[ Mina; Objavila: J.B.Č. ]

RULE OF LAW NON-PAPER

Značajan napredak u zakonodavnim reformama

Implementacije akcionih planova u tri i po godine, za poglavlja 23 i 24, donijele su značajan napredak u zakonodavnim reformama, kontinuiranim obukama i podizanju svijesti a proces jačanja institucija je gotovo dovršen, navodi se u nezvaničnom radnom dokumentu (rule of law non-paper) koji je pripremila Evropska komisija, a koji je danas objavilo Ministarstvo evropskih poslova.

U dokumentu se još kaže da su tri i po godine implementacije akcionih planova za poglavlja 23 i 24 donijele značajan napredak u zakonodavnim reformama, kao i kontinuirane obuke i aktivnosti na podizanju svijesti.

"Proces jačanja institucija je gotovo dovršen. Za sve institucije, a naročito Specijalno državno tužilaštvo, Agenciju za sprječavanje korupcije i Specijalno policijsko odjeljenje potrebno je obezbijediti sva neophodna sredstva kako bi efektivno sprovodile svoja ovlašćenja", kaže se u Izvještaju.

Navodi se da, dok je primijećen napredak u uspostavljanju početnog bilansa ostvarenih rezultata u oblasti suzbijanja korupcije na visokom nivou i nekih oblika organizovanog kriminala, u nekoliko oblasti uticaj zakonodavnih i institucionalnih reformi još nije u potpunosti vidljiv, a bilans ostvarenih rezultata je ograničen.

"Ovo naročito važi za pojedine oblasti suzbijanja korupcije, zaplijene i oduzimanja imovine stečene kriminalom, kao i ostvarenih rezultata u pogledu nasilja nad novinarima, trgovine ljudima i pranja novca", piše u Izvještaju.

U tim oblastima, kako se navodi, i dalje se očekuju ubjedljivi rezultati dok sankcije predviđene zakonom nijesu efektivno primijenjene.

Ocjenjuje se da će prenošenje zakonodavnih i institucionalnih reformi u konkretne rezultate na terenu zahtijevati dodatne napore.

Kako se navodi, zahtijevaće dodatne napore u cilju jačanja administrativnih kapaciteta, zapošljavanjem na osnovu zasluga, dodjele adekvatnih resursa i sistematskih obuka zasnovanih na praksi.

"Zahtijevaće dodatne napore i u cilju proaktivnog rada svih učesnika i institucija u implementaciji reformi na predviđeni način, u sredini gdje nezavizne institucije imaju obezbijeđena neophodna sredstva, i zaštićene su od bilo kakvog uticaja i motivisane da u potpunosti primijenjuju svoja ovlašćenja", kaže se u dokumentu.

Ocjenjuje se da je pozitivna činjenica da je civilno društvo uključeno u reformski proces i radne grupe za poglavlja 23 i 24.

"Međutim, ukupni potencijalni benefiti stručnog znanja civilnog društva još nijesu do kraja prepoznati i iskorišćeni. Potrebno je osigurati da se konsultacije s civilnim društvom obavljaju na svrsishodan način", navodi se u Izvještaju.

Kako se ocjenjuje, u predstojećem periodu će biti od ključnog značaja za Crnu Goru da pokaže kredibilan i održiv napredak u svim oblastima vladavine prava i da uloži dodatne napore u oblastima gdje su rezultati za sada ostali ograničeni.

"To će zahtijevati uključivanje svih relevantnih institucija i aktera angažovanih u ovaj proces, uključujući i široku i snažnu političku odlučnost i odgovornost", ocjenjuje se u Izvještaju.

Navodi se da si nakon ustavnih izmjena i dopuna iz 2013, nastavljene reforme u pravosuđu.

"U julu 2016. Skupština je usvojila zakone o pravosudnim ispitima i o pripravnicima u sudovima i tužilaštvima. Međutim, zakonodavni okvir za jačanje nezavisnosti i nepristrasnosti pravosuđa još nije u potpunosti primijenjen", navodi se u Izvještaju.

Ocjenjuje se da je bilans ostvarenih rezultata u sprovođenju disciplinske odgovornosti i etičkih kodeksa sudija i tužilaca i dalje ograničen. "Odluke Sudskog i Tužilačkog savjeta o disciplinskoj odgovornosti i implementaciji Etičkih kodeksa moraju biti bolje obrazložene. Potrebno je razviti sudsku praksu".

Ukazuje se da je prošle godine disciplinski postupak pokrenut protiv jednog sudije i da je još u toku.

Kada su u pitanju tužioci, kako se ukazuje, jedan slučaj je pokrenut prošle godine i dalje je u toku.

"Nijesu sprovedene odgovarajuće mjere u svim slučajevima u kojima je postojao osnov za disciplinsku odgovornost. Crna Gora treba da razmotri izmjenu odredaba Zakona o Sudskom savjetu kojim je predviđeno da kršenje nepristrasnosti predstavlja krivično djelo tek kada sudija ne traži izuzeće u najmanje tri slučaja", predlaže se u Izvještaju.

Navodi se da dok Crna Gora generalno gledano nema problem većeg broja zaostalih sudskih predmeta, nije bilo značajnijih promjena u radu sudova prošle godine u poređenju s 2015.

"Mjere za poboljšanje efikasnosti pravosuđa treba da se nastave, kako bi se sudovi osposobili da se izbore s prilivom predmeta i da se dodatno smanji broj neriješenih slučajeva", navodi se u Izvještaju.

Ukazuje se da je kao rezultat postojanja sistema javnih izvršitelja, ukupan broj izvršnih premeta koji su stigli u sudove prošle godine dodatno opao.

U dijelu o ratnim zločinima ocjenjuje se da Crna Gora treba da osigura da žrtve ratnih zločina imaju jednak pristup pravdi, da su nadoknade u skladu s nacionalnim zakonodavstvom i da su preostala potraživanja procesuirana u razumnom roku.

Podsjeća se da je nova Agencija za sprečavanje korupcije počela s radom 1. januara prošle godine.
Ukazuje se da je Budžet za ovu godinu koji je dodijeljen Agenciji nešto ispod zakonskog minimuma od 0,2 odsto i da iznosi 1,67 miliona EUR.

Navodi se da je u januaru ove godine Agencija usvojila izmijenjeni pravilnik prema kom je broj sistematizovanih radnih mjesta povećan za pet i da ukupno iznosi 60. "Dok je u januaru 2016. godine Agencija počela s radom sa 23 službenika, u toku 2016. popunjeno je još 27 radnih mjesta, čime je broj zaposlenih porastao na 50".

Ocjenjuje se da je određeni napredak primijećen u pogledu jačanja kapaciteta u sektoru finansiranja političkih partija i izbornih kampanja, mada je potrebna intenzivna obuka službenika o zaštiti zviždača i lobiranju.

U dijelu o represiji korupcije navodi se da su reforme koje se odnose na usvajanje zakonodavstva i jačanje institucija u toj oblasti skoro završene.

"Poboljšani su institucionalni i operativni kapaciteti Specijalnog tužilaštva za borbu protiv korupcije, organizovanog kriminala, ratnih zločina, terorizma i pranja novca (SDT), kao i Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO) koje je osnovano 2016. kako bi podržalo rad SDT", kaže se u Izvještaju.

Navodi se da su neophodna dodatna poboljšanja kako bi se omogućilo Specijalnom tužilaštvu i Specijalnom policijskom odjeljenju da djelotvorno rade na sve većem broju predmeta.

Ocjenjuje se da je početni bilans rezultata za istrage, krivično gonjenje i konačne presude u slučajevima korupcije na visokom nivou uspostavljen prošle godine ali da sada treba dodatno da se konsoliduje.

"Nakon prve konačne i pravosnažne presude u slučaju korupcije na visokom nivou u februaru 2016. (slučaj ,,Košljun"), donijeto je još 14 konačnih i pravosnažnih presuda tokom iste godine na osnovu sporazuma o priznanju krivice zaključenih sa osam fizičkih i četiri pravna lica", kaže se u Izvještaju.

Podsjeća se da kazne zatvora koje je sud do sada izrekao nakon zaključivanja sporazuma o priznanju krivice variraju od šest mjeseci do tri godine i osam mjeseci.

"Presudama donesenim u ovim predmetima predviđa se i povraćaj imovine ili plaćanje finansijske nadoknade oštećenim opštinama u ukupnom iznosu od više od 23 miliona EUR", navodi se u Izvještaju i podsjeća da je među osuđenima u ovim predmetima i nekadašnji predsjednik Državne zajednice Srbije i Crne Gore, ali još nije počeo sa služenjem zatvorske kazne.

"Sud treba da ispita još četiri sporazuma o priznanju krivice koji su zaključeni sa dva fizička i jednim pravnim licem", navodi se u Izvještaju.