[ Izvor: Jutarnji list, Objavio: I. P. ]

BUGAJSKI PIŠE

CG je i dalje na pravom putu

Birači u Crnoj Gori potvrdili su put prema NATO-u i Evropskoj uniji (EU), uprkos usklađenim pokušajima da se proces izbaci iz kolosjeka. Vlada koja dolazi spremna je da osigura kontinuitet, te da Crna Gora postane 29. članica NATO-a, deset godina nakon što je postala nezavisna.

Dva su pitanja dominirala parlamentarnim izborima: odnosi sa Zapadom i veze s Rusijom. Vlasti su optužile Rusiju za direktno miješanje u izborni proces. Uistinu, ako Kremlj nastoji uticati na izbore u SAD-u hakovanjem mejlova Hilari Klinton, zasigurno još snažnije nastoji da interveniše u maloj zemlji kao što je Crna Gora.

Članstvo Crne Gore trebalo bi da bude ritifikovano u Podgorici i drugim članicama sljedeće godine. Premijer Milo Đukanović predstavio je glasanje kao izbor između članstva u EU i NATO-u ili "ruske kolonije". Iako to može djelovati kao izborni slogan, Moskva ima subverzivne ambicije u regionu.

Prije svega, želi da onemogući dalje širenje NATO-a i EU, brinuti za saveznike Kremlja, kao što je Srbija i podsticati disfunkcionalnost država kao što je BiH. Crna Gora je provela nekoliko prošlih godina nastojeći da se izvuče iz zagrljaja Moskve, nakon što je, ne pazeći, dopustila ruske investicije koje izazivaju koroziju.

Đukanović je shvatio da svaki ruski posao dolazi s političkim vezama i konačno zauzeo stav da ne želi postati drugi Putinov saveznik uz Srbiju. Ruske investicije u Crnu Goru su vidljivo smanjene. Dijelom zbog urušavanja ruske ekonomije kao posljedice finansijskih sankcija Zapada i jakog pada cijena nafte. Rusija je jednom bila vodeći strani ulagač u Crnu Goru, ali je 2015. smanjila svoja godišnja ulaganja za pola, na samo 68,9 miliona eura. Pad se nastavio na samo 22 miliona u prvih šest mjeseci ove godine.

Moskva je nastojala da ostvari uticaj i drugim kanalima. Finansirala je i reklamirala više opozicionih stranaka, posebno prosrpski Demokratski front (DF). Novinska agencija Sputnik, koju podržava Kremlj, uspostavila je portal na lokalnom jeziku u Beogradu prošle godine i objavljuje oštre protivzapadne kritike i teorije zavjere u Crnoj Gori.

Ruski zvaničnici su takođe ucijenili Podgoricu, zaprijetivši joj ozbiljnim posljedicama uđe li u NATO. Crna Gora ima raznoliku opoziciju i nije sva protiv NATO-a. DF je vodio najžešću kampanju protiv NATO-a, organizivao skupove koji su katkad postajali nasilni i pozivao na nemire ako se vlada priključi Savezu bez referenduma.

Uoči izbora crnogorska policija je uhapsila 20 Srba zbog navodnog planiranja oružanih napada. Zvaničnici tvrde da su planirali da koriste automatsko oružje kako bi napali državne institucije, policijske službenike i državne zvaničnike, pa i Đukanovića. Vjerovatnije je da je iza ove provokacije Moskva, nego Beograd, koji može puno toga izgubiti bude li zatečen kako destabilizuje susjeda.

Vodeća Demokratska partija socijalista (DPS) i njeni tradicionalni saveznici, uključujući i stranke manjina, nijesu osvojili apsolutnu parlamentarnu većinu i trebaće da prošire koaliciju.

Socijaldemokratska partija (SDP) mogla bi da odluči da se priključi koaliciji kako bi pomogla finalizaciju pristupanje NATO-u. Podrška manjina, Albanaca, Bošnjaka i Hrvata, bila je ključna za Crnu Goru u sticanju nezavisnosti, i sada je vitalna za održavanje saveza za priključenje NATO-u i vjerovatno EU.

Albanci, pak, kalkulišu da bi pobjeda antiđukanovićevskih stranaka mogla naštetiti Kosovu. Sadašnja koalicija bila je među prvima koji su priznali nezavisnost Kosova 2008, uprkos bijesu Beograda, i može se očekivati da će riješiti trenutni spor o granici.

Antiđukanovićevska koalicija mogla bi biti od koristi nacionalistima u Beogradu u njihovoj protivkosovskoj kampanji i proširiti ruski uticaj kroz region. Kremlj nema namjeru da odustane od daljih provokacija, jer nastoji da proširi uticaj na Balkanu i da stvori nove probleme Zapadu.

U jednom vrlo opasnom scenariju mogao bi kreirati paralelnu vlast ili drugu Republiku Srpsku ne sjeveru Crne Gore gdje se većina ljudi izjašnjava kao Srbi. Nova se vlada mora zato pripremiti za intenziviranje operacije Kremlja kako bi destabilizovao i podijelio Crnu Goru. Deklaracije DF-a da ne priznaje izborne rezultate djeluju kao korak u tom smjeru.

Autor: Januš Bugajski