13-JULSKE NAGRADE

Žiri: Napadi neutemeljeni

Povodom reagovanja dijela javnosti, oglasio se i Žiri za dodjelu trinaestojulske nagrade. Saopštenje prenosimo integralno.

Rad Žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade za 2013. zasnovan je na Zakonu o državnim nagradama i Poslovniku o radu Žirija. Ove godine  predviđeno je donošenje do tri godišnje nagrade, dok se Trinaestojulska nagrada za životno djelo ove godine ne dodjeljuje. Shodno odredbama Zakona vrijednovana su, isključivo, djela ostvarena u prethodne dvije godine, od značaja za stvaralaštvo u Crnoj Gori.

Žiri je, na sjednici od 03. juna 2013., konstatovao da je ove godine pristigao 21 prijedlog, koji ispunjava Zakonom propisane uslove.

Na sjednici od 18.06.2013. Žiri je, radeći u punom sastavu u prethodnoj raspravi, jednoglasno postigao dogovor da se, vodeći računa o strukturi prispjelih prijedloga, za oblast umjetnosti dodijele dvije nagrade, a za ostale oblasti jedna. Potom se pristupilo raspravi o djelima predloženih kandidata.

Nakon toga, Žiri je, u skladu sa odredbama Poslovnika o radu (član 22), sveo listu na pet kandidata: Radule Knežević, Ilija Lakušić, Gojko Čelebić, Gojko Kastratović i Risto Radmilović.

Zatim su članovi Žirija pristupili tajnom glasanju. Glasanje je završeno u prvom krugu sljedećim rezultatom: Radule Knežević (5 glasova), Ilija Lakušić (4 glasa), Gojko Čelebić (4 glasa), Gojko Kastratović (2 glasa) i Risto Radmilović (bez glasova).

Time je Žiri, u potpunosti poštujući propisanu proceduru, donio konačnu Odluku o dodjeli godišnje Trinaestojulske nagrade za 2013. godinu: Radulu Kneževiću, politikologu, Iliji Lakušiću, književniku, i Gojku Čelebiću, književniku i književnom kritičaru.

Poslije objavljivanja Odluke, čak i prije njenog obrazloženja, uslijedila su brojna reagovanja dijela javnosti. Takve reakcije, po pravilu, prate svako dodjeljivanje nagrada. Ali, ono što zabrinjava jeste visok stepen uvrjedljivih kvalifikacija i gotovo isključiva usmjerenost na ličnosti dobitnika, a ne na analizu njihovih djela, za koja su nagrađeni. Takav pristup istovremeno predstavlja i pokušaj diskreditovanja članova Žirija i postupka za donošenje ovogodišnjih nagrada.

Kao rezultat ovakvih neprimjerenih napada i osporavanja uslijedila je inicijativa za izmjenu Zakona o državnim nagradama. Ne sporeći pravo inicijatora da pokrene takav postupak, dužnost nam je da principijelno ukažemo da bi eventualno usvajanje tih izmjena potpuno obesmislilo postojanje institucije žirija u postupku dodjeljivanja državnih nagrada, a po važećem Zakonu o državnim nagradama, žiri donosi konačnu odluku.