Žabljak
Umjereno oblačno
18.4 °C
Pljevlja
Pretežno oblačno
23.3 °C
Herceg Novi
Umjereno oblačno
25.6 °C
Nikšić
Pretežno oblačno
24.6 °C
Cetinje
Malo oblačno
27.7 °C
Bar
Umjereno oblačno
25.1 °C
Podgorica
Umjereno oblačno
29.1 °C
Ulcinj
Malo oblačno
27.1 °C
Kolašin
Pretežno oblačno
21.0 °C

Izoštreno

USTAVNI PUT (25) 19. 04. 2018. 12:20   >>  12:13 2

USTAVNI PUT (25)

B. Vojičić: Vlada naslijedila "pustoš"

Već na prvim sjednicama Narodna Skupština je donijela odluku da se poslanicima koji ometaju rad Skupštine ne isplati dnevnica.

Već nakon prvih skupštinskih sjednica(oktobar 1906), crnogorski čitaoci su na osnovu novinskih izvještaja mogli sticati predstavu o tome što se dešava u Skupštini i kako se odvijaju skupštinske rasprave. Upravo u jednom takvom izvještaju, čitaocima se poručuje da je izvještaj napisan tako da bi “svako imao što približniju zamisao toka rada u njoj“. Na početku teksta se daju neke pojedinosti o radu Skupštine, koje su za crnogorske čitaoce toga doba bile potpuna novina. Kaže se da Narodna skupština drži svoje sjednice poslije podne, obično u 15 časova, a da prije podne rade odbori, koji pripremaju izvještaje o zakonskim predlozima. Sjednice obično otvara predsjednik Skupštine, a često ga u toku rada zamijeni potpredsjednik. Prije otvaranja sjednice, predsjedništvo se uvjerava da li ima dovoljan broj poslanika, jer se radi i rješava samo ako ima više od polovine cjelokupnog broja poslanika. Sjednice traju do sedam sati, a češće i duže. Čitaocima je predočeno i o čemu je raspravljano u Skupštini. Na jednoj od sjednica, poslanik pop Vojin Popović, podnio je interpelaciju ministru unutrašnjih djela, prigovarajući zbog toga što muslimani u zemlji drže svoje radnje u nedeljne i praznične dane otvorene, što se protivi članu 364 Krivičnog zakonika. Ministar Gojnić pravdao je taj postupak time što je ova koncesija data njima na osnovu člana 367, ali kako je Skupština zahtijevala da pred zakonom svi građani budu jednaki, to je ministar Ivanović rekao da će narediti da se u buduće ne odstupa od zakona i da se te koncesije ukinu.

Poslanik Savo P. Vuletić podnio je zahtjev da se na Plavnici uvede poštanska telegrafska stanica. Ministar unutrašnjih djela dao je obećanje da će se ovoj želji i potrebi odazvati. Poslanik Janko Tošković podnio je predlog da se poštanski saobraćaj između Podgorice, Kolašina i Andrijevice ubrza, što je ministar prihvatio. Na jednoj od skupštinskih sjednica pokrenuto je pitanje administrativne podjele Crne Gore, i zatraženo od vlade da se izjasni o ovom prijedlogu. U Skupštini je pročitano i pismo radnika državne štamparije, koji su se obratili Skupštini s molbom da se reguliše njihov položaj i da im se godine službe u štampariji priznaju kao godine beneficirane službe. Narodna skupština je preporučila vladi da uzme ovu molbu u obzir i reguliše položaj radnika. U Skupštini se čuo i prijedlog da se zabrani uvoz nekvalitetnog vina u Crnu Goru, jer se time šteti domaćoj proizvodnji. Grupa poslanika je zahtijevala i da se stenografske bilješke o radu Skupštine redovno objavljuju u novinama. Poslanik Spasoje Radulović podnio je predlog da se od činovnika traži kaucija kako bi se izbjegle novčane pronevjere. U Skupštini je razmatrana i molba ruskog državljanina Kibalčića, da mu se ustupi zemljište za podizanje i uređenje modernog morskog kupatila, hotela, muzeja i čitaonice. Prijedlog je proslijeđen vladi na razmatranje. Skupštini su se obratili i hercegovački ustanici, koji ne uživaju nikakvu potporu, pa traže da Skupština utiče na vladu da im dodijeli neka sredstva. Poslanici pop Vojin i pop Krsto Popović podnijeli su prijedlog za osiguranje obale rijeke Morače, radi sprečavanja poplava u donjoj Zeti, a Skupština je taj prijedlog prihvatila.

Nakon ovog izvještaja, sedam dana kasnije, objavljen je još jedan, u kome su čitaoci takođe mogli saznati o čemu se još razgovaralo na sjednicama Narodne skupštine. Na osnovu ovakvih tekstova, oni su sticali predstavu ne samo o duhu parlamentarnog života i sadržaju skupštinskih rasprava, već i o djelokrugu rada i nadležnostima Narodne skupštine. Tako su sticani prvi konkretniji odgovori na pitanja: Koja je uloga Narodne skupštine u političkom životu zemlje i o čemu ona može da odlučuje? Ovaj novinski izvještaj o radu Skupštine počeo je obavještenjem da je novoizabrani poslanik kapetanije poljske Risto Bošković, položio zakletvu na svoj poslančki mandat. Zatim je pročitan knjažev ukaz kojim se ovlašćuje predsjednik ministarstva, da Narodnoj skupštini može podnijeti predlog da se proda državna kuća u Katunskoj ulici br. 7. Na prijedlog poslanika Đurovića određena je godišnja pomoć od 300 kruna Vicku Pašvali i udovici Marka Petrovića. Skupština je usvojila i prijedlog ministra unutrašnjih djela, Mihaila Ivanovića, da se porodici pokojnog kapetana Uroša Šaulića odredi godišnja pomoć od 1.000 kruna, čime je Skupština pokazala da umije cijeniti zaslužne porodice. Iznijet je i Prijedlog o uređenju opštinske samouprave, koji je podnio poslanik dr. Marko Radulović, a upućen je vladi na ocjenu.
Na sjednici Skupštine predstavnik Vlade je izjavio da je završen projekat državnog budžeta. Veći broj poslanika ustao je protiv prijedloga Zakona o taksama, jer ga smatraju nepotpunim. Vlada je nakon toga obavijestila poslanike da će, ako se Zakon ne usvoji, biti prinuđena da stavlja nove prireze pošto su državni rashodi uvećani. Skupština je donijela odluku i da se poslanicima koji su ometali rad Skupštine ne isplati dnevnica. tina je donijela odluku i da se poslanicima koji su ometali rad Skupštine ne isplati dnevnica. U Skupštini je bilo problema i da se sastane Odbor za pregled i ocjenu projekta zakona o taksama, jer članovi odbora neće da dođu na odborsku sjednicu, smatrajući da je prijedlog nepopularan. Na sjednici se čulo zapažanje i da su zapisnici o radu Skupštine opširniji nego što to potreba zahtijeva, a glavnu krivicu za to snose sami poslanici, koji bi htjeli da im se u zapisnicima označi sve što su rekli, osim samo suština njihovog izlaganja. Bilo je i prigovora pojedinih poslanika da se često ne vodi računa ko se pušta u Skupštinu da sluša rasprave. Iako je odobreno da građani mogu pratiti rad Skupštine, dešava se da u skupštinsku salu budu pušteni maloljetnici, pa i djeca. Takvu praksu treba prekinuti, i zabraniti da se djeca puštaju u Skupštinu.

“Glas Crnogorca”od 11.novembra 1906, počinje da objavljuje zapisnike sa zasijedanja Narodne Skupštine; u ovom broju - sa prvog, drugog i trećeg redovnog sastanka (od 26, 27. i 30.oktobra). Evo kako glasi zapisnik sa pretresa nacrta skupštinske adrese kao odgovor na knjaževu Prijestonu besjedu, od 5.novembra, u “Glasu Crnogorca”(15.novembar 1906):

“J. Ljepava u dužem govoru ističe krize na zapadu i govori o parlamentarizmu, pa preporučuje da se ne kritikuje vlada odmah, već se to učini docnije. Riječ mu je zakraćena, jer se udaljio od predmeta.
J.Tošković kaže, da treba odgovoriti na Prijestonu Besjedu onako kako je to korisno za Gospodara, narod i Otadžbinu, i slaže se, da se odmah ne kritikuje vlada, pa prelazi na pretres nacrta adrese, naročito odborske manjine, gdje je riječ, da je današnja vlada naslijedila “pustoš”.
Raičević odgovara na prigovor Toškovića i kaže, i ako je rečeno, da je današnja vlada naslijedila pustoš, ipak su za isti odgovorni i današnji ministri, koji su imali udjela u radu prošle vlade, a da u tome poslanici ne mogu imati nikakva udjela niti odgovornosti.

Gavrilo Cerović predlaže, da se iz nacrta adrese većine i manjine iscrpi ono, što je najglavnije, i to najbolje odgovara našem programu, - pošto su oba nacrta skoro istog načela.

J.Plamenac u dugom govoru izlaže, da današnja vlada ne odgovara svome pozivu kako za unutrašnje prilike, tako i za spoljnu politiku, i iz zaključka njegova govora provijava nepovjerenje vladi.

Dožić žali, što poslanik Plamenac smatra njih - Ministre - za izdajice, i što ih napada.
V.Gavro Vuković kaže, da je današnja vlada u Prijestonoj Besjedi uvila trag nevješte politike, te nije u adresi pomenula odnošaje sa Engleskom,Francuskom i Italijom, dokazujući, da su Engleska, Francuska i njihovi suvereni bili svagda na strani Crne Gore, a da to nije spomenuto zbog toga, što nije spomenuta Italija, sa kojom je naša politika - ne obazirući se na trgovinske ugovore - upravo takva, da smo pali u njeno naručje, zbog čega je Rusija spram nas postala hladna, te su i odnošaji između naše i ruske vlade izgubili tijesnu vezu, koja nas je sa moćnom zaštitnicom svagda spajala. Uopšte, i dalje u svome govoru Vuković iznosi slabi uspjeh naše vlade u spoljnoj politici koju je ova vlada od prethodne u ispravnom stanju naslijedila.

Predsjednik daje četvrt sata odmora.

Poslije odmora Ministar Mijušković uzima riječ, i obraća se Skupštini govoreći, da ga je V.Vuković iznio kao talijanofila i ništa manje nego izdajnika, i žali što ga Skupština osuđuje, - pa nastavlja: i Monopol Duvana i ugovore za građenje željeznice i plovidbe po Skadarskom Blatu činila je bivša vlada, u kojoj je po tim predmetima glavnu ulogu imao isti V.Vuković, -a on, Mijušković da je bio u inostranstvu i našao svršenu stvar, za koju on nije ni najmanje odgovoran.Dalje:-da njemu nijesu poznati nikakvi hladani odnosi sa Rusijom, nego na protiv najtješnji dodajući u prilog toga građenje ruske kapele, za koju je ruski Car ostavio na volju našemu Gospodaru da može sagraditi veličanstvenu crkvu, koja bi odgovarala našoj prijestonici - i pominje da ako je bilo i ako ima ikakvih političkih rđavih odnosa, - to se opet ima pripisati g. Vukoviću zbog neke afere sa Solovjevim, biv.sekretarom ovdašnjeg ruskog poslanstva.
G.Mijušković tvrdi da je dolaskom za Presj.Drž. Kontrole otvorio oči Gospodaru, našao najviši nered, upravo krađu kod predhodnih ministara i faktora; da je kao Predsjednik Gl.Deržavne Kontrole i kao ministar finansija izveo državu na pravi put i stao na put necjelishodnom grabežu državnog imetka, te je finansiranje pošlo pravilnim putem, da su činovnici počeli odmah primati uredno platu.Dalje dokazuje da je politika njegovog prethodnika V.Gavra - politika bakšiša, a u prilog tvrđenja iznosi putovanje V.Gavra u Pariz, Rim, Carigrad, kao i jedno pismo Dušana Drecuna,sekretara poslanstva u Carigradu, u kojom isti izvještava Ministra Mijuškovića, da je sin V.Gavra nosio nekakvo pismo Sultanu.

Serdar R.Plamenac izjavljuje da će radom kontrolne komisije i aktima potvrditi da je bilo neurednosti u svima nadleštvima, u rukovanju novca, ističući da je to bila krađa, koju će sami akti otkriti, - pa izražava sažaljenje, što je naša politika s Rusijom slaba, dokazujući da smo mi bili vazda uz zaštitnicu, i da smo mi Crnogorci više Rusi od samih Rusa.

V.G.Vuković tvrdi, da je on sa drugovima radio za ugovor oko Monopola, željeznice i plovidbe po Skadarskom Blatu -ali da je g.Mijušković izveo sve po svojoj želji i planu; da je njemu nametanje izjava g.Mijuškovića za politiku bakšiša jer je pisao privatno svojim poznanicima u Carigradu, da bi mu primili sina, kojemu je oduzeo stipendiju g.Mijušković; i da je državim poslovima išao u Pariz, Rim i dr.mjesta.

Sp.Piletić viče da se tjeraju lupeži i traži da Skupština izabere anketu radi pregleda računa u kontroli te da se na taj način konstatuju lupeštine.

S.Vuletić slaže se sa Sp.Piletićem i dodaje da kontrolne referate treba u zlatnom kovčegu čuvati.
N.Tatar predlaže da se ne optužuje odmah vlada, i da se ne uzlazi u pregled računa prošle vlade prije Ustava već da to bude od dana Ustava.

Dožić kaže da se mi - odnosno vlada- ne bojimo, i da neće bježati, no da će davati za sve objašnjenja.

Raičević primjećuje serdaru R.Plamencu kao Predsjedniku Glavne Državne Kontrole, što se po svim kontrolnim referatima ne postupa jednako.

R.Plamenac kaže, da Državni savjet,pa i sami ministri i sudovi idu više protiv rješenja Glav.Državne Kontrole.

Raičević se objašnjuje za presudu Knj.Obl.Suda u Nikšiću izrečenu po krivici nekog pisara, koji je učinio deficit za nekoliko hiljada, - na koju je presudu apelovala Kontrola.

J.Plamenac predlaže skupštinsku anketu za prošlost iz čega će se sadašnjost moći da ocijeni,-pa dodaje, da je riječ “pustoš” u adresi manjine bedem za današnju vladu, povodom čega uzimaju učešća Vuletić i dr.Marušić.

Sp.Piletić,izjavljuje,da je sukob između V.Vukovića i ministra Mijuškovića skrenuo na dnevni red.

Raičević čita nacrt adrese manjine, objašnjuje i njen sadržaj u pojedinostima i načelu, u kome objašnjenju uzimaju učešće:J.Plamenac, Vuletić,Piletić,Nikola Jovanović,Joveta Ćetković.

R.Popović čita nacrt adrese većine i objašnjujući detaljno istu u pojedinostima i načelu.
NJ.V.Mitropolit primjećuje odborskoj manjini zašto u svom nacrtu adrese nije uneseno sveštenstvo i crkva, o čemu uzimaju učešća:

N.Jovanović, Raičević i dr.Marušić koji kažu da ne treba stavljati zavjesu na rad prethodne vlade, pa detaljno iznosi značaj adrese i odgovornost vlade.

Dr.Marušić govori o spoljnoj politici, naročito uzajamnosti balkanskih naroda protiv Hrišćana, koje on s toga gledišta, što bi išli na podjelu i okupaciju balkanskih naroda,-naziva anti-Hrišćanima, pa nastavlja da sveštenstvu, pored toga što ima zasebne zakone i poglavara, treba pokloniti onoliko pažnje, koliko duh savremenosti zahtijeva.

Pop Vuko Čejović govori: da narod najžučnije spominje ustanove Monopola Duvana pa predočava kolonizaciju Talijana u našoj zemlji. Dokazuje, da su u Monopolu radnici skoro sve Talijani sa 5-16 hiljada kruna godišnje plate;dok se našim radnicima plaća dnevno po 25-50 novčića. Dokazuje, da se duvan zlonamjerno truje, te je i za zdravlje štetno.Dalje kaže, uporedo,sa ustanovom Monopola rasprostrla sa krađom, no da je manja kažnjiva, a veća nagrađena s dekoracijama i bogatim pensijama. Iz svega govora izvodi, da se naš narod sobito mlađi iseljuju, te naša zemlja opušće.

Potrpredsjednik izvještava Skupštinu, da zaključuje sjednicu a drugu zakazuje sjutra u 9 sati prije podne.”

Komentari 2

ostavi komentar

Ostavi komentar

Pravila komentarisanja sadržaja Portala RTCG
Poštujući načelo demokratičnosti, kao i pravo građana da slobodno i kritički iznose mišljenje o pojavama, procesima, događajima i ličnostima, u cilju razvijanja kulture javnog dijaloga, na Portalu nijesu dozvoljeni komentari koji vrijeđaju dostojanstvo ličnosti ili sadrže prijetnje, govor mržnje, neprovjerene optužbe, kao i rasističke poruke. Nijesu dozvoljeni ni komentari kojima se narušava nacionalna, vjerska i rodna ravnopravnost ili podstiče mržnja prema LGBT populaciji. Neće biti objavljeni ni komentari pisani velikim slovima i obimni "copy/paste" sadrzaji knjiga i publikacija.Zadržavamo pravo kraćenja komentara.

Da biste komentarisali vijesti pod vašim imenom

Ulogujte se

Novo