Mina [ Objavio: O.Z. ]

PRIVREMENI ODBOR

U DPS-u spremni za razgovore o izmjenama Ustava

Demokratska partija socijalista (DPS) spremna je da razgovara o izmjenama i dopunama Ustava, ukoliko se postigne saglasnost o izmjeni nekih aspekata izbornog zakonodavstva ili dogradnji ambijenta u kome se sprovode izbori, poručio je potpredsjednik Skupštine iz vladajuće stranke, Branimir Gvozdenović.

Na sjednici Kolegijuma predsjednika Skupštine, održanoj u utorak, dogovoreno je da bi privremeni skupštinski odbor, koji će se baviti reformom izbornog zakonodavstva, trebalo da bude formiran do kraja oktobra.

Gvozdenović je u intervjuu agenciji Mina kazao da DPS u taj proces ulazi sa ozbiljnom namjerom da se postigne konsenzus po svim ključnim pitanjima.

On je, upitan kakav je stav DPS-a po pitanju zahtjeva Demokratskog fronta da se na odboru može razgovarati o izmjenama i dopunama Ustava, rekao da su spremni i na to ukoliko se postigne saglasnost o izmjeni i nekih aspekata izbornog zakonodavstva ili dogradnji ambijenta u kome se sprovode izbori, čije sprovođenje zahtijeva izmjenu ustavnog okvira.

Gvozdenović je kazao da treba svi da uoče da bez DPS-a ne može biti dvotrećinske većine koja je neophodna za tu vrstu pravne nadgradnje.

"DPS ima mehanizme da spriječi sve ono što bi odstupalo od državnog interesa. Uvijek ćemo interesu države, demokratije i opšteg boljitka davati prednost. Tako će biti i ovog puta", poručio je Gvozdenović.

Na pitanje da li formiranje privremenog odbora, umjesto radne grupe rezultat kompromisa, on je kazao da je u osnovnoj inicijativi DPS-a i njenoj dopuni ostavljen prostor za oba formata rada na optimizaciji, dogradnji ili daljoj reformi izbornog zakonodavstva.

"Ipak se radi o terminološkoj odrednici i formi, a nama je, kao što smo više puta naglasili, najbitnija suština", rekao je Gvozdenović.

On je objasnio da velike razlike nema kad su u pitanju formati rada i da je na Kolegijumu procijenjeno da je formiranje privremenog odbora ipak bliža opcija.

Gvozdenović je dodao da je u opciji skupštinskog odbora, regulisanje radne procedure uprošćeno, jer je rad odbora precizno definisan skupštinskim Poslovnikom.

Na pitanje da li očekuje da će biti ispunjeni svi uslovi i procedure kako bi odbor bio formiran krajem oktobra, kako je planirano, Gvozdenović je kazao da je DPS i do sada insistirao na što bržem formiranju odbora i da će činiti to i ubuduće.

Kako je rekao, vjeruje da tu neće biti opstrukcije drugih subjekata.

“Dakle, imajući u vidu da odluku donosi Skupština na plenarnoj sjednici, za Treću redovnu sjednicu jesenjeg zasijedanja koja je zakazana za 30. oktobar kao prva tačka dnevnog reda definisana je Odluka o obrazovanju Odbora za dalju reformu izbornog i drugog zakonodavstva, dok će na istoj sjednici, u okviru tačke Izbori i imenovanja biti utvrđen i personalni sastav Odbora”, kazao je Gvozdenović.

I do sada imali slobodne i fer izbore

On je istakao da je cijeli proces usmjeren ka optimizovanju izbornog zakonodavstva, a ne kako bi doveo "do slobodnih i fer izbora".

"U Crnoj Gori smo i do sada imali slobodne i fer izbore, što nije samo moje mišljenje i stav DPS-a nego i relevantnih međunarodnih institucija koje su pažljivo i sitematski razmatrale naše izborno zakonodavstvo i nadgledale izborne procese, pozitivno ih ocjenjujući po završetku", kazao je Gvozdenović.

S druge strane, dodaje on, nijedan zakonski okvir se ne može smatrati savršenim, pa uvijek postoji prostor za njegovo optimizovanje.

"To je posebno važno kada je riječ o osjetljivoj legislativi kakva je izborna. U tom smislu smo i sami imali nekih korektivnih sugestija, a dobijali smo i preporuke relevantnih posmatrača", rekao je Gvozdenović.

On je kazao da DPS-u, kao partiji koja već decenijama dobija ubjedljivo podršku građana, odgovara svako poboljšanje izbornog zakonodavstva, jer se time smanjuje prostor za minimizovanje izbornih pobjeda te stranke, ali i za uzajamno nepovjerenje među političkim subjektima, što je cilj demokratije.

Rok može biti kraći

Što se tiče rokova kada bi odbor mogao da završi posao, Gvozdenović je rekao da su u DPS-u potpuno spremni da efikasno djeluju, odmah po formiranju odbora.

On je kazao da, što se tiče DPS-a, odbor može početi sa radom sjutradan po formiranju, 31. oktobra i podsjetio da je u prijedlogu za njegovo formiranje, kao rok za izradu svih prijedloga zakonskih izmjena i drugih akata, definisan kraj septembra naredne godine.

"U DPS-u smatramo da taj rok može biti kraći, ukoliko se svi potrudimo i ukoliko ovom procesu pristupimo bez politikanstva, sa samo jednim ciljem – da izborno zakonodavstvo države učinimo boljim i da, najmanje, implementiramo preporuke ODIHR-a iz 2016. i ove godine, kao i preporuke i sugestije domaćih i međunarodnih institucija i organizacija, uz naravno preporuke Evropske komisije iz Izvještaja o napretku", rekao je Gvozdenović.

Na pitanje koja je prva tema koju bi trebalo da razmatra odbor, i da li bi trebalo da se bavi i pitanjem Državne izborne komisije, on je odgovorio da ne u ovom momentu ne treba definisati tematske prioritete.

Na pitanje koji model nadzora nad radom odbora će biti prihvatljiv DPS-u, kada na dnevni red dođe to pitanje, Gvozdenović je rekao da se, kao odgovorna politička partija, zalažu za dosljednost i transparetnost političkog djelovanja.

"Prihvatljivi su nam različiti modeli monitoringa nad implementacijom rezultata rada odbora, kao što nam je prihvatljiv i bilo koji uređen sistem nadzora primjene izbornog zakonodavstva, što smo dokazali na svim dosadašnjim izborima", istakao je potpredsjednik parlamenta.

Gvozdenović je ukazao da je DPS podržao i uspostavljanje nezavisnog tijela ili odbora koji će vršiti nadzor nad primjenom usvojenih rješenja.

Sva rješenja biće "po mjeri" EU

Ne treba, kaže on, sumnjati da će sva rješenja koja se toliko potenciraju u javnosti kao “podržana od Evropske unije (EU)” biti sadržana u konačnim prijedlozima odbora.

"To što neke partije pojedine ideje predstavljaju kao rezultat svoje analitike ili krativnosti, ne mijenja činjenicu da se radi o izvodima iz Izvještaja Evropske komisije o napretku ili iz izvještaja posmatračkih misija OEBS i ODIHR. U tom okviru treba razumjeti i nedavni “nemušti pokušaj” jednog političkog lidera da objasni razlike između plana DPS-a i plana koji su Komisiji dostavile dvije opozicione partije”, kazao je Gvozdenović.

On je rekao da je prostor za "iole smislen odgovor" uzak jer, prema njegovim riječima, nema ni jednog predloga u opozicionom planu koji nije obuhvaćen predlogom DPS-a.

"No, sve je to manje bitno, ne želimo da se bavimo politikantskom potrebom pojedinih subjekata da imaju monopol na ovu ili onu ideju. Vrata su, kako što rekosmo, širom otvorena svima", zaključio je Gvozdenović.