Objavila: D.Ž.

PEJOVIĆ OCJENJUJE

Nova poglavlja - priznanje i izazov

Otvaranje pregovora sa Evropskom unijom (EU) u poglavljima 12 i 13 potvrda je dobrih rezultata crnogorskih institucija, poručio je glavni pregovarač Crne Gore sa EU, Aleksandar Andrija Pejović, navodeći da su to veoma zahtjevna poglavlja koja predstavljaju ozbiljan izazov.

Pejović je, u intervjuu agenciji Mina, rekao da Crna Gora današnjim otvaranjem pregovora u poglavljima koja se odnose na bezbjednost hrane, veterinarstvo i fitosanitarni nadzor i ribarstvo nastavlja da krči svoj evropski put.

Kako je kazao Pejović, činjenica da Crna Gora u petu godinu pregovaračkog procesa ulazi sa 24 otvorena poglavlja, od kojih su dva privremeno zatvorena, a nekoliko drugih spremno čekaju na skoro otvaranje, dovoljno govori o dobroj dinamici procesa, ali, prije svega, o kvalitetu odrađenog posla. 

„Stoga je i današnje otvaranje pregovora u 12. i 13. poglavlju potvrda dobrih rezultata koje su crnogorske institucije ostvarile tokom prethodnog perioda. Riječ je o veoma zahtjevnim poglavljima koja predstavljaju ozbiljan izazov i administracijama mnogo većih država nego što je Crna Gora. Ta činjenica čini ovaj naš uspjeh još većim“, saopštio je Pejović.

On je, govoreći o tome šta Crna Gora dobija pregovorima u 12. poglavlju - Bezbjednost hrane, veterinarstvo i fitosanitarni nadzor, objasnio da će svi proizvodi na tržištu, primjenom evropskih standarda, morati da zadovolje jednake zahtjeve, čime će se podići opšti nivo sigurnosti hrane koja se jede u državi.

„Primjenom pravila EU kupci će imati jasnu sliku o prehrambenom proizvodu koji žele kupiti, jer će firme i pojedinci koji posluju s hranom morati u potpunosti informisati potrošače o hrani koju konzumiraju, čime će zaštititi njihovo zdravlje i interese“, istakao je Pejović.

On je kazao da će se pristupanje EU pozitivno odraziti, ne samo na proizvođače hrane, nego i na sve one koji posluju s hranom, prije svega zbog slobodnog kretanja robe na teritoriji EU koja se odvija bez kontrole na granici.

„U dijelu trgovine biljem, životinjama i hranom doći će do povećanja konkurentnost domaćih proizvođača i uzgajivača na unutrašnjem tržištu EU, tako da će oni koji budu spremni za izvoz ovih proizvoda moći pristupiti tržištu od 450 miliona ljudi“, precizirao je Pejović.

On je naveo da to poglavlje pruža mogućnosti za one koji to mogu i znaju iskoristiti. „I možemo biti samo onoliko uspješni koliko se dobro pripremimo za pristup jedinstvenom tržištu Unije“.

Pejović je, govoreći o stepenu usklađenosti crnogorskog sistema bezbjednosti hrane sa evropskim, naglasio da su koleginice i kolege iz Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja (MPRR), Veterinarske i Fitosanitarne uprave odradile „lavovski“ posao i omogućile da to teško i zahtjevno poglavlje otvore u planiranom roku.

On je podsjetio da su, u tom pravcu, usvojili izmjene i dopune devet od ukupno jedanaest zakona i donijeli novi Zakon o bezbjednosti hrane. 

Pejović je ukazao da su time stvorili preduslovi za dalje kvalitetno i trajno prenošenje pravne tekovine EU kroz podzakonske akte. 

„Donošenjem Strategije za prenošenje i sprovođenje pravne tekovine EU za 12. poglavlje s Opštim akcionim planom i Posebnim akcionim planom, u septembru 2015. godine, uspostavili smo i strategijski okvir za ovu oblast“, saopštio je Pejović.

On je objasnio da je tom Strategijom definisana dinamika daljeg usklađivanja nacionalnog zakonodavstva s pravnom tekovinom EU, kao i neophodni institucionalni i administrativni kapaciteti i izvori finansiranja. 

Pejović je precizirao da se to posebno odnosi na izgradnju objekata za upravljanje nusproizvodima životinjskog porijekla, izgradnju graničnih inspekcijskih mjesta za protok robe biljnog i životinjskog porijekla, laboratorijske kapacitete i imenovanje ovlašćenih i nacionalnih referentnih laboratorija.

On je dodao da se to posebno odnosi i na nadgledne mehanizme u oblastima bolesti životinja i bilja, bezbjednosti hrane, povećanja broja zaposlenih i podrške subjektima u poslovanju s hranom.

Pejović je kazao da je procijenjeno stanje u objektima koji posluju s hranom, na osnovu koje je izvršena kategorizacija objekata u tri vrste. 

„Na taj način su subjekti u poslovanju hranom, čiji su objekti razvrstani u treću kategoriju, u skladu sa Zakonom o bezbjednosti hrane, dužni pripremiti i dostaviti Plan unapređenja objekta, u roku od šest mjeseci od dana obavještavanja o kategoriji objekata. U toku je procjena dostavljenih planova unapređenja“, saopštio je Pejović.

On je dodao da su sve navedene aktivnosti učinile da Crna Gora zabilježi značajan napredak, postigne određeni nivo spremnost i postavi kvalitetan temelj za dalje uspješno usklađivanje u ovoj oblasti.

Na pitanje koji su naredni zadaci Crne Gore u tom poglavlju i šta će biti najveći izazov tokom pregovora o tom poglavlju, Pejović je rekao da slijedi, prije svega, dalji rad na donošenju brojnih podzakonskih akata u narednom periodu. 

On je ukazao da je pravna tekovina u 12. poglavlju izuzetno obimna i da usklađivanje s njom zahtijeva ogromno vrijeme i rad nadležnih institucija. 

Pejović je naveo da Crna Gora mora usvojiti i Nacionalni plan unapređenja objekata za proizvode životinjskog porijekla, uključujući objekte za nusproizvode životinjskog porijekla. 

„Radi se o dokumentu od izuzetne važnosti, prilikom čije izrade Crna Gora mora pokazati što veću sposobnost strategijskog planiranja, kako bi što veći broj objekata ispunio standarde EU i nastavio poslovanje i nakon ulaska Crne Gore u Uniju“, pojasnio je Pejović.

On je, govoreći o sektoru mlijeka, saopštio da je neophodno donošenje strategije za upotrebu neusaglašenog sirovog mlijeka.

„Osim toga, u narednom periodu ćemo nastaviti s jačanjem institucionalnog okvira u pravcu uspostavljanja sistema kompatibilnog sistemu EU za službene kontrole živih životinja i proizvoda životinjskog porijekla, kao i za snaženje administrativnih kapaciteta za pravilno sprovođenje i primjenu cjelokupne pravne tekovine iz ovog poglavlja“, najavio je Pejović.

On je, govoreći poglavlju 13 - Ribarstvo, naveo da će članstvom u EU Crna Gora dobiti pristup jedinstvenom tržištu EU, jednom od najvećih svjetskih uvoznika proizvoda ribarstva. 

Prema riječima Pejovića, crnogorski ribari će na taj način, kroz direktan plasman crnogorskog ulova, uzgoja i prerade ribe, dobiti mogućnost ravnopravnog plasiranja na evropskom tržištu. 

On je dodao da će Crna Gora, nakon ulaska u EU, ravnopravno učestvovati u raspodjeli sredstava iz Evropskog fonda za pomorstvo i ribarstvo.

„Ribari, uzgajivači ribe i akvakulture moći će modernizovati svoju prozvodnju, jačati infrastrukturu i smanjivati negativan uticaj na životnu sredinu“, naveo je Pejović.

Prema njegovim riječima, korištenje novčanih sredstava iz tog fonda, bolja organizacija tog sektora kroz objedinjavanje ponude omogućiće bolju uključenost crnogorskog ribarstva na evropskom tržišu, kao i bolji život za crnogorske ribare. 

„Tako će morsko ribarstvo biti u prilici da osigura veću ekonomsku korist Crnoj Gori kroz stvaranje prihoda zaposlenosti, uz istovremeno obezbjeđivanje izvora hrane za domaće stanovništvo i turiste“, pojasnio je Pejović.

Upitan koje su glavne obaveze koje će država morati da preduzme u toj oblasti, Pejović je kazao da će Crna Gora, pored uspješnog usklađivanja zakonodavstva s pravnom tekovinom EU, morati da osigura i adekvatne administrativne kapacitete, prije svega u dijelu inspekcije i kontrole, kao i uspostavljanja kopnene infrastrukture – luke prvog iskrcaja, odnosno mjesta gdje će ribari moći da pristanu i odlažu svoje proizvode. 

Pejović je dodao da će Crna Gora morati da osigura i propisnu registraciju, provjeravanje ulova, izlova i računa. 

On je saopštio da je Crna Gora radila naporno na otvaranju pregovora u tom poglavlju i naveo da preostaje još dosta posla na stvaranju uslova za uspješnu primjenu Zajedničke ribarstvene politike. 

„U tom pravcu je neophodno dalje jačanje administrativnih kapaciteta nadležnih organa, posebno u dijelu inspekcijskog nadzora i kontrole“, rekao je Pejović.

On je objasnio da je dalja obuka i bolja stručnost svih ovlašćenih lica u poslovima nadzora i kontrole u ribarstvu prioritet, kako bi se osposobili za adekvatnu primjenu Zajedničke ribarstvene politike.

Pejović je podsjetio da je Vlada, na toj liniji, u junu 2015. godine usvojila Strategiju morskog ribarstva, kojom jasno definiše preostale korake koje država mora da preduzme kako bi uspješno dovršila pregovore u toj oblasti.

On je naveo da se puna usklađenost s mjerama na snazi očekuje do pristupanja EU, s izuzetkom nekih specifičnih pitanja koja se odnose na zaštitu tradicionalnih alata u obalnom ribolovu.

Prema riječima Pejovića, Crna Gora će, imajući u vidu značajnu ulogu tog ribolova u očuvanju tradicije u obalnim područjima, kroz dalje pregovore štititi specifičnosti tehnika ribanja u državi i nakon ulaska u Uniju. 

On je podsjetio da su tijesno sarađivali sa Institutom za biologiju mora na tom polju i, zajedno sa MPRR, došli su do veoma kvalitne i stručne analize i optimalnih zahtjeva pred Evropskom komisijom. 

Pejović je saopštio da sve ovo rade zbog crnogorskih ribara koji pristupanje EU i zajedničkom tržištu treba da vide kao svoju veliku šansu. 

„Stoga, ribari, njihova obuka i podrška, kao i jačanje kapaciteta ribarstvene industrije treba da budu primarni cilj rada Vlade u narednim godinama do pristupanja“, zaključio je Pejović.