ANDRIJAŠEVIĆ PORUČIO

Vjerski poglavari ne smiju biti političari

Nedopustivo je i opasno da se vjerski poglavari ponašaju kao politički lideri ili da se vjerske zajednice dominantno zanimaju političkim temama, kazao je istoričar Živko Andrijašević.

On je dodao da za njega nije problem što vjerski velikodostojnik kritikuje neku odluku vlasti, posebno onu koja se odnosi na crkvu, ali je problematično kada to radi kao pripadnik ili čak predvodnik opozicionog bloka.

Andrijašević je u razgovoru za Pobjedu istakao da „ne zna u kojoj se to zemlji, osim u Crnoj Gori, izvještaj sa liturgije uvijek objavljuje na novinskim stranama rezervisanim za politički život“.

„A što bi se desilo da u petak, nakon klanjanja, poglavar Islamske zajednice u Crnoj Gori izjavi da Crna Gora treba da podrži politiku Turske prema Kurdima, a nakon nedjeljne mise kotorski biskup saopšti da je savez Crne Gore sa Srbijom i Rusijom isto što i Hitlerov Trojni pakt. Zamislite da oni redovno daju ovakve izjave, kao što to čini poglavar jedne vjerske zajednice u Crnoj Gori. Na što bi onda ličila Crna Gora i da li je to uloga koja pripada vjerskoj zajednici?“, kazao je Andrijašević.

On je ocijenio da je ovakvo političko angažovanje neprimjereno za bilo koje svešteno lice i predstavlja zloupotrebu vjerskog obreda.

„U Crnoj Gori je procenat vjerujućih na niskom nivou, ali je ogromno interesovanje za rješavanje tzv. crkvenog pitanja. Zbog čega se jedno suštinski ateističko društvo toliko zanima za crkvena pitanja? Zbog toga što su kod nas vjerske zajednice institucije koje prvenstveno okupljaju ili predstavljaju nacionalne i političke identitete, a ne sljedbenike ovog ili onog religijskog učenja i vjerovanja. I što je jednako važno: rješavanje tzv. crkvenog pitanja ne tiče se samo definisanja položaja tih institucija, nego i stabilnosti crnogorske države, odnosno modela njene skladnosti i održivosti“, rekao je on.

Prema riječima Andrijaševića valjda je svima jasno da rješavanje crkvenog pitanja ne znači ograničavanje ili sprečavanje vjerskih sloboda i duhovničkog djelovanja vjerskih zajednica, niti uspostavljanje državne kontrole nad njima, već uspostavljanje tradicionalnog poretka i strukture vjerskih zajednica.

„Vjerska zajednica ne može funkcionisati kao paradržavna ili parapolitička institucija, jer je to suprotno njenom iskonskom biću i njenoj svrsi“, naglasio je on. Andrijašević je istakao da misli da svaka vjerska institucija u Crnoj Gori mora imati potpunu slobodu vjerskog djelovanja, ali ne i slobodu političke destrukcije crnogorskog društva.

On je komentarisao i Nacrt zakona o vjerskim slobodama oko kojeg se u Crnoj Gori vodi velika polemika.

„Vjerske zajednice uglavnom tvrde da država hoće da im uzme imovinu, što nigdje u Nacrtu ne piše. Zakon neće uzeti vjerskim zajednicama imovinu koja je u njihovom vlasništvu, ponavljam koja je u njihovom vlasništvu, niti će država otimati crkve i manastire. Naravno da će ona imovina koju vjerska zajednica koristi, a nije u njenom vlasništvu, pripasti državi. Što je u tome sporno? Zanimljivo je da u toku ove rasprave nijesmo čuli ni jednu primjedbu da država ovim Nacrtom zakona onemogućava vjerske zajednice u obavljanju onog što je njihova najvažnija misija vjersko i duhovničko djelovanje, već je „časne oce“ prevashodno opteretila briga za praktične i profitne zemaljske stvari“, smatra on.

Andrijašević ističe da je njemu lično bila najinteresantnija izjava predstavnika jedne vjerske zajednice, koji tvrdi da će ovim zakonom njima biti oduzeta Katedrala Sv. Tripuna.

„Ne znam da li je ovakva tvrdnja više proizvod malicioznosti ili neukosti, ali je podjednako smiješna i glupa”.