Žabljak
Vedro
9.1 °C
Pljevlja
Vedro
15.2 °C
Herceg Novi
Vedro
26.0 °C
Nikšić
Vedro
13.0 °C
Cetinje
Vedro
24.7 °C
Bar
Vedro
16.8 °C
Podgorica
Vedro
18.7 °C
Ulcinj
Vedro
15.2 °C
Kolašin
Vedro
9.3 °C

Izoštreno

11. 11. 2014. 11:31   >>  11:28 0

ŠTAMPA O RUSKOJ USTAVNOSTI 1905: (8)

B.Vojičić: Andrija Bakić je živ i zdrav

Proglas ruskog cara o vjeroispovijedima zaslužuje svako priznanje i divljenje, da Rusija s ovolikom izdržljivošću vodi jedan od najvećih i najtežih svjetskih ratova, a uz to radi i na unutrašnjem preuređenju – piše Glas Crnogorca.

 

Novi ruski poraz: grad Mukden je pao. Glas Crnogorca (br.9, od 5.marta 1905) objašnjava čitaocima, da se grad Mukden, koji je poslije krvave desetodnevne bitke pao šaka Japancima, broji  u najstarije i istorijski najslavnije gradove u Mandžuriji. Mukden je kolijevka sadašnje kitajske dinastije, i kao mjesto staro više hiljada godina, kako to kitajski istorici tvrde. Tu su i stari carski dvori mandžurske dinastije i čuveni carski brobovi „svetinje“ kitajske. Osim mandžurskog imena Mukden ima i kitajsko ime i zove se Šenj Jan (sveta varoš). Slijedi opis Mukdena i završna rečenica: Danas je Mukden u japanskim rukama! A u rubrici telegrami, iz Londona, list prenosi Rojterovu vijest od 1.marta: „Rojter javlja iz Kurokijevog logora kod Mukdena: Broj ubijenih, koji su ostali na bojnom polju, iznosi 25000.Gubici ruski iznose najmanje 100000.Osvojeno je 70 topova, a zarobljeno 50 do 60 hiljada Rusa. Gubici japanski nijesu viši, no što su bili u pređašnjim bitkama.Juče se jedna japanska divizija sukobila sa više regimenata ruskih, koje su se povlačile natrag. Poslije žestokog boja predalo se je 4000 Rusa sa 10 topova. Japanci izgubili su 100 vojnika“.

Pa ipak, Glas Crnogorca u narednom broju 10(od 12.marta 1905) u tekstu „Mir ili rat“, iako priznaje da su krvavi događaji pod Mukdenom stvorili u Rusiji nesnosnu atmosferu teških briga i sumnja, članak završava bobenim stavom da o pobijeđenosti Rusije ni govora biti ne može, kao što ne može biti govora ni o miru, koji Rusija niti traži, niti će tražiti do potpunog poraza neprijatelja, jer Rusija, piše list, ne vodi ovaj rat ni za Mandžuriju ni za Portartur, nego ga vodi za budućnost svoju i svoga naroda, a može biti i za budućnost cijele Jevrope. Već u broju 11(od 19.marta) ovaj list objavljuje vijest bečkog „Kor.biroa“ iz Rige: „Zbog radničkih nemira proglašeno je opsadno stanje u Livlandiji i Tambovskoj guberniji. Vojska je pojačana“,  a iz Petrograda da je ruski car Nikola I „upravio reskript varšavskom generalnom gubernatoru, kojim mu nalaže da zakonskim putem uguši nemire, koji su vještački izazvani a da izradi reforme, za koje misli da su potrebne za napredak i dobrostanje stanovništva“.

Potom, vijest iz Petrovgrada od 18.marta (zvanično): „Carskijem ukazom od 3.o.m. ustanovljena je pod predsjedništvom ministra unutrašnjih djela naročita komisija, da prouči načine kojima se može ostvariti carska volja za saziv narodnih predstavnika radi učešća u zakonodavstvu. Da bi se što bolje upoznala s pitanjima koja su na redu, predsjednik je istakao potrebu, da se prethodno i to odmah prouče principi za saziv narodnih predstavnika, i da se ti principi podnesu ministarskom Savjetu, pa za tijem da se pretresu u naročitoj komisiji, koja će biti sastavljena u smislu carskog ukaza od 3.o.m. Tako bi se sve preventivne radnje svršile kroz dva ili tri mjeseca i pronašao bi se najbolji put za riješenje pitanja o ostvarivanju carske volje na temelju dovođenja u sklad opštih državnih interesa sa mjesnim potrebama u raznim djelovima Carstva. Ministar je ovo svoje mišljenje podnio Caru, koji ga je i odobrio 16.o.m.“

„U raznim ruskim gradovima radnici u magazinima i fabrikama traže da se skrati vrijeme rada, a gdje-gdje i da im se povise nadnice“, prenosi Glas Crnogorca (br.12, od 26.marta) vijest iz Petrograda, od 21.marta. I dok u rubrici „Listak“ list detaljno piše o izgubljenoj bici „Mukdenska bitka“, u rubrici „domaće vijesti“, list donosi tekst pod nazivom „Živ oživljen“:

„Biogradski listovi, a po njima i mi donijeli smo u 50.broju našega lista od prošle godine vijest, da je u boju kod Ljaojanga poginuo i Crnogorac Andrija S.Bakić, poručnik u ruskoj vojsci.Tim povodom dobili smo ovijeh dana iz Odese ovo pismo, koje rado saopštavamo: ’ Gospodine uredniče, U jednom od prvih brojeva uvaženoga ’Glasa Crnogorca’, čitao sam da je poginuo Andrija Bakić, koji služi u ruskoj vojsci na dalekom Istoku. Ta novost me je vrlo ožalostila bila, jer sam lično poznat sa gorepomenutim. Ja sam preduzeo bio da se dobro izvijestim za njega, i svuđe sam bio izvješćavan da je Andrija živ,t.j. ovdašnji Vojeni Štab nemaše nikakvog izvještaja o njegovoj pogibiji, a takođe i Generalni Štab iz Petrograda javlja, da nema Bakića u spisku poginulih ni ranjenih. Sve ovo je dokaz moga jakoga interesovanja za Bakića, a glavno je to, što sam skoro ovih dana, t.j.7.marta doznao i ubijedio se, da je Andrija Bakić živ i zdrav i da se nalazi u Priamurskoj Oblasti u jednom selu blizu korejske granice u 8-mom Istočno-Sibirskom puku. 5.marta dobila je od njega depešu jedna gospođa ovdje u Odesi. Ja sam to doznao i odio sam da se uvjerim. Za to i uzimam slobodu zamoliti Vas, da ovo javite u Vašem uvaženom listu i tim načinom obradujete njegove ožalošćene roditelje.

8-mi Sibirski Puk nije još djejstvovao na bojnom polju, jer se on nalazi u Vladivostočkome okrugu. Odesa, 14.marta 1905.g. S poštovanjem, Milovan S. Saičić, junker Odes.Junk.Učilišta.“ Glas Crnogorca na kraju konstatuje: „Žaleći, što smo po novinarskoj dužnosti ovaj netačan glas donijeli, radujemo se što se on nije obistinio i po onoj narodnoj „koga jednom mrtvim proglase, dugo će živjeti“ želimo, da g.Andriju S.Bakiću sudbina još dugo živa i zdrava očuva“.

„Na molbu sv.Sinoda, da se sazove sabor i odredi izbor patrijarha, car Nikola je svojeručno napisao: „Ne mogu u ovo nemirno doba izvesti tako velike stvari, koje iziskuju mira i promišljanja. Pridržajem sebi, da u zgodno vrijeme, po primjeru pravovjernih careva, cijelo ovo pitanje iznesem na dnevni red i sazovem sabor sve ruske crkve za raspravljanje vjerskih poslova i crkvene uprave“, stoji u telegramu iz Petrograda, od 3.aprila, koji Glas Crnogorca objavljuje u broju 14, od 9.aprila. A u broju 17, od 30.aprila, list na prvoj strani donosi članak pod naslovom „Carev proglas o vjeroispovijedima“. Riječ o proglasu ruskog cara Nikole I za koji list kaže: „S onom smotrenošću, kakvu zahtijevaju prilike i teškoće zadatka u Rusiji se postupno spremaju i vrše reforme u pravcu slobodoumnijem i savremenijem. Sada je o Uskrsu Car izdao proglas o vjeroispovijednoj toleranciji, koji obezbjeđuje znatno veće slobode inovjercima u bračnim, školskim i svim ostalim političkim odnosima i pitanjima. Glavne odredbe, koje je Car svojim proglasom odobrio, u ovome su: Prelaz iz pravoslavlja u drugu koju hrišćansku vjeroispovijed neće sa sobom povlačiti nikakvo gonjenje, niti će imati kakvih god štetnih pošljedica za lična i građanska prava, i oni punoljetni građani, koji iz pravoslavlja istupe, smatraće se da pripadaju onoj vjeroispovijedi, u koju su priješli.Pri prelazu jednoga od supruga u drugu vjeroispovijed, maloljetna djeca ostaju u vjeri drugoga supružnika, koji u drugu vjeru ne prelazi. Kad oba supružnika pređu u drugu vjeru i njihova djeca, do njihove 14.godine, primaju vjeru svojih roditelja, a starija djeca ostaju u svojoj pređašnjoj vjeri. Hrišćanima svih vjeroispovijedi dopušteno je, da nekrštenu nahočad i djecu nepoznata porijekla krste po obredima svoje vjeroispovijedi. Raskolnici se dijele od sada u tri vrste: starovjerci, sektaši i ispovjednici zabluda, čije vršenje potpada pod krivične kazne...“

Na kraju proglasa kojeg list donosi u cjelosti, Glas Crnogorca zaključuje: „Ovo je sadržina Careva proglasa, koji obilježava znatan korak u pravcu tolerancije i zadovoljavanja građana u njihovim vjeroispovijednim osjećanjima i željama. Zaslužuje svako priznanje i divljenje, da Rusija s ovolikom izdržljivošću vodi jedan od najvećih i najtežih svjetskih ratova, a uz to radi i na unutrašnjem preuređenju“.

Nastavlja se...                                                                                                       

Pratite nas na

Komentari 0

ostavi komentar

Ostavi komentar

Pravila komentarisanja sadržaja Portala RTCG
Poštujući načelo demokratičnosti, kao i pravo građana da slobodno i kritički iznose mišljenje o pojavama, procesima, događajima i ličnostima, u cilju razvijanja kulture javnog dijaloga, na Portalu nijesu dozvoljeni komentari koji vrijeđaju dostojanstvo ličnosti ili sadrže prijetnje, govor mržnje, neprovjerene optužbe, kao i rasističke poruke. Nijesu dozvoljeni ni komentari kojima se narušava nacionalna, vjerska i rodna ravnopravnost ili podstiče mržnja prema LGBT populaciji. Neće biti objavljeni ni komentari pisani velikim slovima i obimni "copy/paste" sadrzaji knjiga i publikacija.Zadržavamo pravo kraćenja komentara.

Da biste komentarisali vijesti pod vašim imenom

Ulogujte se

Novo