Borislav Višnjić

POSLANICI JEDNOGLASNI

Izabrana 41. Vlada Crne Gore

Jednoglasnom podrškom, četvrdeset jedan prisutni poslanik crnogorskog parlamenta, izabrao je 41. Vladu Crne Gore. Za izbor Vlade i njenih članova glasali su poslanici Demokratske partije socijalista, Liberalne partije, Socijaldemokrata, Bošnjačke stranke, koalicije albanskih stranaka i Hrvatske građanske inicijative. Sjednici parlamenta nijesu prisustvovali opozicioni poslanici. Predsjednik parlamenta Ivan Brajović zahvalio je dosadašnjem premijeru Milu Đukanoviću. Članstvo u NATO i Evropskoj uniji glavni su spoljno-politički prioriteti nove Vlade, kazao je, u ekspozeu prije izbora, Duško Marković, navodeći da bojkot opozicije i nepriznavanje rezultata izbora nema ustavnog opravdanja. On je dodao da će najvažniji zadatak nove izvršne vlasti biti poboljšanje života svakog građanina.

Marković, koga je na tu funkciju predložio predsjednik Crne Gore, Filip Vujanović, počeo je predstavljanje programa i članova vlade pred poslanicima.

On je kazao da su građani na izborima odlučili da nastave putem progresa.

„Gotovo rekordna izlaznost na izborima, potvrđuje da su građani donijeli odluku kako žele da žive u budućnosti, a istovremeno pokazali povjerenje u izborni proces i dali povjerenje evropskoj Vladi sačinjenoj od DPS-a i tradicionalnih koalicionih partnera“, kazao je mandatar.

Izborima su, podsjetio je Marković, prethodile temeljne pripreme, kakvih nije bilo u novijoj istoriji.

„Tu prije svega mislim na Vladu izbornog povjerenja koja je funkcionisala do danas i koja je najbolje razuvjerila sve koje su sumnjali u transparentnost rada državnih organa“, rekao je on.

Marković je kazao da su ocjene stranih posmatračkih misija potvrdile da su ovo bili najbolje pripremljeni i sprovedeni izbori u Crnoj Gori.

"Sve to daje nesporni legimitet i težinu ostvarenom rezultatu. Međutim, danas kada trebamo da budemo ponosni na dostignuća koja Crnu Goru svrstavaju visoko na ljestvici parlamentarizma, imamo situaciju da opozicija ne priznaje izbore i bojkutuju rad parlamenta što ustavno nema opravdanja", naveo je Marković.

On je dodao da se u izbor Vlade ulazi politički ponosno i državnički odgovorno.

"Zašto to kažem? Zato što je naša pobjeda vrednija nego ikada ostvarena u političkoj utakmici protiv opozicije koja je bila najorganizovanija dosad i koja je osmislila kampanju i u zemlji i van nje. Konkurencija je imala neviđene resurse i koja je bila u vlasti a ne van nje", rekao je Marković.

Prema njegovim riječima, Crna Gora predstavlja uspješan primjer u vrijeme kada se čitav kontinet suočava s brojnim izazovima.

"Upravo taj kontekst čini naše rezultate većim".

Marković je saopštio da članstvo u NATO i EU ostaju glavni spoljno-politički prioriteti, kao i unapređenje odnosa u regionu.

"To je naša politička ali i civilizacijska odrednica. Možemo biti ponosni na rezultate u oba ta procesa, što se ogleda i na živote građana".

Svi događaji, kazao je Marković, na međunarodnoj i regionalnoj sceni potvrđuju ispravnost odluke da Crna Gora bude dio NATO-a.

"Vlada koju danas birate završiće proces integracije države u Alijansu". Očekujemo završetak procesa prije proljeća. Vlada će odmah nakon toga predložiti parlamentu da potvrdi taj proces. Punopravno članstvo će državi i građanima obezbijediti kvalitet bezbjednosti kakav dosad nijesmo imali", saopštio je Marković.

On je saopštio da će cilj nove Vlade biti da do kraja 2019. zatvori sva pregovoračka poglavlja sa Evropskom unijom.

"Svjesni smo da je EU danas suočena s novim krizama i da će zajednica u koju ćemo ući biti drugačija nego današnja. Ali to neće pokolebati našu čvrstu odlučnost da postanemo dio zajednice država i narode koje dijele ideje slobode i ravnopravnosti. Vlada će učiniti sve da oko tog cilja mobiliše kapacitete cijelog društva. Sve su to bili razlozi da u novoj Vladi imamo i resor evropskih integracija", precizirao je Marković.

On je kazao da će osnovni cilj ekonomske politike izvršne vlasti biti definisanje formule za ostvarenje dinamičnog i održivog rasta po stopi od 3,5 do četiri odsto godišnje, što će donijeti veći dohadak i nova zapošljenja.

"Ključni faktor za to biće animiranje stranih investitora. Zato moramo širom otvoriti vrata za institucije. Treba da stvorimo atmosferu u kojoj neće biti otpora investicijama", naveo je Marković.

Prema njegovim riječima, Vlada treba da obezbijedi da se tekuća potrošnja finansira iz sopstvenih izvora bez novog zaduživanja.

"Državna potrošnja mora biti racionalnija i većim prostorom za finansiranje kapitalnih projekata".

On je kazao da se poreske stope neće povećavati, ali da će posebna pažnja biti posvećena suzbijanju sive ekonomije.

Marković je kazao da će najvažniji zadatak nove Vlade biti poboljšanje standarda.

"To je ključni zadatak koji stoji pred ovom Vladom i naša spremnost da stojimo iza tog obećanja".

Marković je naveo i da će ulaganje u ljudske resurse kroz obrazovanje biti jedan od prioriteta nove izvršne vlasti.

"Cilj Vlade biće razvoj nauke i inovacija".

Marković je kazao da će Vlada biti spremna da istrpi konstruktivnu kritiku opozicionih poslanika, medija ili nevladinih organizacija, "ali i ne uvrede svedene na ličnu ravan, destrukciju ili podmetanja bilo koje vrste".

"Ko na taj način shvata svoj angažman u novoj Vladi neće imati ni saradnika ni sagovornika. Opredjeljenje ove Vlade je nedvosmisleno - želimo Crnu Goru u NATO i EU. Razumijemo da ima i onih koji su protiv takvog stava, ali vjerujemo da te razlike nijesu razlog da kroz novu kulturu političkog dijaloga tragamo za novom kulturom kompromisa". 

On je dodao da smo nedavno bili svjedoci da je država bila u ogromnoj opasnosti kada su određene strukture u ostvarenju svojih ciljeva posegnule za najmračnijim scenarijem.

"Ne želeći da na bilo koji način komentarišem rad nadležnih organa jasno saopštavam da će nova Vlada dati punu podršku u rasvjetljavanju tog zločinačkog nauma prema Crnoj Gori i njenom premijeru. Bilo da su u pitanju naši ili strani državljani , ruka pravde i pravne države mora stići svakog učesnika da se na brutalan način udari u temelje države. To je naša ustavna, zakonska, ljudska i patriotska obaveza", kazao je Marković.

On je dodao da je nova Vlada spremna za dijalog sa Mitropolijom crnogorsko-primorskom i Crnogorskom pravoslavnom crkvom, kako bi se prevazišle podjele.

"Ne da presuđujemo u crkvenim pitanjima, već da afirmišemo temeljne vrijednosti u koje vjeruje pravoslavni dio građana".

Marković je kazao da od ministara očekuje brze rezultate.

"Prva provjera rada svakog ministra biće tačno nakon godinu. Ko ne uspije da odgovori zadatku biće promijenje. Isti princip biće u državnoj administraciji".

Prema riječima Markovića, multikulturalni i mutlivjerski sklad temelj je crnogorskog društva.

"Vlada koju danas predstavljam primjer su politika koji čuvaju građansko jedinstvo Crne Gore".

Poslanik DPS-a Tarzan Milošević kazao je da vjeruje u znanje i odlučnost mandatara i njegovog tima.

"Apsolutno podržavam predložen ekspoze kao i sastav Vlade", rekao je Milošević.

On je kazao da je formiranje prelazne Vlade pokazalo demokratski kapacitet DPS-a.

"Izbori su održani pod najvišim monitoringom i ocijenjeni kao fer i demokratski. Koalicija koje je danas na vlasti dobila je oko 11 hiljada glasova više. DPS je poslije izbora ponovo pokazao senzibilitet. Opet stavljajući državni ispred usko partijskog interesa, prihvatujući da partija koja ima dva poslanika dobije mjesto predsjednika, a partija s jednim - mjesto potpredsjednika parlamenta. To pokazuje da broj funkcija nije mjerilo naše politike".

Poslanik Socijaldemokrata Vujica Lazović kazao je da će poslanici njegove partije podržati izbor nove Vlade jer se time, kako je rekao, potvrđuje stabilnost države.

Ervin Ibrahimović iz Bošnjačke stranke rekao je da se država mora uključiti u razvoj zapuštenog sjevera.

"Trend migracija se mora zaustaviti. Na sjeveru se moraju stvoriti uslovi za rad. Raduje nas da je mandatar najavio otvaranje objekata na sjeveru kao i saradnju s dijasporom", kazao je Ibrahimović.

Potpredsjednik parlamenta, Genci Nimanbegu kazao je da su izbori održani u velikim tenzijama.

"Za Albance rezultati nijesu zadovoljavajući, ali su rezultat naših podjela. Želimo da budemo integrisani dio društvo, a ne zaboravljeni. Dogovorili smo način da ispunjavamo naše zahjteve s mandatarom", rekao je Nimanbegu.

Poslanik Hrvatske građanske inicijative (HGI) Adrijan Vuksanović kazao je da nova, 41. crnogorska Vlada ima punu podršku ove stranke.

"Hrvati u CG baštine dvije kulture, hrvatsku i crnogorsku i zato uvažavamo različitosti. Ipak, oko crnogorske državnosti Hrvati u Crnoj Gori neće nikada ni pregovarati ni razgovarati", kazao je Vuksanović.

Poslanik Liberalne partije (LPCG) Andrija Popović kazao je da je ta partija donijela odluku da podrži sporazum o formiranju parlamentarne većine, uvažavajući činjenicu da završnica procesa ulaska u NATO prevazilazi sve ostale interese, naročito raspodjelu funkcija u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti.

"Posebno se radujem povratku resora sporta, na čemu je LP godinama insistirala. Ne znamo đe je otišao resor mladih i od Markovića očekujem jasan odgovor", kazao je Popović.

Popović smatra da bi novi ministar vanjskih poslova trebalo Srbiji da pošalje protestnu notu zbog uvrjedljivih izjava njenog predsjednika Nikolića.

Potpredsjednik Skupštine Branimir Gvozdenović (DPS) pozvao je poslanike da, bez obzira na idejne razlike, pomognu novoj Vladi u ostvarenju programskih interesa u interesu Crne Gore. 

"Postoji minimum razvojnih ciljeva oko kojih ne treba da bude konfrontacija", kazao je Gvozdenović koji je bio i posljednji prijavljeni poslanik za diskusiju.

Mandatar Marković, na kraju, je zahvalio poslanicima na podršci kao i porukama spremnosti parlamenta za saradnju u ostvarivanju ciljeva postavljenih u ekspozeu.

"Želim da iskažem svoju saglasnost sa današnjim porukama da je osnovni uslov za bolji život građana Crne Gore, veći fondovi, pšravednija raspodjela... Posebno želim da se osvrnem na dio kome ste se i vi posvetili - pažnja koju ćemo posvetiti dijaspori. Saradnja sa dijasporom će biti visoko na agendi zadataka nove Vlade. I sam sam bio u dilemi da li treba formirati novo ministarstvo posvećeno dijaspori", kazao je Marković.

Na pitanje Andrije Popovića "gdje je briga za mlade" u Vladinim resorima, Marković kaže da i to ostaje u vrhu prioriteta ove Vlade.

Mandatar je obećao da će nova Vlada problemu razvoja sjevera pristupiti urgentno. Ocijenio je da rezultati dosadašnje brige nijesu adekvatni potrebama.

Poslanicima opozicije i njihovim biračima, Marković je poručio je da će nova Vlada biti otvorena za sve političke subjekte koji su spremni da "zajedno sa nama rade za dobrobit Crne Gore" i našu državu zajedno učinimo da mirnijom i stabilnijom. 

U novoj vladi pored DPS-a, biće predstavnici Bošnjačke stranke, Socijaldemokrata, koalicije albanskih stranaka i Hrvatske građanske inicijative.

Za potredsjednike nove Vlade izabrani su Milutin Simović (DPS) koji će voditi i resor poljoprivrede, Zoran Pažin (DPS) koji će ponovo biti ministar pravde, i Rafet Husović (BS) koji će biti zadužen za regionalni razvoj.

Ministar održivog razvoja i turizma je Pavle Radulović, a sporta i kulture Nikola Janović i Janko Ljumović.

Resor unutrašnjih poslova pripao je Mevludinu Nuhodžiću, javne uprave Suzani Pribilović, vanjskih poslova Srđanu Darmanoviću, evropskih integracija Aleksandru Andriji Pejoviću.

Ministarstvo prosvjete vodiće Damir Šehović, finansije Darko Radunović, Ministarstvo nauke Sanja Damjanović, dok je resor odbrane pripao Predragu Boškoviću.

Resore saobraćaja i rada i socijalnog staranja vodiće Osman Nurković i Kemal Purišić iz Bošnjačke stranke, dok je ministar za ljudska i manjinska prava Mehmet Zenka. Na čelu resora zdravlja i ekonomije biće Kenan Hrapović (SD) i Dragica Sekulić.

Glavni odbor DPS-a na nedavno završenoj sjednici jednoglasno je podržao Markovićev predlog za sastav nove Vlade.

Biografija Duška Markovića

Predsjednik Vlade Duško Marković je rođen 6. jula 1958. godine u Mojkovcu.

Po nacionalnosti je Crnogorac.

Osnovnu i srednju školu završio je u Mojkovcu. Diplomirao na Pravnom fakultetu u Kragujevcu.

Od 1983. do 1986. godine bio je zaposlen u Pravnoj službi Rudnika “Brskovo” u Mojkovcu.

Od 1986. do 1989. godine obavljao je poslove sekretara Skupštine Opštine Mojkovac. U mandatu od 1989. do 1991. godine bio je predsjednik mojkovačke Skupštine.

Godine 1991. izabran je generalnog sekretara Vlade Crne Gore, i na toj dužnosti nalazio se do 1998. godine.

U tom periodu obavljao je i značajne partijske funkcije u Demokratskoj partiji socijalista (DPS). Bio je član Glavnog odbora, i član Izvršnog odbora Glavnog odbora DPS-a. U jednom periodu bio je vršilac dužnosti direktora DPS-a.

Bio je poslanik DPS-a u Skupštini Crne Gore 1997/1998. Godine 1998. postavljen je na dužnost pomoćnika ministra unutrašnjih poslova za Službu državne bezbjednosti, koju funkciju je obavljao do 2005. godine.

Nakon što je 2005. godine, zbog potrebe reformisanja i unaprjeđenja obavještajno-bezbjednosnog sektora, formirana Agencija za nacionalnu bezbjednost kao sui generis organ državne uprave, imenovan je za njenog prvog direktora.

Na ovu dužnost biran je još jednom, a 2010. godine Skupština Crne Gore izabrala ga je za ministra bez portfelja u Vladi.

U novokonstituisanoj Vladi, krajem 2010. godine, izabran je za potpredsjednika za politički sistem, unutrašnju i vanjsku politiku, i ministra pravde.

Na redovnom Kongresu DPS-a 2011. godine, izabran je za člana Predsjedništva stranke.

Nakon parlamentarnih izbora 2012. godine, ponovo je biran za potpredsjednika Vlade za politički sistem, unutrašnju i vanjsku politiku i ministra pravde, a 2013. godine bio je potpredsjednik Vlade za tu oblast, i ministar pravde i ljudskih prava.

Bio je rukovodilac Ministarstva kulture tokom 2014. i 2015. godine.

Nakon izbora novih ministara u Vladi, u martu 2015. godine, nastavio je da obavljati funkciju njenog potpredsjednika za politički sistem, unutrašnju i vanjsku politiku.

Za zamjenika predsjednika DPS-a izabran je 2015. godine.

Tokom 2016. godine, pored potpredsjedničke, obavljao je i dužnost rukovodioca Ministarstva unutrašnjih poslova.

Član je Vijeća za nacionalnu bezbjednost i rukovodilac Biroa za koordinaciju obavještajno-bezbjednosnog sektora.