(Mina)

NA PUTU KA EU

"Fale istrage i pravosnažne presude"

Ključni problemi na putu Crne Gore ka Evropskoj uniji (EU) su nedostatak efikasnih istraga, pravosnažnih presuda i odgovarajućih kaznenih politika i nepostojanje sistema odgovornosti u državnim institucijama, ocijenio je predsjednik Upravnog odbora Instituta alternativa, Stevo Muk.

On je, na konferenciji “Prva petoljetka crnogorskih pregovora sa EU”, koju je organizovao Centar za građansko obrazovanje (CGO) u saradnji sa njemačkom fondacijom Friedrich Ebert, kazao da u javnim institucijama postoji sistem neodgovornosti i negativna solidarnost.

Muk je kazao da postoji izostanak volje starješina i institucija koje bi trebalo da brinu da se utvrdi pojedinačna odgovornost i da se odvoje oni koji rade loše od onih koji rade dobro.

"Čini se da postoji zavjera ćutanja među profesijama i sektorima državne uprave i pravosuđa”, kazao je Muk u PR centru.

On smatra da sistem može da funkcioniše samo ukoliko je riječ o antisistemskim akterima.

“Ja bih želio da vidim da policija, tužilaštvo, sudovi i cjelokupan sistem jednako djeluju i angažuju sve potencijale u svim slučajevima”, poručio je Muk.

Glavni specijalni tužilac, Milivoje Katnić, tvrdi da su u fokusu Specijalnog državnog tužilaštva svi predmeti.

"Ne postoji nijedan predmet u Specijalnom tužilaštvu da se na njemu ne radi proaktivno i da je bilo koji u zastoju. Ne postoji nijedno lice za koje postoji osnov sumnje, a da se protiv njega ne vodi izviđaj i da nije donijeta naredba za sprovođenje istrage”, objasnio je Katnić.

Šefica radne grupe za poglavlje 23 i direktorka Direktorata za pravosuđe u Ministarstvu pravde, Marijana Laković Drašković, kazala je da je u izvještaju Evropske Komisije (EK) za prošlu godinu, pregovaračko poglavlje 23 prepoznato kao poglavlje sa najvećim napretkom u odnosu na ostale države koje pretenduju da budu članice EU.

“Ne stoje stvari tako loše. Kada je u pitanju reforma pravosuđa, najznačajnije aktivnosti su preuzete po pitanju nezavisnosti i efikasnosti pravosuđa. Proces je jako izazovan sa aspekta sudskog i tužilačkog savjeta i primjene zakonskih propisa”, pojasnila je Laković Drašković.

Ona je rekla da je pokrenut jedan disciplinski postupak i donesena jedna disciplinka mjera protiv jednog državnog tužioca.

"To se desilo početkom ove godine i izrečena je novčana kazna", pojasnila je Laković Drašković.

Prema njenim riječima, procesuiranje ratnih zločina predstavlja jedan od najsloženijih postupaka sa mnogo izazova u praksi.

“Imamo sedam izviđaja, tako da nije baš da sve stoji i da se ništa ne radi kada su u pitanju ratni zločini. Što se tiče odgovornosti to je pitanje za tužilaštvo i sud”, istakla je Laković Drašković.

Predsjednik Socijaldemokratske partije (SDP), Ranko Krivokapić, smatra da je glavni problem Crne Gore, u evropskim integracijama, vladavina prava koju je, kako kaže, uništila korupcija.

„U posljednje tri decenije je urušeno ono što je bila glavna snaga Crne Gore, a to je vjera u pravdu. Ona je urušena do mjere da to vide iz Brisela, Vašingtona, ali i iz Moskve. Vjeru u pravdu nisu uništili građani, nego korupcija kao osnovni problem svake države“, pojasnio je Krivokapić.

Crna Gora, kako je kazao, može opstati kao društvo i kao dio evropskih integracija samo ako vrati vjeru u pravdu.

Profesorka Ekonomskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, Gordana Đurović, ocijenila je, da državnoj administraciji, kada je riječ o evropskim integracijama, danas nije lako.

“Možda joj je i teže nego ranije. Jer prije par godina je bio jedan talas postreferendumske energije u državnoj administraciji. Mnogo je bila prisutnija sinergija i mnogo smo više osjećali timski duh”, kazala je Đurović.

Upitana da prokomentariše pad podrške građana evropskim integracijama, ona je je istakla da je sve preko 60 odsto dobra i stabilna podrška za balkanske uslove.

“Mislim da je 80 odsto nepoznavanje procesa i referendumska euforija, a kada bi ta podrška bila oko 50 odsto to bi bilo upozorenje da komunikacija sa građanima ne valja”, poručila je Đurović.

Predsjednik Demosa, Miodrag Lekić, kazao je da je u spoljnoj politici Crne Gore dominantan bio NATO, da je EU bila u drugom planu i da su građani primijetili promjene na gore.

“Pogledajmo pomorski saobraćaj, pa ćemo da utvrdimo da smo 52 godine imali liniju Bar-Bari, a sada je nemamo. Što se tiče željezničkog saobraćaja, fenomen visokog rizika je putovati od Bara do Podgorice zbog kočnica. A, kada je riječ o vazdušnom saobraćaju imamo firmu koja uništava budžet zbog rasipništva i neracionalnosti”, istakao je Lekić.