NJEMAČKI PARLAMENTARAC

Krihbaum: Bojkot parlamenta nedopustiv

Za dalji proces reformi i na putu evropskih i NATO integracije neophodna je podrška cijelog društva. Zato je nedopustiv bojkot parlamenta i opstrukcija važnih odluka koje su za dobro svakog građanina, kaže predsjednik Odbora za EU pitanja u Bundestagu, Ginter Krihbaum. Krihbaum se sreo sa crnogorskim premijerom Milom Đukanovićem na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji. Drugi čovjek Svejernoatlantskog savjeta, Dejmon Vilson, poručuje da je proces do članstva u NATO formalnost i da zavisi od država članica i njihovih unutrašnjo-političkih prilika. Slovačka poručuje da će biti među prvima koje će ratifkovati Protokol o pristupanju.

Najveća bezbjednosna konferencija na svijetu, 52. po redu, ove godine okupila je rekordan broj učesnika. Jens Soltenberg, Dzon Keri, Sergej Lavrov, Fedrika Mogerini, jordanski kralj Abdulah II...to su samo neka od 400 imena iz vrha svjetske politike koji u bavarskoj prijestoici raspravljaju o gorućim bezbjednosnim izazovima. Ima ih zabrinjavajuće mnogo, odnosno, kako kazu učesnci konferencije iz 80 država, nikada više u modernijoj istoriji…

"Ovo je najbrojnija konferencija do sada, što govori o ozbiljnosti situacije. Evropa jedino ujedinjena može da odoli izazovima sadašnjice", kazao je njemački diplomata i predsjedavajući Minhenske konferencije, Volfgang Išinger.

U tom cilju, svaka država ima svoju ulogu u kreiranju sigurnijeg svijeta, a Crna Gora će, kao buduća članica NATO-a, značajno doprinijeti stabilnosti bezbjednosno vjekovima izazovnog Balkana", kazao je za TVCG, nakon susreta sa premijerom Milom Đukanovićem predsjednik Odbora za evropske poslove u Bundestagu, Ginter Krihbaum.

"Crna Gora je napravila veliki napredak, a to je potvrđeno dobijanjem pozivnice za NATO. Tu imate snažnu podršku Njemačke. Tu nije kraj. Slijedi i posao ka članstvu u Evropskoj uniji", kazao je Krihbaum.

Njemački parlamentarac kaže da za reforme koje su pred nama svi moraju preuzeti odgovornost. Ima poruku za dio crnogorske opozicije koja bojkotuje rad parlamenta.

"Opozicija svoju ulogu mora da obavlja u parlamentu, a ne na ulici, ne bojkotom. Nasilje je nedopustivo, potpuno nedopustivo. Očekujemo da parlamentarci preuzmu odgovornost, da se vrate u parlament. Vlada je postigla veliki uspjeh u posljednje vrijeme, ali puno je izazova. Za to je potrebna podrška cijelog društva. Politikom bojkota se opstruišu važne odluke koje otvaraju vrata Evropske Unije, a članstvo u njoj je od koristi za svakog u Crnoj Gori", kazao je Krihbaum.

Na Minhenskoj konferenciji je i potredsjednik Sjevernoatalnstkog savjeta Dejmon Vilson. Kaže da je NATO, odlukom da pozove Crnu Goru da se pridruži Alijansi, napravio pravu stvar.

"Ne samo za Crnu Goru već i za cijeli region. To je signal i svim ostalim državama da su, kroz ispinjene standarde, dobrodošle u savez koji garantuje sigurnost, izvjesnost, a samim tim i postaju privlačnije mjesto za strane investitore", kazao je Vilson.

Do punopravnog članstva dijele nas tehničke procedure, pristupni pregovori i ratifikacija protokola u državama članicama. Vilson ne sumnja da će, tokom tog perioda, Crna Gora završiti i posljednji paket reformi.

Slovačka će nam, skorom ratifikacijom, dati vjetar u leđa.

"Ja mislim da bi to bilo logično i mi idemo u tom pravcu", kazao je ministar vanjskih poslova Slovačke Miroslav Lajčak.

Ovogodišnja Minhenska konferencija održava se pod najvećim mjerama bezbjednosti, od osnivanja, 1963. godine. Preko 4.000 policajaca osigurava rad, nakon Samita NATO-a najvećeg bezbjednosng skupa na svijetu. Jer, kako je naglasio predsjedavajući i osnivač ovog prestižnog događaja, Volfgang Išinger, međunardni poredak je u najgorem izdanju od kraja Hladnog rata, a oni koji ga kreiraju, pokušaće da, i kroz sjutrašnje ragovore, prokrče put kroz, upozorava Išinger, neke veoma opasne teritorije.

Premijer Đukanović će sjutra na Konferenciji biti jedan od govornika na panel-diskusiji „Ka daljim evroatlantskim integracijama u jugoistočnoj Evropi“.

Takođe, predviđeni su i brojni bilateralni susreti, između ostalog sa komesarom za susjednu politiku i proširenje EU Johanesom Hanom, prvim čovjekom Atlantskog savjeta Dejmonom Vilsonom, predsjednikom Poljske Andžejom Dudom.