[ Izvor: rtcg.me; Igor PEJOVIĆ ]

KRSTIČEVIĆ ZA PORTAL

CG na izborima izabrala NATO

Građani Crne Gore pokazali su na parlamentarni izborima u oktobru prošle godine svoju predanost nastavku evroatlantskog puta, koji podrazumijeva i članstvo u NATO savezu, smatra ministar odbrane i potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske, Damir Krstičević.

On je, u intervjuu za Portal RTCG, ocijenio da ne postoje negativne strane članstva u NATO savezu, i izrazio uvjerenje da će i Crna Gora ubrzo moći tome posvjedočiti.

„Čvrsto vjerujem da će građani Crne Gore dobiti vrlo jasnu potvrdu svih koristi članstva”, kazao je Krstičević.

Kad je riječ o benefitima hrvatskog članstva u NATO, Krstičević je rekao da je članstvo njegove zemlje u Alijansi poslalo “pozitivan signal stranim investitorima koji traže sigurnost i stabilnost”.

Napominje i kako je Hrvatska “indirektno povećala svoju atraktivnost kao investicijska destinacija”.

Komentarišući rusko protivljenje crnogorskom članstvu u NATO, Krstičević ističe kako Hrvatska poštuje autonoman izbor svake države da sama bira svoje saveznike.

Hrvatska je obilježila osmu godišnjicu članstva u NATO Savezu. Kakva je Hrvatska danas u odnosu na period prije članstva u Alijansi?

„Članstvo u NATO-u je u našem slučaju doprinijelo da smo danas prosperitetnija i sigurnija država. NATO je uveliko doprinio međunarodnom ugledu, ali i pozicioniranju Hrvatske. Još od sticanja nezavisnosti, Hrvatska je ulazak u Sjeveroatlanski savez, uz integraciju u Evropsku uniju (EU), postavila na vrh svojih vanjskopolitičkih prioriteta. To je članstvo Hrvatsku iz nekadašnjeg korisnika sigurnosti transformisalo u zemlju pružatelja sigurnosti, koja danas kroz sudjelovanje u svim aktivnostima NATO-a, a ponajprije kroz sudjelovanje u operacijama podrške miru, pokazuje svoju vjerodostojnost i predanost temeljnim načelima koje spajaju Savez. Članstvo u NATO-u nije samo jedno od članstava u brojnim međunarodnim organizacijama – ono je jedno od najvećih priznanja, priznanje svim našim naporima, ali i našoj viziji Hrvatske. I ne samo to – NATO kišobran je danas jedan od najboljih načina zaštite sigurnosti naših građana“.

Crna Gora je, u pogledu pristupanja NATO-u, specifična zbog bombardovanja 1999-e te podrška javnosti nije kao u slučaju Hrvatske. Zbog čega je važno da Crna Gora bude članica NATO saveza? Na koji način građanima približiti prednosti Alijanse?

„NATO je danas više nego ikad glavni garant evropske sigurnosti i slobode. Sigurnosna situacija se, kako na globalnom niovu, tako i u našem bliskom susjedstvu, dramatično promijenila u posljednjih nekoliko godina i danas se suočavamo s novim prijetnjama, izazovima i nestabilnostima. U tom smislu, posebno na prostoru jugoistoka Evrope, NATO nije izgubio, već je naprotiv povećao svoju relevantnost. Uvjeren sam da evroatlantska perspektiva ostaje glavni zalog za budućnost, zalog osiguranja mira, stabilnosti i napretka jugoistočne Evrope. Vjerujem da ćete se složiti s mojom konstatacijom da se Hrvatska, a uskoro i Crna Gora, u borbi sa svim izazovima danas može osjećati sigurnije kada uz bok ima ostalih 27 saveznika i najrazvijenijih država zapadnog svijeta. Crna Gora je na svom putu približavanja NATO-u preduzela sveobuhvatne napore u reformskim procesima, te se već dugi niz godina s Hrvatskom nalazi u operacijama u Avganistanu. Stoga nemam nikakve sumnje da će članstvo Crne Gore u NATO-u predstavljati značajan korak u sigurnosnoj konsolidaciji jugoistočne Evrope i Sredozemlja. Smatram da su crnogorske vlasti napravile dobar posao glede informisanja javnosti o prednostima članstva, no posao ne prestaje nakon ulaska u Savez. Ulaskom u NATO će se pokazati sve koristi koje to članstvo nosi. Čvrsto sam uvjeren da će građani Crne Gore dobiti vrlo jasnu potvrdu svih koristi članstva, no ključno je da se nastavi kontinuirano javnosti prezentovati kvalitetne i objektivne informacije“.

Jedan dio političke javnosti mišljenja je da bi za Crnu Goru bio najbolji koncept vojne neutralnosti. Što mislite o tome? Je li to moguće?

„Hrvatski primjer je jasan pokazatelj kako ulaskom u NATO, pored obaveza koje proizlaze iz članstva, država ostvaruje i znatne benefite, a kao najvažnije, izdvojio bih povećanje sigurnosti zemlje. Činjenica da ste dio najvećeg i najuspješnijeg političko-vojnog Saveza na svijetu u kojem zajedno suodlučujete s nekima od najmoćnijih zemalja svijeta, koje su se obvezale da će vam pomoći u slučaju da vam je ugrožena sigurnost, neprocjenjiva je. Ulaskom u NATO, Republika Hrvatska je ubrzala transformaciju svojih Oružanih snaga, fokusirajući se na podizanje njihovih sposobnosti i kvaliteta. Ove prednosti članstva su posebno relevantne kada govorimo o takozvanim 'malim' članicama Saveza, kao što je Hrvatska, te kao što će biti Crna Gora. Za takve države s limitiranim resursima, neutralnost je, dugoročno gledano, teško održiva opcija. Biti izvan EU i NATO-a znači biti izložen neizvjesnosti i oslanjati se samo na vlastite, limitirane snage“.

Hrvatska je odluku o članstvu donijela u Saboru, u Crnoj Gori su podijeljena mišljenja i po ovom pitanju. Da li bi Crna Gora takvu odluku trebalo da donese na referendumu ili bi o tome trebalo, ipak, odlučiti u parlamentu?

„To je u potpunosti suverena odluka i unutrašnje pravno pitanje svake države i u vašem slučaju zavisi o odredbama Ustava i zakonskih propisa Crne Gore. Istovremeno vjerujem da su na nedavnim parlamentarnim izborima u oktobru prošle godine, građani Crne Gore jasno potvrdili svoju predanost nastavku evroatlantskog puta koji podrazumijeva i članstvo u Sjevernoatlantskom savezu“.

Protivnici NATO-a smatraju da će se Crna Gora pristupanjem Alijansi naći na meti terorista. Što biste im poručili? Da li je Crna Gora ustvari, sigurnija van sistema kolektivne bezbjednosti?

„Upravo suprotno - članstvo u NATO doprinosi povećanju stepena sigurnosti naših građana i osigurava najbolji odgovor na prijetnje koje nas okružuju. Šokantni teroristički napadi u Briselu, Parizu, Istanbulu, Londonu, a sada i Sankt Peterburgu, pokazali su još jednom da se opasnost terorizma širi cijelim svijetom i da niko i nigdje ne može reći da je u potpunosti siguran. S pravom možemo reći da terorizam i vjerski ekstremizam trenutno predstavljaju najveće opasnosti za međunarodnu zajednicu. Upravo zbog globalnog karaktera tih opasnosti, mislim da je NATO najbolji i najučinkovitiji odgovor za njih. NATO je sistem kolektivne sigurnosti koji se temelji na zajedničkim vrijednostima zemalja članica, na kompatibilnosti njihovih političkih, a prije svega obrambenih sistema, te sistema nacionalne sigurnosti. Ne manje važno, države članice međusobno dijele i informacije, ali i sigurnosne kapacitete, što je ključno u kreiranju sistemskog odgovora na globalnu prijetnju koju danas predstavlja terorizam“.

Kako tumačite protivljenje zvanične Moskve u pogledu crnogorskog pristupanja NATO savezu? Zašto je Rusiji toliko stalo do Crne Gore?

„Ponoviću – odluka o članstvu u NATO je suverena odluka svake države koja ima aspiracije prema punopravnom članstvu, a NATO-ova politika proširenja nije usmjerena ni protiv koga. Upravo suprotno, ona je značajno doprinijela stabilizaciji cijele istočne, ali i jugoistočne Evrope i zato Hrvatska snažno podržava proširenje EU-a i NATO-a, s ciljem cjelovite integracije svih država jugoistočne Evrope, ali istovremeno i poštuje autonoman izbor svake države da sama bira svoje saveznike“.

Kako vidite političko-bezbjedosnu situaciju u regionu, u pogledu dešavanja u BiH, Kosovu, te političke nestabilnosti u Makedoniji?

„Više nego ikad, na Hrvatskoj, ali i na Crnoj Gori kao skorašnjoj punopravnoj članici NATO-a je važna politička odgovornost da budemo podsticaj za sve države Jugoistočne Evrope koje su se opredijelile za evroatlantski put. Nažalost, naš dio Evrope nije sasvim konsolidovan, niti u političkom, niti u sigurnosnom smislu. Svjedoci smo sve napetije situacije u našem neposrednom okruženju koja tekuće evroatlantske integracijske procese stavlja pred ozbiljne izazove. Ono što nikako ne smijemo dopustiti je slabljenje interesa unutar Evropske unije i NATO-a za događanja u jugoistočnoj Evropi. U protivnom slučaju, svaki vakuum i zastoj u integracijskim procesima bi mogao postati plodno tlo za djelovanje vanjskih destabilizirajućih uticaja. Evropska i evroatlantska budućnost svih zemalja jugoistočne Evrope od strateškog je interesa za Hrvatsku, ali i Evropu, te ćemo dodatno intenzivirati naše napore kako bi se evroatlantskim procesima u susjednim državama dao dodatan 'vjetar u leđa'“.

Kolika su hrvatska izdvajanja iz budžeta za obranu, te u kojoj mjeri je članstvo u NATO doprinijelo modernizaciji hrvatske vojske?

„Nova hrvatska Vlada napravila je značajan korak povećanjem odbrambenog budžeta za devet posto. Vjerujem da ćemo i u narednim godinama povećavati odbrambeni budžet, jer smatramo da ulaganje u odbranu predstavlja ulaganje i u našu sopstvenu sigurnost. Hrvatske Oružane snage prošle su dug i zahtjevan put od nekadašnje vojske ustrojene za obranu Domovine do transformacije u male profesionalne i fleksibilne oružane snage koje mogu odgovoriti brojnim izazovima, od nacionalne odbrane do daljnjeg doprinosa u misijama i operacijama NATO-a, EU-a i UN-a, kao i u koaliciji za borbu protiv ISIL-a. NATO je u tom kontekstu bio snažan transformacijski motor koji nas podstiče da kao odgovorna država, dugoročno brinemo o spremnosti, opremanju i modernizaciji naših Oružanih snaga, što je ključno za sigurnost naših građana“.

S obzirom na to da ste potpredsjednik hrvatske Vlade, imate li podatak o tome koliko je članstvo vaše zemlje u NATO uslovilo rast stranih investicija, povećanja broja turista te uopšte benefita u ekonomiji?

„Hrvatska ekonomija, na osnovu članstva u NATO-u, ima otvorena vrata u svijet poslovanja i tržišnog takmičenja s najboljima. Članstvo Hrvatske u NATO-u odaslalo je pozitivan signal stranim investitorima koji traže sigurnost i stabilnost, što se pak dokazuje članstvom u NATO-u i EU te je pozitivno uticalo na naš kreditni rejting. Povećana sigurnost koju nam je donijelo to članstvo generisala je pozitivnu klimu za razvoj trgovine, te uticala na direktne strane investicije. Iako ne mogu govoriti o egzaktnim brojkama, samim tim što je postala dio jednog ekskluzivnog kluba, Hrvatska je indirektno povećala svoju atraktivnost kao investicijska destinacija“.

Koliko će članstvo Crne Gore doprinijeti stabilizaciji prilika u regionu?

„Prije ne tako davnih sedam godina, fokus NATO Saveza je bio Avganistan i sudjelovanje u operacijama daleko od matične teritorije, zatim saradnja s partnerima na globalnom nivou i uopšte projektovanje uticaja daleko od granica Saveza. Danas je ugroženost daleko bliža. Upravo zato je nastavak politike proširenja NATO-a na jugoistok Evrope od presudnog značaja jer proširenje NATO-a znači širenje zone mira i stabilnosti. Jedino politika otvorenih vrata može osigurati trajnu i dugoročno održivu stabilnost našeg neposrednog susjedstva“.

Kako vidite budućnost NATO alijanse u svjetlu globalnih političkih dešavanja, s akcentom na novu politiku Bijele kuće?

„Više od 70 godina, NATO je glavni garant evropske sigurnosti. Tokom tih 70 godina, paradigma sigurnosti se nepovratno promijenila. Evropa se danas suočava s drastičnim promjenama svog sigurnosnog okruženja, kako na istoku tako i na jugu. Riječ je o svojevrsnom 'koktelu' sigurnosnih izazova - izazova za našu sigurnost, našu ekonomiju i samo tkivo naših društava. Upravo zbog toga, najznačajniji prošlogodišnji transatlantski događaj – NATO samit u Varšavi, ponudio je sveobuhvatne odgovore na širok spektar sigurnosnih izazova, bez obzira iz kojeg strateškog pravca oni dolaze, dokazavši relevantnost i dosljednost Saveza i snagu transatlantskog partnerstva. Kada je bilo najpotrebnije, Savez je dokazao svoju spremnost za izvršavanje njegovog osnovnog zadatka, a sada je njegov zadatak ići korak dalje u suočavanju s brojnim izazovima. U odnosu na novu američku administraciju, trajna transatlantska veza i partnerstvo nikad nijesu bili upitni. Transatlantski savez Evrope i SAD-a i dalje ostaje najvažniji garant mira i stabilnosti te okosnica zaštite sloboda i demokratije“.

Kad se govori o NATO-u, uglavnom se ističu pozitivni aspekti. Postoji li nešto što biste izdvojili kao negativnu stranu članstva, konkretno u slučaju Hrvatske?

„Nema ih, a uvjeren sam da će i Crna Gora ubrzo moći posvjedočiti tome“.

Igor PEJOVIĆ