BLAŽIĆ OCIJENIO

Nema ustavnih smetnji za rekonstrukciju Vlade

U Crnoj Gori se o legitimitetu i legalitetu državnih instistucija i njihovih funkcionera može govoriti kada se otklone neustavnosti u izbornom zakonodavstvu i ono uskladi sa Ustavom i omogući izbor odbornika i poslanika neposredno od građana, ocijenio je profesor Đorđije Blažić.

„Trenutno nije moguće realizovati nijedan pravno-politički model koji bi u cjelosti bio u skladu sa Ustavom, jer je izborni sistem neustavan“, kazao je Blažić agenciji MINA.

Taj sistem, pojasnio je Blažić, ne omogućava građanima garantovano ustavno pravo da „neposredno“ biraju poslanike, već se u smislu
neustavnog Zakona o izborima odbornika i poslanika neposredno biraju političke partije sa izborne liste, a ne poslanici.

To, smatra on, izbore u ustavno-pravnom smislu čini neustavnim, a tako izabrane poslanike Skupštine nelegitimnim.

„Samim tim svaka odluka Skupštine je nelegitimna iako je ona samo formalno pravno zakonita. U tom smislu svi državni organi i njihovi izabrani funkcioneri, osim predsjednika, nijesu legitimni ali jesu formalno-pravno legalni, jer ih je birala Skupšina u skladu sa svojim formalno-pravnim ustavnim i zakonskim nadležnostima“, kazao je Blažić.

On je poručio da tek kada se otklone grube neustavnosti u izbornom zakonodavstvu i ono uskladi sa Ustavom i omogući izbor odbornika i poslanika neposredno od građana, kao u situaciji izbora predsjednika, može se govoriti o legitimitetu i legalitetu državnih instistucija i njihovih funkcionera.

Blažić je ocijenio da u ustavno-pravnom smislu nema smetnji da se izvrši takozvana rekonstrukcija Vlade i omogući učešće opozicije u njoj, navodeći da bi djelovanje civilnog sektora dominantno trebalo da bude na ekspertskom nivou.

On je kazao da se pitanje učešća opozicije u izvršnoj vlasti može posmatrati sa pravnog, ali i sa politikološkog aspekta.

„U ustavno-pravnom smislu nema smetnji da se izvrši takozvana “rekonstrukcija“ Vlade i omogući učešće opozicije i drugih u njoj, u manjem ili većem obimu zastupljenosti, što je prije svega političko pitanje, odnosno pitanje pregovaranja vladajućih i opozicionih partija i postizanja ili nepostizanja saglasnosti o tom pitanju“, pojasnio je Blažić.

On je ukazao da bi, u slučaju postizanja političkog dogovora oko učešća opozicije u toj "rekonstruisanoj" Vladi, premijer morao predložiti Skupštini razrješenje resornih ili ministara bez portfelja ili potpredsjednika Vlade pa tek nakon njihovog razrješenja, na njihova mjesta, predložiti nove ministre odnosno potpredsjednike Vlade ukoliko te funkcije prepušta opozicionim partijama.

„Nakon razrješenja postojećih članova Vlade Skupština može da bira nove članove na predlog premijera“, rekao je Blažić.

U ustavno-pravnom smislu, kako je precizirao, obim promjena u Vladi nije ograničen brojem njenih članova koji se mijenjaju, ali je uslovljen opstankom aktuelnog premijera na toj funkciji, jer njegova ostavka ili razrješenje od Skupštine bi značio pad Vlade i gubljenje njenog legitimiteta, ali i nastavak rada do izbora novog sastava izvršne vlasti.

Prema njegovim riječima, to je jedan od dva ustavno-pravno moguća modela koji ne zahtjeva raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora
prije isteka mandata Skupštine i Vlade.

Blažić je podsjetio da je drugi model da Vlada koja je dobila povjerenje nastavi sa radom u postojećem sastavu.

„To znači da u ustavno-pravnom smislu nije postojala mogućnost za takozvane prelazne, ekspertske, vlade nacionalnog jedinstva ili bilo koje "druge" vlade, čak i da joj je Skupština izglasala nepovjerenje, s obzirom da
Ustav jasno propisuje da Vladi kojoj je prestao mandat nastavlja sa radom do izbora nove, a nova Vlada se, po Ustavu, ne može birati u toku madata Skupštine, već isključivo nakon sprovedenih parlamentarnih izbora“, pojasnio je Blažić.

U tom slučaju nova Vlada bi se, kako je kazao, mogla birati, prije isteka redovnog mandata Skupštine, samo u situaciji da je izglasano nepovjerenje Vladi ili da je u pitanju njena ili ostavka premijera, pod uslovom da Skupština skrati svoj mandat.

„To ustavno-pravno znači da se tek prestankom mandata Skupštine, redovnog ili skraćivanjem mandata, stiču ustavno-pravni uslovi da predsjednik raspiše vanredene parlamenarne izbore i tek nakon konstituisanja nove zakonodavne vlasti, predsjednik države bi mogao u roku 30 dana od dana konstituisanja parlamenta odredi mandatara za sastav nove Vlade kojeg će birati nova Skupština“, naveo je Blažić.

On je, upitan o zakonskoj utemeljenosti zahtjeva opozicije za učešćem civilnog sektora u Vladi, ukazao da tu nije riječ o legalitetu, već o cjelishodnosti promjena u Vladi.

„U ustavno-pravnom smislu nema smetnji da se "rekonstruisana" Vlada, odnosno njeni novi članovi biraju po bilo kom kriterijumu uključujući
prije svega politički, ali i po ekspertskom ili drugom kriterijumu“, naveo je Blažić.

On je kazao da je, posmatrano sa politkološkog aspekta, vrlo neobična ponuda predsjednika Vlade opziciji, s obzirom da je premijer otvorio
prostora za opoziciju i ministarska mjesta u takozvanim "rezervisanim resorima", kao što su unutrašnji poslovi i finansije.

To, kako je dodao Blažić, stvara široki prostor za kontrolu opozicionih ministara. „Dva ključna državna resursa koja su u prethodnom periodu locirana kao resori preko kojih je vladajuća partija uticala na biračko tijelo i favorizovala političku korupciju zloupotrebljavajući državne sredstva“.

On je ukazao da je opšte pravilo da partija koja dobije mandat za sastav vlade uvijek zadržava rezervisano za sebe nekoliko ključnih resora, i to pravdu, unutrašnje poslove (uključujući policiju), finansije, spoljne poslove i odbranu dok ostale resore može ustupati koalicionim partnerima ili opoziciji.

„Civilni sektor je, pored javnog i biznis sektora, treći sektor i sastavni dio društvenog miljea svake države i njihovo učešće je pitanje celishodnosti, ali dominantno bi trebalo da bude na ekspertskom nivou“, poručio je Blažić.