Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Подешавaња

Умањи / Увећај

Изаберите тему

Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Politika

rtcg.me

24. 05. 2016. 09:54   >>  09:37 3

LUKOVAC O JUBILEJU

Pravednije društvo - najveći izazov

Pokret za nezavisnu, evropsku Crnu Goru uspio je po prvi put, da okupi gotovo sve snage kojima je na srcu bila Crna Gora i njena dobrobit – ove u Crnoj Gori, kao i mnoge izvan granica Crne Gore: u susjedstvu, u Evropi i u prekomorskim zemljama. I da tako udruženi pomognu da se dostigne i predje granica od 55% glasača za nezavisnost, koju nam je nametnula Evropska unija, kao uslov da bi Crna Gora bila međunarodno priznata kao nezavisna i suverena država, ocijenio bivši šef diplomatije, Branko Lukovca.

 

Pobjeda Demokratske opozicije Srbije na predsjedničkim izborima u SRJ, septembra 2000. godine i kasnije na  izborima Srbije - nije  donijela spremnost njenog novog rukovodstva  da napusti SRJ – tvorevinu politike zločina -  te da sa Crnom Gorom gradi  nove odnose u savezu dvije  samostalne i ravnopravne drzave. Na nasu žalost, takav predlog državnog rukovodstva Crne Gore nije bio prihvacen ni od  Evropske unije, već je  podržala  plan tadašnjeg predsjednika SRJ - da se SRJ očuva. Posredovanje, zapravo pritisci EU rezultirali su u odustajanju rukovodstva Crne Gore od referenduma o nezavisnosti planiranog za 2001. ili 2002,  te   dogovorom o stvaranju državne zajednice SCG.

Takav obrt i uspostavljanje državne zajednice SCG doveo je - na jednoj strani - do sve većeg  prihvatanja od strane šire javnosti tog novog oblika i okvira zajedničke države, što je topilo entuzijazam i energiju za nezavisnu Crnu Goru.  A na drugoj strani – kod tvrdog suverenističkog dijela građana Crne Gore, koji su očekivali obećani referendum o nezavisnosti – došlo je do razočaranja, osjećaja iznevjerenosti, te se sve više  širio zahtjev za smjenu vlasti, pod sloganom:  “prvo demokratija pa nezavisnost”.

Polazeći od takvih nepovoljnih kretanja, kao i saznanja da je preostala jos samo jedna šansa za   nezavisnu Crnu Goru -  nakon trogodišnjeg funkcionisanja državne zajednice – rukovodstvu je iznijet predlog da se sačini projekat okupljanja najšireg fronta snaga opredijeljenih za nezavisnost Crne Gore. Udružene, dobro organizovane i odlučne, one bi nametnule obavezu sazivanja referenduma, čim se za to stvore uslovi po Ustavnoj povelji,  i tim putem  bi ostvarile konačan cilj – nezavisnost Crne Gore. Želim da istaknem da su u konsultacijama o takvom predlogu vrlo aktivno  učestvovali i dali važan doprinos i dva ranija predsjednika  Crne Gore – Veljko Milatović i Radivoje Brajović. Aprila 2004. godine, taj predlog je prihvacen od čelnika dvije vodeće partije  – Mila Đukanovića i Ranka Krivokapića,  te je od tada krenula akcija stvaranja i djelovanja Pokreta.

Odmah potom,  u proleće 2004, pristupilo se formiranju Inicijativne grupe koja je, svojim sastavom i angažmanom, odrazila širinu fronta za nezavisnost. Ona je  usaglasila Platformu,  programska i organizaciona dokumenta djelovanja Pokreta. Dogovoren je i osnovan  Savjet Pokreta na nivou Crne Gore, sa 133 člana,  potom koordinaciona tijela i savjeti u svim opštinama, sa vise od tri hiljade članova, i više od 30.000 pristupnica u svim opštinama. Ustanovljeno je operativno Političko rukovodeće tijelo, sa predsjednicima dvije partije i koordinatorima Pokreta, za usmjeravanje aktivnosti Pokreta. Naročita pažnja posvećena je  organizacijama nacionalnih zajednica pojedinih naroda i narodnosti, kao i iseljenicima, odnosno građanima porijeklom iz Crne Gore koji žive i rade u susjednim drzavama, Evropi i u prekomorskim zemljama. U saradnji sa njima  osnovani su odbori Pokreta u dvadesetak  drzava, radi:  a) pridobijanja razumijevanja tih država za težnje Crne Gore; b) organizovanja promotivnih aktivnosti; i c) dolaska u što većem broju na referendum. Na referendum je došlo da glasa preko 15.000 iseljenika, odnosno građana Crne Gore koji žive u inostranstvu i koji su imali pravo glasa. Oni su, jednako kao i pripadnici manjinskih naroda i zajednica, bez  sumnje, dali veoma veliki i vazan doprinos uspjehu referenduma i  obnovi nezavisnosti Crne Gore.

Sa ostvarenim istorijskim ciljem a bez ambicija da, u novoj, nezavisnoj Crnoj Gori bude politički faktor, Pokret je, odmah poslije referenduma, zavrsio svoju misiju i prestao da postoji.

Najvažniji stavovi  referendumske kampanje i  ostvarenja u prvoj deceniji

Oni su bili izrazeni u dokumentima: Deset razloga za nezavisnost; Deset neistina o posljedicama crnogorske nezavisnosti i  Kakvu Crnu Goru hoćemo. Prva dva dokumenta su se u cjelini potvrdila vec tokom  prve decenije u nezavisnosti.

Kao stara država, sa hiljadugodišnjom tradicijom, Crna Gora je, nakon raspada zajedničke države  – imala i ostvarila  jednaka prava kao sve druge,  da bude nezavisna, suverena, ravnopravna, član zajednice slobodnih i demokratskih država, te da samostalno odlučuje o svom razvoju i odnosima sa drugima.

Referendum o nezavisnosti Crne Gore ne samo sto nije  destabilizovao region, već je, na miran, demokratski način, riješio jedan potencijalno ozbiljan regionalni problem i žariste krize. Način kako je organizovan i protekao referendum – u našem nemirnom regionu – primljen je i u međunarodnoj zajednici sa velikim olakšanjem, te je i to podstaklo brzo prihvatanje njegovih rezultata, međunarodno priznanje nezavisne Crne Gore, uspostavljanje diplomatskih odnosa, članstva u UN i drugim međunarodnim i regionalnim organizacijama.

Čvrsto smo vjerovali i isticali da ce Crna Gora i Srbija, tek kao nezavisne države, imati  dobre, stabilne i razvijene  odnose. To se u ovoj dekadi i potvrdilo -  Crna Gora i Srbija grade  mnogo  bolje međusobne odnose, zasnovane na načelima dobrosusjedstva, međusobnog uvažavanja, poštovanja i saradnje.

U ovih deset godina, Crna Gora je pokazala da će biti dobar susjed; aktivan promoter regionalne saradnje;  te da će mnogo brže napredovati prema širim integracionim okvirima. Ona  sada prednjači među državama koje su kandidati za članstvo u evropskim i evro-atlanskim integracijama. Treba reći da su se državni organi Crne Gore pokazali doraslim tako velikom izazovu kao sto je  dobro vođenje  pregovora i reformskih procesa, sto potvrđuju dominantno pozitivne ocjene  ovih organizacija kao i uticajnih država članica.

Smanjene su velike unutrašnje političke tenzije koje su ranije postojale a ticale su- se njenog statusa;  očuvan je  multietnički i multikulturalni karakter i sklad Crne Gore.  Crna Gora je, u ovom periodu, jedna od stabilnijih država Zapadnog Balkana koji je, nažalost, još uvijek nestabilno područje Evrope.

Na  ekonomskom planu – uz mnoge ozbiljne probleme nastale tokom bolne tranzicije i privatizacija, gubitka čitavih grana industrije, nezaposlenosti, prijetećih dugova  -  ipak se potvrdilo da Crna Gora ima  resursa za uspješan i održiv razvoj.   Prisutan  je i u porastu   interes stranih investitora za ulaganja u pojedine sektore ekonomije,  posebno u turizmu,  infrastrukturi  i energetici.  Mjereno rastom društvenog proizvoda i dohotkom po stanovniku, Crna Gora prednjači među državama ranije Jugoslavije i Zapadnog Balkana koje  teže da postanu članice Evropske unije. Pa ipak, mora nas zabrinuti i pokrenuti na akciju okolnost da znatan dio građana teško živi, ne mali dio ispod granice siromaštva.

Gdje se još očekuju rezultati?

Mnogo je zadataka na unutrašnjem političkom, ekonomskom i socijalnom planu, koje smo svi zajedno utvrdili u dokumentu: “Kakvu Crnu Goru hoćemo”, a koji nijesu, ili ne na zadovoljavajući način, ostvareni u prvoj dekadi nakon obnove nezavisnosti.  A moglo se i moralo postići mnogo više. Stoga ce oni ostati za narednu dekadu i buduce generacije.

Tek treba da se dese bitne i nužne promjene u sistemu vrijednosti – kako bi znanje i sposobnosti,   rad  i rezultati, pravda i pravednost, moralnost i etika, obnovljeni ili neki novi humanizam, empatija i solidarnost -  bili najvažnijie vrijednosti i kriteriji -  namjesto dominacije partijske pripadnosti, raširenog  nepotizma, pohlepe, korupcije, kriminala.

Očekuju se  u našoj novoj dekadi, na pragu ulaska u evropske integracije - novi i snažniji iskoraci u demokratizaciji društva i odnosa; u  izgradnji  građanske, namjesto partijske države; države socijalne pravde; u vladavini prava;  u širenju prostora sloboda i jednakosti.     

Tek treba da se ostvari osjetniji  napredak u  premošćavanju velikih podjela u Crnoj Gori,   političkih,  etničkih, vjerskih, klasno-socijalnih. U tome vlast, ali i sve strane, imaju odgovornosti da pokazu želju, spremnost i angažman ka otklanjanju uzroka dioba, jačanju tolerancije, dijaloga i saradnje.  

Potrebni su sveobuhvatni programi i mjere  u pravcu ubrzanog razvoja sjevera, bolja, odlučna i efikasna politika ravnomjernijeg  regionalnog razvoja, kako bi se smanjio rastući raskorak, integrisala Crna Gora, te zaustavile migracije i depopulacija sjevernih regiona i ruralnih područja.

Kao ekološka država, i poslije 25 godina, još smo daleko  od tog ideala, koliko god da je on projekat - ne za jedno vrijeme, već za generacije. Dugo već odvija se  devastacija prostora, čak i zaštićenih područja; ugrožavanje biodiverziteta, voda, šuma, zemljišta.  Nedovoljno je angažovanje u gradnji nove svijesti i kulture primjerene zamišljenoj ideji ekološke države.

Ova generacija građana i rukovodilaca Crne Gore ostvarila je, na najbolji način - mirnim i demokratskim putem,  najveći istorijski zadatak: obnovila je državu, nezavisnost i suverenitet Crne Gore. Takvu Crnu Goru priznale su druge države. Primljena je u Ujedinjene nacije i druge svjetske  i evropske organizacije. Unaprijedila je odnose sa Srbijom i svim susjedima. Dovela je Crnu Goru na prag  članstva u evropske i evro-atlanske integracije.

U novoj dekadi i budućem vremenu, najveći izazovi pred nezavisnom Crnom Gorom,  pred nove generacije političara koji će je voditi  - odnose se na pravac i karakter njenog unutrašnjeg razvoja – na viziju sjutrašnje, bolje i pravednije Crne Gore. Kako bi, jednako uspješno, napredovala kao održivo, prosperitetno, demokratsko, pravno uređeno, pravedno i unutar sebe izmireno društvo, u kojem će svi imati pravo i mogućnost da grade sebi slobodu i sreću, državu koju će svi njeni građani osjećati svojom.

Neka nam je napredna, neka nam je snažna i lijepa i  neka nam je vječna slobodna i pravedna Crna Gora.

(Izlaganje Lukovca na otvaranju sjednice bivšeg Pokreta za nezavisnu Crnu Goru, 21. maja 2016) 

Пратите нас на

Коментари3

Остави коментар

Остави коментар

Правила коментарисања садржаја Портала РТЦГВише
Поштујући начело демократичности, као и право грађана да слободно и критички износе мишљење о појавама, процесима, догађајима и личностима, у циљу развијања културе јавног дијалога, на Порталу нијесу дозвољени коментари који вријеђају достојанство личности или садрже пријетње, говор мржње, непровјерене оптужбе, као и расистичке поруке. Нијесу дозвољени ни коментари којима се нарушава национална, вјерска и родна равноправност или подстиче мржња према ЛГБТ популацији. Неће бити објављени ни коментари писани великим словима и обимни "copy/paste" садрзаји књига и публикација.Задржавамо право краћења коментара. Мање

Да бисте коментарисали вијести под вашим именом

Улогујте се

Најновије

Најчитаније