ŠUTANOVAC SMATRA

Putin bi u Srbiji dobio 60 odsto glasova

Američki predsjednik Donald Tramp nema široku sliku na vanjsku politiku, dok se njegova politika zasniva na instiktima. Istovremeno, predsjednik Rusije, Vladimir Putin, u Srbiji bi osvojio 60 odsto glasova, ako bi bio kandidat na izborima u Srbiji. To su poruke s trećeg panela "Da li se američka vanjska politika promijenila pod Trampovom administracijom", u okviru osmog 2BS Foruma, koji se održava u Budvi.

Govoreći o američkom predsjedniku, bivši ministar odbrane Srbije, Dragan Šutanovac, rekao je da je prije nekoliko dana slušao menadžera Trampove kampanje, Korija Levandovskog koji ga je, kako je istakao, gotovo ubijedio da je Tramp najbolji lider.

Kad je riječ o odnosu Srbije prema Istoku i Zapadu, Šutanovac je rekao da su Srbi podijeljeni.

“Naše srce je okrenuto prema Rusiji, i reći ćemo vam da najviše volimo Rusiju, a kad pitate gdje želite zdravstveno osiguranje, odgovor će biti Amerika i Zapadna Evropa”, rekao je Šutanovac.

On je saopštio da Srbija nije spremna da postane članica NATO-a jednako brzo kao druge zemlje regiona.

“Trampa vode instikti, on je dobar biznismen. Ja sam demokrata, a nacionalisti kažu ‘Srbija na prvom mjestu’, kao ‘America first’. Da imamo izbore i da je Putin kandidat, on bi dobio 60 odsto, što je kuriozitet”, kazao je Šutanovac.

Navodeći da je Evropska unija jedini izbor za region, Šutanovac je rekao da ćemo svi prije ili kasnije biti članice NATO-a.
Šutanovac se osvrnuo na pokušaj miješanje treće strane u politička zbivanja u Crnoj Gori i Makedoniji: “Srbija je pod pravom opsadom i napadima lažnih vijesti”.

Na pitanje da li su te lažne vijesti iz Rusije, Šutanović je odgovorio: “Mislim da da. Ne možete da vjerujete što sve može da dođe iz tog izvora. Imamo jedan magazin sa sjedištem u Rusiji i sve veći uticaj imaju u odnosu na ono što produkuju televizije”.

Šutanovac u tome, kako je rekao, ne vidi ozbljnu viziju: “Mi smo tu kao kamenčić u cipeli, da kvarimo svaki pokret. Imamo duge relacije sa SAD, to je nešto što treba posmatrati i tako se izboriti s lažnim vijestima”.

Direktor varšavske kancelarije njemačkog Maršalovog fonda, Michal Baranovski, rekao je da je realan pesimizam u vezi s Trampom, navodeći da Trampova administracija, čak ni Amerika, nijesu kao Tramp.

“Činjenica je da bi bilo dobro da budemo jak akter na planu bezbjednosti i da imamo dobrog saveznika u Americi, ali mi moramo iz te perspektive da posmatramo Ameriku. Mi možda ne volimo to što Tramp predstavlja, ali je još gore kad pogledamo što će biti posljedice njegove vladavine, a to je podrivanje njegovih saveza, a NATO i EU su jedni od tih”, kazao je Baranovski.

Baranovski je rekao da bi pozdravili ako bi na sljedećim izborima pobijedio Džozef Bajden, navodeći da će njegova zemlja ostati proamerička, bez obzira na to ko bio u Bijeloj kući.

Najveću opasnost, kaže on, vidi u Putinovom uspjehu oponašanja Rusije od strane drugih država.

Tramp politiku bazira na instiktima

Direktor Centra za diplomatiju i globalni angažman, Majkl Karpenter, smatra da Tramp nema krupnu sliku na vanjsku politiku, te da se njegova politika bazira na instiktima. Sve to, smatra on, nije dobro za ljudska prava i demokratiju.

“Vanjska politika bi trebalo da bude u rukama profesionalaca”, rekao je Karpenter. On smatra da je američka vanjska politika bila bazirana na snažnoj transatlantskoj vezi. 

Karpenter je rekao da su prihvatljive relacije Srbije s Rusijom, ali da je loše kad se to kombinuje s agresivnom politikom Kremlja.

“Da li vide vanjsku politiku te zemlje koja manipuliše”, pitao je Karpenter.

Savjetnik u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine, Selmo Cikotić, kaže da bi SAD trebalo da razmišljaju o alternative za svoju koristi.
“Prirodno je da imamo razloga da vjerujemo da naša povezanost u region garantuje stabilnost Zapadnog Balkana. I zato se očekuje intervencionistička uloga SAD u svemu tome. Ta intervencija SAD je bila najbolja od hladnoratovskog perioda”, kazao je Cikotić.

NATO se, kako je rekao, vidi kao jedini djelotvoran koncept.  “Kad god dođe do problema samo NATO može da završi stvar”, istakao je on.

Komentarišući prisutnost Rusije u regionu, on je rekao da to rade s vrlo malo investicija.

“Ne postoji jednostavan pristup. U svim nacijama u region imate stav da je Rusija velika nacija koja je učestvovala u stvaranju civilizacije, što je tačno, ali kad dođe kriza, uvijek ćete naći neki radikalan element iz Rusije”, rekao je Cikotić.

Kaže da im u BiH ne bi smetale investicije iz Rusije, ali da je problem što je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik naklonjen Moskvi.

“Imamo tu ekonomsku razmjenu s Rusijom koja je bila najmanja za entitet koji on predstavlja”, kaže Cikotić, uz ocjenu da je specifična geopolitika Zapadnog Balkana.

Na pitanje koliko bi se trebalo zabrinuti zbog prisustva te “mekane” ruske moći, Šutanovac je rekao da uticaj Rusije nije racionalan.

“Nula donacija je bilo sa Istoka, ali su oni imali bolji PR. Ako bi imali požar, dolazili su avioni iz Rusije da gase. Oni su djelovali brže nego SAD, jer tamo imamo procedure”, kazao je on.