Žabljak
Pretežno vedro
21.9 °C
Pljevlja
Vedro
24.8 °C
Herceg Novi
Vedro
29.3 °C
Nikšić
Vedro
27.1 °C
Cetinje
Vedro
26.7 °C
Bar
Vedro
29.4 °C
Podgorica
Pretežno vedro
30.1 °C
Ulcinj
Vedro
32.1 °C
Kolašin
Pretežno vedro
25.1 °C

Izoštreno

GORAN SEKULOVIĆ 06. 08. 2019. 15:28   >>  15:29 2

GORAN SEKULOVIĆ

Istinski besmrtno je samo etičko sunce

U crnogorskoj etici i filozofiji mjesto i fenomen savjesti kao srži etike dato je najefektnije, gotovo veličanstveno, mada tajnovito i enigmatično, upravo kod Njegoša.

U etici je poznato da bez savjesti moral se ne bi zaokružio i uobličio, zapravo, ne bi ga ni bilo, savjest je u ovom smislu ono najunutarnjije i najmoralnije "sunce" u samom moralu, ona je srž, biće, središte čitavog, vascijelog moralnog kosmosa i sazvježđa. Ili, kako se čak i u svakodnevnom životu kaže: to ti razum, to ti dužnost, to ti savjest govori, savjest koja je, kao što poručuje Kantovo određenje, "svijest koja je za samu sebe dužnost".

To je ono Njegoševo "drugoga sunca luče", luče etičkoga sunca. Savjest sija u nama kao najsjajnije sunce. I kao što je ono spoljašnje materijalno, fizičko sunce izvor svog kosmičkog i prirodnog života, tako je i naše unutrašnje, duhovno, etičko sunce savjesti izvor sveg našeg misaonog, moralnog i praktičnog života, smisla i cilja, opravdanja i shvatanja naše egzistencije i našeg postojanja i bivstvovanja. U odnosu na one interpretacije ove Njegoševe misli i ideje koje govore o metafizičkom suncu, nikako se ne radi o tome da su metafizičkoga sunca luče i etičkoga sunca luče u suprotnosti i nekompatibilnosti. Naprotiv. Metafizičko sunce i njegove luče su nam dale i stalno proizvode i ono spoljašnje, fizičko sunce i ono unutrašnje etičko sunce. Jedinstveno biće/bitak vri i sjaji u lučama i na nebu i u nama, i u beskraju vasione i u beskonačnosti ljudskog uma. Nema etičkoga sunca luče bez metafizičkoga sunca luče ni obratno, jer se metafizičkoga sunca luče pośedočuju i umom i svjetlošću obasjavaju i opravdavaju, osmišljavaju i dokazuju smislenost i svrhu, cilj i uzvišenost, prorodu i plemenitost viših i božanskih svijetova, tek i jedino preko, putem, pomoću i zahvaljujući etičkoga sunca luče. Pri tome, istinski besmrtno je samo etičko sunce!

U crnogorskoj etici i filozofiji ovo mjesto i fenomen savjesti kao srži etike dato je najefektnije, gotovo veličanstveno, mada tajnovito i enigmatično, upravo kod Njegoša. Čovjek je umni stvor bačen u prozračne sfere nebesa sa (spoljnim) sunčanim lučama u kojima nije slobodno već biće nužnosti, smrtno, propadljivo, materijalno, ograničeno, fizičko biće, a besmrtnost, duhovnost, vječnost, gradi čovjekovoga drugoga (unutrašnjega, etičkoga) sunca luče. Njegoševo drugo sunce je slobodno i pravedno "unutrašnje sunce života", etički, moralni čin, dobročinstvo i čojstvo, jedino se njime stiče besmrtnost. Zapovijest i kategorički imperativ drugoga (etičkog) sunca luče glasi: željeći dobra činjet kao samosvrha ljudskog života kojom se stiče, utemeljuje i vječno održava i pronosi besmrtnost.

Njegoševa misao iz Bilježnice glasi: "Čovjek je umno zrno, bačen u prozračnu brazdu vremena, no besmrtnost njegovu sazrijevaju drugoga sunca luče". Njegoš je svjestan da je čovjek zeman, smrtan, iako je uman, te da je "Zemlja naša grobnica uništoženija", na kojoj nas sve bez obzira na imovinsku i svaku drugu različitost na kraju čeka smrt: "Neko je na ovaj svijet došao na pir, a neko na siromašku umjerenost, ali sve je isto. Što znači jedan pir kad jednakost sljeduje! Istinito je ovako, iako ja drugojače čuvstvujem". Ili: "Čovjek je minuta bića, a vječnost ništožnosti". Ili: "Čovjek je nemirni atom, trunak, zanešeni iz nekakva višeg svijeta, no ništožnošću zarobjen i u njene vjesi postavljen." Ili: "Da mi se sa zemlje popeti uz Daničine zrake, u Danicu, a iz Danice k onome svjetilu uza zrake koje ih njoj dava, i tijem načinom putujući uza zajmne zrake, moga bih doći na izvor zrakah, ali đe je smrtnome lakoća zrake! Oh, zrake, da umijete misliti i govoriti, biste čudnije no ste mnogo bile. Ali badava, vi sebe sožižete na opštu žertvu u velikome hramu sveslavija božjega. To je vaš zakon".

No, bez obzira na sve ovo, čovjek je, s druge strane, jedino bivstvujuće u svijetu kome je dato da misli i zbori: "Dalje se oči jednoga čovjeka penju no odblesk sva četiri okeana koji zemlju okružavaju". Po Njegošu, za razliku od zraka kao paradigme fizičkog, materijalnog svijeta koji samog "sebe sožiže", čovjekov zakon je – besmrtnost! I to je, ma koliko to paradoksalno i apsurdno zvučalo s obzirom na kratkoću i trošnost individualnog ljudskog života, prava i neuništiva vječnost, jer je ona fizička i kosmička vječnost, trajanje bez trajanja, vrijeme bez vremena, bez čovjeka obična ništožnost, mračan i hladan prostor bez prostora, bezdan bez oblika i sadržaja, materijalna i propadajuća glibina, koja, dakle, bez čovjeka ne znači i ne predstavlja apsolutno ništa, budući da je kao takva potpuno bez ikakve svrhe, smisla, cilja, vrijednosti i značenja.

Njegoš "drugojače čuvstvuje" bez obzira što je svaki čovjek dat fizički i životno samo za jednu "brazdu vremena". On zna da "besmrtnost njegovu sazrijevaju drugoga sunca luče". To su, dakle, etičkoga sunca luče. Iako čovjek nije u potpunosti duhovno biće no prevagu nosi ono materijalno i propadljivo, on ipak može "iskočiti" i "nadvisiti" smrtnu jednakost koja svakome od nas sljeduje, a to čini moralno uzornim i etičkim životom, savješću kao, ponovimo, po Kantu, za samu sebe sviješću o svojoj dužnosti, čije ga vršenje uz žrtvu, dobročinstvo i čojstvo kao plemenito, humano herojstvo, ravna sa besmrtnošću kojim se u njegovoj kolektivnoj, narodnoj i državnoj, domovinskoj i društvenoj sredini i zajednici, napajaju i nadahnjuju generacije i generacije potomaka. Njegoš poručuje: "Da mi može moral sasvim vostoržestvovati nad fizikom, ja bih u redu angelah bio i smatrao bih čovjeka i svijet baš onakvima kakvi su".

Komentari 2

ostavi komentar

Ostavi komentar

Pravila komentarisanja sadržaja Portala RTCG
Poštujući načelo demokratičnosti, kao i pravo građana da slobodno i kritički iznose mišljenje o pojavama, procesima, događajima i ličnostima, u cilju razvijanja kulture javnog dijaloga, na Portalu nijesu dozvoljeni komentari koji vrijeđaju dostojanstvo ličnosti ili sadrže prijetnje, govor mržnje, neprovjerene optužbe, kao i rasističke poruke. Nijesu dozvoljeni ni komentari kojima se narušava nacionalna, vjerska i rodna ravnopravnost ili podstiče mržnja prema LGBT populaciji. Neće biti objavljeni ni komentari pisani velikim slovima i obimni "copy/paste" sadrzaji knjiga i publikacija.Zadržavamo pravo kraćenja komentara.

Da biste komentarisali vijesti pod vašim imenom

Ulogujte se

Novo