i Obrenovića austrofilskom politikom. Kad je njegov zet u Beogradu (Petar Karađorđević) počeo takođe rusofilsku politiku, on je ostao pri ranijem stavu prema Beogradu. Ranije su bile dve koncepcije i dva načina rada. Jedni su mislili da se srpstvu može najbolje poslužiti naslonom na Rusiju, drugi naslonom na Austriju. Sada se obe države i obe dinastije naslanjaju na Rusiju. Pored toga su u krvnom srodstvu. I opet se ne slažu! To se zaista nije razumevalo u crnogorskim brdima. Stoga se došlo na ideju, da bratskoj politici dve zemlje istoga naroda smetaju dinastički interesi. Možda prvi put u novijoj istoriji Crne Gore nastaju duboke sumnje da dinastije mogu biti štetne opštim srpskim interesima. Jer, kad i dve srodničke dinastije, koje uz to još idu istim velikim linijama u spoljnoj politici, ne mogu sarađivati, onda je teško naći lek sa obe zajedno“.

 

 

Komentari 8

ostavi komentar

Ostavi komentar

Pravila komentarisanja sadržaja Portala RTCG
Poštujući načelo demokratičnosti, kao i pravo građana da slobodno i kritički iznose mišljenje o pojavama, procesima, događajima i ličnostima, u cilju razvijanja kulture javnog dijaloga, na Portalu nijesu dozvoljeni komentari koji vrijeđaju dostojanstvo ličnosti ili sadrže prijetnje, govor mržnje, neprovjerene optužbe, kao i rasističke poruke. Nijesu dozvoljeni ni komentari kojima se narušava nacionalna, vjerska i rodna ravnopravnost ili podstiče mržnja prema LGBT populaciji. Neće biti objavljeni ni komentari pisani velikim slovima i obimni "copy/paste" sadrzaji knjiga i publikacija.Zadržavamo pravo kraćenja komentara.

Da biste komentarisali vijesti pod vašim imenom

Ulogujte se

Novo