Žabljak
Vedro
1.2 °C
Pljevlja
Vedro
2.7 °C
Herceg Novi
Vedro
16.3 °C
Nikšić
Vedro
11.4 °C
Cetinje
Vedro
17.5 °C
Bar
Vedro
19.1 °C
Podgorica
Vedro
17.8 °C
Ulcinj
Vedro
14.4 °C
Kolašin
Vedro
7.0 °C

Izoštreno

USTAVNI PUT (26) 07. 05. 2018. 10:20   >>  10:14 7

USTAVNI PUT (26)

B.Vojičić: Gospodara ostavite na miru

"Oni rade da odvojeno mišljenje dovedu u podozrenje, te poslije da opozicija bude smatrana kao anarhija, kao nešto što se kažnjava u javnosti po zakonima postojećim. Time oni čine da se preza od opozicije, od podvojenoga mišljenja, i da negativno svojom ocjenom utvrde pogrešna shvatanja“.

 

Mjesec dana nakon donošenja Ustava Knjaževine Crne Gore, na Cetinju se, 4. januara 1906, pojavljuje poluzvanični list ”Ustavnost”. Izlazio je nepunu godinu (do 5. novembra 1906.) a osnovan je da bude glasilo koje će popularisati parlamentarni život u Crnoj Gori. No, praktično , bio je i antiteza nikšićkoj “Narodnoj misli”, prvom opozicionom listu u Crnoj Gori. “Urednici idealisti (’Narodne misli’), računali su da će s proglašenjem Ustava poteći zemljom med i mlijeko. Brzo su se razočarali i prešli u opoziciju tadašnjoj vladi, koja to nije trpjela i list je morao prekinuti izlaženje“, svjedoči istoričar Dušan D. Vuksan. Iako je “Ustavnost“ bio pravaški list, nastojao je da zvanično ne bude označen kao vladin list. Osnovna namjera mu je bila da brani ustav i politiku vlade. “Ustavnost” sebe određuje “kao vjesnik novog vremena u Crnoj Gori“.

“Ustavnost” daje publicitet najavi da se pokreće novi list u Crnoj Gori: “Narodna misao”. Na molbu odbora koji u Nikšiću pokreće taj novi politički list, “Ustavnost” objavljuje njihov poziv: “Svako će priznati da je danas naš narodni život dobio novo obličje i pravac, što nije ništa drugo, nego prirodna pošljedica svakog preokreta, reforme. Taj preokret pruža garantiju našemu narodu da će on moći u budućnosti biti kovač svoje sudbine. Kad je tome tako, onda je sasvim jasno da bi taj preokret bio bez naroda – iluzija”.

Četvrti dan nakon što se pojavio prvi broj “Narodne misli”, “Ustavnost” (7. septembra 1906) reaguje tekstom ”Vlada i agitacija“ kao odgovor na članak koji je izašao pod istim naslovom u prvom broju lista u Nikšiću. “Naš novi list ‘Narodna misao’ u  svom prvom broju od nedjelje donijela je bilješku pod gornjim naslovom, u kojoj obavješćuje naš svijet kako se u drugim zemljama čita u novinama, da je za vrijeme ljetnje vrućine ovaj ili onaj ministar pošao u kupatilo ili u koje ljetovalište da se malo okrijepi poslije teških državnih poslova.

A kod nas, veli ‘Narodna misao’, sasvim je protivno: naš ministar predsjednik, ministar unutrašnjih poslova i ministar finansija, baš su po toj nesnosnoj vrućini pošli po državi ‘državnim poslom’, što se događa baš pred same izbore“. “Ustavnost” naglašava da ići na odmor kod “toliko državnih poslova“ mogu samo ljudi koji ne drže do opštih i državnih interesa. “Sa naše strane uz gornju primjedbu imamo dodati da ne bi bilo zgoreg da su, ne samo ministri, no mnogo dobri i pošteniji ljudi, prošli kroz narod i uzgred mu objasnili zakon o izborima...“ “Kad pak budu doneseni potrebni zakoni i sređeni mnogi državni poslovi, moći će i naši ministri ići na odmor i kupatila, te se odmarati pa i ukloniti sa sebe sumnju, koju im ovoga puta nameće naša ‘Narodna misao’“.

Pod naslovom “Jedna dobra misao“, “Ustavnost” takođe polemiše sa nepotpisanim  “oduljim člankom” koji nosi naslov “Šta je opozicija“ iz prvog broja “Narodne misli”. “Ustavnost” objavljuje članak osobe izvan redakcije lista, potpisan sa Ć., u kome na pitanje može li kod nas biti partijske opozicije, daje odgovor – ne može, zato što nema političkih stranaka, što nema razvijenog političkog života. Za novu stranku koja bi bila opozicija, autor navodi da nema kome biti opozicija. “Kome, dakle, opozicija? Da li ljudima koji su izbili na površinu kao nužna posljedica novog vremena? Da li ljudima koji su se latili teških dužnosti, baš zato što su stvoreni uslovi za slobodan razvoj svega...? Čemu opozicija? Da li ustavnoj eri? Da li slobodi ? Da li novom vremenu?“

Ni članak “Šta je opozicija“ iz prvog broja “Narodne misli”, koji je izazvao reakciju “Ustavnosti”, takođe, nije potpisan. U njemu se kaže da: “Kod nas, gdje partija još nema, opozicija se ne može voditi po načelima partijskim, niti ustajati svakom prilikom protiv dobra i rđava djela protivne stranke. Kod nas će, bar za sada, biti upravo dva tabora pristaša i protivnika ili prošlom ili sadašnjem ili budućem radu. Obično je da svaki posao bude cijenjen a prema važnosti nagrađen ili uništen. Pristaše su samo za to da viču: amin! Svemu; opozicija je za to da cijeni. Što je svjesnija i pravednija opozicija, tim je korisnije; ocjena o radu biće i rad savršeniji i napredniji...No, kod nas je sve to drukčije; mi imamo jedan specijalitet: imamo naročitu vrstu ljudi, koji redovno, stalno prije krštavaju, no se dijete rodi, upravo: hvale svaki akt, svako djelo gotovo prije no se i učini, i time uspješno sprečavaju ma kakav pravilan i slobodan sud o tome djelu. Oni rade da odvojeno mišljenje dovedu u podozrenje, te poslije da opozicija bude smatrana kao anarhija, kao nešto što se kažnjava u javnosti po zakonima postojećim. Time oni čine da se preza od opozicije, od podvojenoga mišljenja, i da negativno svojom ocjenom utvrde pogrešna shvatanja“.

“Narodna misao” (10. septembra 1906) prilogom “Agitacija u Nikšiću“ aktuelizuje polemiku postavljanjem pitanja – zašto ovogodišnja agitacija za izbore sjeća nas na prošlogodišnju? Zato, jer je upravo vode ljudi i u istom pravcu – po narudžbini. Ekskurzije naših ministara ostavile su i ovđe vidljive tragove; postavljeni su vladini kandidati. Premda je zlobni svijet tako i tumačio “zvanično” putovanje naših ministara, to ipak mnogi nijesu htjeli vjerovati, dok nije nastala žurba vladinih poklisara. Ukoliko su ti poklisari lukavi i prepredeni, utoliko ih je lakše upoznati, jer su u toj svojoj “časnoj” raboti smiješni. Još bolje ih možeš prepoznati po tome što ih naši svjesni građani izbjegavaju i preziru, a to nam je utjeha”, upozorava list, “koji nema razumijevanja da se naši građani nijesu još sastajali, da se dogovore o izboru poslanika – a izbori su pred vratima! “Nikšićani! Bili ste u svakoj stvari prvi – ne budite ni sada posljednji!“.

Zauzeti prečim poslom, nijesmo radi stupati u polemiku s “Ustavnošću”, ali nam je žao što je ona – mjesto prvog pozdrava i čestitke našem listu “Narodna misao” – kritikujući našu bilješku o vladi i agitaciji, željela da podmetne i osumnjiči prvi korak našeg rada, stoji u odgovoru” Narodne misli” (17.septembra 1906) pod naslovom “Da se razumijemo“, potpisnim sa Ig.K. “Mi nigdje ne kažemo da Gospodaru ne leže državni i narodni interesi najviše na srcu, jer je to i prirodno; ali tu se vidi od strane ‘Ustavnosti’ neko podmetanje, kao da mi nijesmo isto toliko, da ne reknemo više, prijatelji Gospodaru i narodu, te bi krajnje vrijeme bilo da se Gospodar ostavi na miru, i da naše pogreške ne pravdamo – zaklanjajući se za Njegovo Ime“.

Autor teksta ističe da, dok je naša domovina bila neustavna država, dotle su pojedini, za sve što su radili, mogli lako reći: ‘To je Gospodar učinio – On je kriv’, te pravdajući sebe, time su stvarali provalu među Gospodarem i narodom. Zalažući  se za to da se u borbi upotrebljavaju poštena sredstva, autor podvlači da bi ‘mi griješili kad bi radili da Gospodar iz naroda ne čuje pogreške, koje mu pojedini činovnici u djelokrugu svoga rada čine’“. “Ustavnost” (13. septembra 1906) odgovara člankom “Mjesto pozdrava i čestitke“ u kome se kaže: Čestitke “Narodnoj misli“ – “Na čemu, molićemo lijepo? Da li na člancima i raspravama, kojima se narodu otvaraju oči i pogled u nove regione, ili na porukama za naše državnike i političare? Sve ako i imaju ljudi oko ’Narodne misli’ sposobnosti da u člancima iskažu i svoje nove misli, i nove originalne puteve kojima treba da se ide, pa da Crna Gora dočeka blagostanje, oni nijesu imali vremena da to sve od jednom u ova tri broja koja su izašla sliju. Budu li kadri da to učine u toku nekoliko mjeseci, čestitka neće izostati. Čestitati im možemo samo utoliko što se do sad nijesu ogrijeršili o zakon o štampi, a kako će biti u budućnosti, sami će pokazati“.

Da li je ko mogao zamisliti da se neće naša poštovana druga “Ustavnost“ uprijeti iz petnih žila da našem narodu soli mozak sa svojim otrcanim frazama kako u nas opozicija uopšte nije potrebna, pita se u “Narodne misli” (17. septembra 1906) autor teksta “Advokatu“ potpisan sa X. “Ta prepodobna ‘Ustavnost’ pita nas ‘Kome smo mi opozicija’. A mi pitamo nju kome je opozicija ona vlada, koju ona tako vatreno zastupa? Ona veli da je današnja naša vlada opozicija prošlosti! E, ako je tako, onda i ja smijem pozvati na megdan pokojnog Musu Kesedžiju (Siroma’ Musa! Pokoj mu duši!) Ona prošlost kojoj strina ‘Ustavnost’ ističe naše ministre kao ’žestoke’ opozicionare – davno je već zakopana, pa mislimo da ne bi bilo lijepo da se dira u pokojnike, jer bi takve ljude narod nazvao grobarima“.

Komentari 7

ostavi komentar

Ostavi komentar

Pravila komentarisanja sadržaja Portala RTCG
Poštujući načelo demokratičnosti, kao i pravo građana da slobodno i kritički iznose mišljenje o pojavama, procesima, događajima i ličnostima, u cilju razvijanja kulture javnog dijaloga, na Portalu nijesu dozvoljeni komentari koji vrijeđaju dostojanstvo ličnosti ili sadrže prijetnje, govor mržnje, neprovjerene optužbe, kao i rasističke poruke. Nijesu dozvoljeni ni komentari kojima se narušava nacionalna, vjerska i rodna ravnopravnost ili podstiče mržnja prema LGBT populaciji. Neće biti objavljeni ni komentari pisani velikim slovima i obimni "copy/paste" sadrzaji knjiga i publikacija.Zadržavamo pravo kraćenja komentara.

Da biste komentarisali vijesti pod vašim imenom

Ulogujte se

Novo