Objavio: P.R.

PEJOVIĆ OCIJENIO

Program zbližio ljude u pograničnom području

Sprovođenje programa Crna Gora - Albanija doprinijelo je zbližavanju ljudi i institucija u pograničnom području i uspostavljanju platforme za dugoročnu saradnju u oblasti kulturne razmjene, prevodilaštva i etnografije, kazao je glavni pregovarač Crne Gore sa Evropskom unijom (EU), Aleksandar Andrija Pejović.

Pejović je, na svečanoj konferenciji povodom objave prvog poziva za dostavljanje predloga projekata Programa prekogranične saradnje Crna Gora - Albanija 2014-2020, podsjetio na uspješnu prekograničnu saradnju dvije države tokom finansijske perspektive Ipe 2007- 2013.

On je istakao je da je saradnja počela 2008. i da su, u sklopu tri otvorena poziva, uspješno sprovedena 24 projekta vrijedna oko šest miliona eura.

Pejović je ukazao na značaj strategijskog projekta za rekonstrukciju prekograničnog prelaza Božaj i izgradnju novog zajedničkog graničnog prelaza Zatrijebačka Cijevna, u vrijednosti 3,6 miliona eura.

"Sprovođenje programa Crna Gora - Albanija je doprinijelo zbližavanju ljudi i institucija u pograničnom području i uspostavljenu platforme za dugoročnu saradnju u oblasti kulturne razmjene, prevodilaštva, etnografije i drugim oblastima", naveo je Pejović.

On je kazao da je intenzivirana ekonomska saradnja, a, kroz konkretne akcije zaštite životne sredine, unaprijeđena je zaštita raznovrsnih ekosistema mora, jezera, rijeka i planina, koje su jedinstveno područje s aspekta ekologije, biodiverziteta i habitata.

Pejović je rekao da očekuje da će se dobra saradnja dvije države nastaviti i u narednom periodu.

On je saopštio da je u okviru finansijske perspektive 2014-2020 raspoloživo oko 12 miliona eura, od čega je za finansiranje projekata iz prvog poziva opredijeljeno 2,89 miliona eura.

Pejović je naglasio da je cilj projektnih aktivnosti u okviru tog poziva, kao i cijelog Programa Crna Gora - Albanija poboljšanje standarda i kvaliteta života ljudi u programskom području kroz ekološki održiv i socijalno inkluzivni ekonomski razvoj regiona, uz poštovanje zajedničke kulturne i prirodne baštine.

Prema njegovim riječima, u okviru prvog poziva biće podržani projekti koji će se realizovati u sklopu tri tematska prioriteta koji se odnose na podsticanje turizma, kulturne i prirodne baštine, zaštitu životne sredine, promovisanje adaptacije na klimatske promjene i njihovo ublažavanje, prevenciju i upravljanje rizicima i podsticanje zapošljavanja, mobilnost radne snage i socijalnu inkluziju.

Pejović je kazao da će se projektne aktivnosti sprovoditi u programskom području koje obuhvata 12 opština u Crnoj Gori - Andrijevica, Berane, Petnjica, Plav, Gusinje, Rožaje, Podgorica, Cetinje, Danilovgrad, Budva, Bar i Ulcinj i tri regiona u Albaniji - Skadar, Lježa i Tropoja.

Džilaga: Socio-ekonomski razvoj graničnih područja

Generalna direktorka za teritorijalnu saradnju u Ministarstvu za evropske integracije Albanije, Ana Džilaga, navela je da je opšti cilj Ipa prekograničnog programa Crne Gore i Albanije 2014 - 2020 jačanje dobrosusjedskih odnosa i socio-ekonomski razvoj graničnih područja.

"Pokretanje ovog poziva je dobra prilika i mogućnost za sve vas da doprinese poboljšanju privrede i kvaliteta života u prekograničnom regionu kroz pripremu uspješnih projektnih aplikacija i partnerstva sa albanskim korisnicima", poručila je Džilaga.

Šef Delegacije EU u Crnoj Gori, Mitja Drobnič, rekao je da regionalna saradnja zauzima visoko mjesto na agendi proširenja EU.

Kako je kazao, EU je, s obzirom na značaj dobrosusjedskih odnosa i potrebu za saradnjom preko granica, uspostavila 11 bilateralnih programa prekogranične saradnje u ovom regionu od 2007. do 2013.

Generalna direktorka za ugovaranje i finansiranje sredstava EU pomoći u Ministarstvu finansija, Marija Radenović, objasnila je da je ovo prvi poziv u okviru programa prekogranične saradnje koji će Crna Gora sprovoditi samostalno, kroz insititucije sistema, a u skladu sa pravilima i procedurama propisanim od Evropske komisije.

Radenović je naglasila je da će aplikanti moći da se prijave za dobijanje granta u visini od sto do 500 hiljada eura, u zavisnosti od tematskog prioriteta za koji apliciraju.

"Ovaj iznos predstavlja 85 odsto ukupne vrijednosti ugovora, dok aplikanti imaju obavezu da obezbijede minimum 15 odsto sopstvenog ko-finansiranja", saopštila je Radenović.