- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Politika
18. 07. 2018. 11:56 >> 13:00 48
MARKOVIĆ SMATRA
Parastos Draži bruka i blam Mitropolije
Bruka je i blam sveštenstva Mitropolije crnogorske primorske da se ratnom zločincu organizuje parastos u crkvi, ocijenio je predsjednik Vlade Crne Gore, Duško Marković.
On je na premijerskom satu u parlamentu poručio da će država naći načina da odgovori na takve postupke, ali ne tako što će izvoditi policajce i vaditi pendreke.
Marković je, obraćajući se poslanicima Demokratskog fronta (DF), rekao da su iz tog političkog saveza trebali da reaguju na jučerašnji parastos ratnom zločincu i saradniku okupatora.
“Trebali ste da kažete da je SPC baš juče organizovala parastos ratnom zločincu i saradniku okupatrora, i da je to neprihvatljivo i da to vrijeđa osjećaje onih koji su vjekovima stvarali ovu državu, a posebno onima koji su posvećeni antifašističkim vrijednostima. Neko je pokušao da nas natjera da sa pendrecima uđemo u crkvene odaje i spriječimo taj sraman čin”, rekao je Marković.
Poručio je i da to nikada neće uraditi, jer je to crkvena imovina.
Nećemo izvoditi policajce i vaditi pendreke
“Ali je blam i bruka sveštenstva Mitropolije da se ratnom zločincu u tom prostoru organizuje parastos. I država će naći način da odgovori na to. Ne da izvodi policijace i vadi pendreke, nego da mijenja zakone pa će neko krivično odgovarati za ta djela”, rekao je Marković.
Prethodno je poslanika DF-a, Andriju Mandića, interesovalo da li su nadležni organi preduzeli nešto protiv "ostrašćenih pripadnika drugih konfesija koji su se okupili da fizički spriječe pravoslavnog mitropolita da služi liturgiju na temeljima Hrama Svetog Jovana Krstitelja u Svaču".
Marković mu je odgovorio da je Vlada posvećena da kroz institucije sistema štiti temeljne vrijednosti građanskog društva.
Pojasnio je da je u konkretnom slučaju Uprava policije postupila u skladu sa zakonom, kad nije dozvolila okupljanje pod okriljem Mitropolije crnogorsko-primorske.
"Prijava koju je Crkvena opština Ulcinj podnijela bila je neblagovremena i neuredna shodno Zakonu o javnim okupljanjima. Riječ je o objektu koji ima tretman kulturnog dobra, a cilj okupljanja nijesu bili adekvatni značaju kulturnog dobra", pojasnio je Marković.
Premijer je rekao i da je evropska perspektiva Zapadnog Balkana neosporna i neupitna, što je, kako je istakao snažno potvrđeno na Samitu u Sofiji.
“Nema dileme da je Zapadnom Balkanu mjesto u Evropi i da će svi uraditi ono što je neophodno da zemlje Zapadnog Balkana, shodno sopstvenim ostvarenjima, što prije postanu članice EU”, rekao je Marković.
Nemamo otvorenih graničnih pitanja
Crna Gora je, poručuje Marković, nesporni lider.
On je, odgovarajući na pitanje Miodraga Vukovića (DPS) o rezultatima posljednjeg susreta sa premijerima Zapadnog Balkana u Londonu, rekao da je Crna Gora, kao predvodnica evropskih integracija, motivisana da ojača dinamiku i ostvari planirane ciljeve u integracionoj agendi.
Podsjetio je premijer Marković da granična pitanja Crne Gore u ovom trenutku nijesu otvorena politika pitanja.
“Potvrdili smo da ne čekamo da nam drugi rješavaju probleme, već znamo svoje prioritete. Uvjereni smo u dobre odnose sa susjedima”, rekao je Marković.
Napominjući da je Crna Gora kao jedna od najuspjšenijih učesnica Berlinskog procesa već imala zapažene koristi, Marković je istakao da je Londonski samit ispunio naša očekivanja.
Poslanika Socijaldemokratske partije, Ranka Krivokapića, zanimalo je da li je Vlada sposobna da se suoči "sa ubrzanim pogoršanjem života građana i strukturalno neodrživim stanjem ekonomije ili da bude voljno ili nevoljno dio poharne ekonomije Crne Gore".
Premijer je podsjetio na izvještaje Svjetske banke u kojima se konstatuje da je realni rast crnogorske ekonomiije u 2017-oj iznosi 4,3 odsto i da je to kreiralo više radnih mjesta.
Marković: Strane investicije opstruirao SDP
"Trend porasta zaposlenih nastavljen je i u prvom kvartalu 2018-e godine", rekao je Marković.
Premijer je podsjetio da je priliv stranih direktnih investicija u prethodnih nekoliko godina opstruirao upravo SDP, a pod geslom "navodne zabrinutosti zbog takozvane poharane ekonomije".
"BDP po glavi stanovnika u prošloj godini iznosio je 6.810 eura i najviši je u regionu Zapadnog Balkana. Životni standard crnogorskog građanina, mjeren ovim parametrom je 46 odsto evropskog prosjeka, sve druge zemlje Zapadnog Balkana su ispod 40 odsto", rekao je Marković.
Krivokapić mu je, međutim, odgovorio da Crna Gora po Economist Intelligence Unitu još nije na nivou Socijalističke Republike Crne Gore. Lider SDP-a je rekao i da se građani Crne Gore sve više zadužuju, a da je trenutno stanje ekonomije neodrživo.
Mića Orlandića (klub SD-LP) zanimalo je šta Vlada preduzima ili će preduzeti da se “konačno učini izvjesnim izdavanje enciklopedije Crne Gore”.
Govoreći o enciklopediji, premijer je podsjetio da je rad na crnogorskoj enciklopediji započet 1969. godine, u okviru tadašnjeg Leksikografskog zavoda, da bi nakon njegovog ukidanja prešao u nadležnost Crnogorske akademije nauka i umjetnosti (CANU).
Zakonom o CANU iz 2012-e godine, kako je rekao, propisano je da Akademija priprema Enciklopediju Crne Gore i druge nacionalne enciklopedije iz oblasti nauka i umjetnosti.
"Uvjeravam vas da će Vlada Crne Gore podržati izradu pojedinačnih leksikona i nastaviti da podržava CANU kako bi se obezbijedio kontinuitet na ovom važnom državnom poslu", rekao je Marković.
Marković je istakao da će projekti poput Enciklopedije Crne Gore jednog dana predstavljati relikviju našeg nacionalnog identiteta i pijetet vremenu i ljudima koji su doprinijeli izgradnji današnje Crne Gore.
U ime Kluba manjinskih partija, Genci Nimanbegu, pitao je Markovića kako Vlada i on lično cijene rezultate ostvarene implementacijom Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata.
Marković je, odgovarajući Nimanbeguu, rekao da je procjena kako je do isteka roka za legalizaciju podnijeto nekoliko desetina hiljada zahtjeva. Najviše ih je bilo u Podgorici, Baru, Budvi, Herceg Novom i Ulcinju.
Igor PEJOVIĆ
Види још
Коментари48
Остави коментар