O DRŽAVNIM SIMBOLIMA

CKM dostavio amandmane na izmjene zakona

Jedna smo od rijetkih država u svijetu koja u 21. vijeku nije uspjela da uspostavi primjenu kaznenih odredbi za nepoštovanje državnih simbola, ističe je predsjednik Crnogorske kulturne mreže (CKM) Aleksandar Damjanović.

"Punih devet godina, od svog osnivanja do danas, naša organizacija u državnim institucijama i političkim partijama nije uspjela da pronađe adekvatnog partnera na temu izmjene i dopuna ovog zakona. Očigledno je da nije postajala politička volja ili to možda nekome u državi nije odgovaralo da se, po našem mišljenju, najznačajniji zakon počne primjenjivati na pravi način. Upravo takav pristup primjeni ovog zakona doveo je do polemike u vezi sa državnim simbolima koja je, složićete se, nanosila ogromnu štetu ugledu naše države", rekao je Damjanović.

Damjanović se pita koliko neko treba da bude neodgovoran prema svojoj državi kada mu je bilo potrebno gotovo 13 godina da prizna da postojeći zakon nije dobar i da ga treba izmijeniti, kako bi se konačno stalo na kraj nepoštovanju države.

"Bilo bi lijepo kada bi državne institucije, a posebno njihovi rukovodioci shvatili da se država ne brani, i ne jača retorikom, već konkretnim djelima, što do sada nije bio slučaj. Od 2006. godine pa do danas upravo funkcioneri su bili ti koji su najviše kršili Zakona, u šta ćemo se svi zajedno uvjeriti kada pogledamo par primjera koje ću vam prikazati na video zidu. Vlada Crne Gore je konačno priznala da postojeći zakon nije dobar i da ga treba mijenjati. Kao što znate, veći dio crnogorske javnosti pogrešno je shvatio Vladin prijedlog amandmana i kao rezultat toga smo dobili video klipove i karikature koje se vrte na društvenim mrežama, a koje ismijavaju državne simbole. Posebno nas brine negativna kampanja dijela javnosti koji osporava namjeru Vlade da se postojeći zakon izmijeni i time stane na kraj neodgovornom odnosu prema državnim simbolima", istakao je on.

Damjanović kaže da CKM pozdravlja namjeru Vlade da se postojeći zakon izmijeni, „ali smo iznenađeni nedorečenošću prijedloga amandmana koje je resorno ministarstvo predstavilo javnosti“.

"Iznenađeni smo da nas niko iz Ministarstva kulture nije pozvao da participiramo u pisanju prjiedloga izmjene i dopuna zakona, ako se zna da se naša organizacija ovom materijom bavi devet godina. Mišljenja smo da je nedopustivo da jedna ozbiljna institucija kakva je Vlada Crne Gore predloži izmjene zakona koje i dalje ostavljaju prostora zanjegovo nepoštovanje, nevodeći pritom računa o poštovanju Ustava. Oni koji su radili na pisanju prijedloga amandmana morali su da znaju da Crna Gora po ustavnom uređenju od 2007. godine više nije republika. Nijesu predložene ni obavezne izmjene koje proizilaze donošenjem Zakona o državnim i drugim praznicima, iz kojih proiziliazi izmjena imena ovog zakona, koji treba da nosi naziv Zakon o državnim simblima. Takođe, iz Vladinog prijedloga se pokušava izbjeći odgovornost državnih funkcionera, što u našim prijedlozima nije slučaj. Naime, amandmanom koje smo dostavili poslanicima u dijelu kaznenih odredbi predviđena je odgovornost funkcionera za upotrebu državnih simbola koji su oštećeni ili izgledom nepodobni za upotrebu, kao i da iznos kazne za njihov prekršaj bude znatno veći od prekršaja fizičkog lica. Na primjer, ako je ispred zgrade Skupštine Crne Gore istaknuta pohabana zastava, odgovornost za to treba da snosi isključivo predśednik Skupštine, a ne neko drugi", napominje Damjanović i dodaje:

"Kada već spominjem predśednika Skupštine Crne Gore, iskoristio bih priliku da najoštrije osudim i nazovem “sramnom” odluku Ivana Brajovića, da iz službene upotrebe izbaci jotovanu varijantu crnogorskog jezika. Smatram da recimo ne može direktor Uprave za imovinu, koja je, odśetiću, zadužena i za održavanje objekata u državnom vlasništvu, da bude odgovoran što su zastave ispred graničnog prelaza Jabuka ili Centra bezbjednosti Rožaje nepodobne za upotrebu, već rukovodioci institucija ispred kojih su iste istaknute."

Posebno je trebalo, prema mišljenju Damjanovića, predviđeti da isticanje zastave bude obavezno ispred vaspitno-obrazovnih ustanova, jer se na taj način podiže patriotski odnos kod mladih.Takođe, na isti način trebalo je definisati kako se ističe zastava na jarbolu i koplju, što smo mi predviđeli, vođeni brojnim primjerima đe imamo zastave na kojima je grb naopako okrenut.

Čini se da je najviše polemike u javnosti izazvalo obrazloženje predlagača izmjene i dopuna zakona koje se odnose na način izvođenja himne.

"U prijedlozima amandmana trebalo je preciznije definisati kako se izvodi himna. Jer prema prijedlogu Ministarstva, recimo građanin može da ustane na intoniranje himne i da zviždi, ili da ustane pa nakon par sekundi śedne, i da time nije u prekršaju. Takođe, u istom članu nije precizno objašnjeno ko je izuzet od ustajanja. Mislimo da je pojam “osoba sa invaliditetom” dosta širok jer postoje i osobe sa invaliditetom koje su u mogućnosti da stoje, što je, složićete se, veliki propust. Prihvatanjem našeg amandmana za izmjenu Člana 24 postojećeg zakona jasno će biti definisano na koji se način odaje počast himni i ko je izuzet od ustajanja. Jedan od naših amandmana propisuje da je pored obaveznog isticanja zastave ispred vaspitno-obrazovnih ustanova obavezno i isticanje zastave ispred svih prostorija političkih partija koje djeluju u državnom i lokalnim parlamentima. Jer ako političke partije, ma kako se one zvale, mogu da primaju novac od države za svoj rad, onda bi bilo logično da i državnu zastavu istaknu ispred svojih prostorija. Kao što ste već čuli, naša organizacija dostavila je svim poslanicima u crnogorskom parlamentu prijedlog amandmana na izmjenu i dopune postojećeg zakona i, ukoliko bude postajala njihova spremnost da se oni prihvate dobićemo kvalitetan zakon, koji više neće davati prostora za zloupotrebu državnih simbola", smatraju iz CKM-a.

Oni vjeruju da nakon usvajanja izmjena i dopuna ovog zakona građanin ne treba da izigrava neku vrstu, narodski rečeno, “ špijuna”, već je samo potrebno da nadležne državne institucije rade na njegovoj primjeni.

"Crnogorska kulturna mreža imala je moralnu obavezu prema državi, da poslanicima uputi prijedloge amandmana za koje, nažalost, nijesmo sigurni da će biti i prihvaćeni, jer znamo da narodni predstavnici u Parlamentu ne razmišljaju po sopstvenom nahođenju, već to rade po partiskoj direktivi. Ja se ipak nadam da će poslanici, koji od države dobijaju razne benefite i zarade koje su nezamislive za prosječnog građanina, imati makar malo odgovornosti prema državi i predložiti na usvajanje naše amandmane i na taj način zaustaviti dalju zloupotrebu državnih simbola. Stoga, najveću odgovornost za to kakav ćemo na kraju zakon dobiti imaće, upravo poslanici, jer od njihove smjelosti zavisi kvalitet ovog zakona", podvlači Damjanović.

On navodi da je CKM došao do zaključka da su državne institucije svojom neodgovornošću doprinijele da danas prema državnim simbolima, Crnoj Gori i 21. maju imamo odnos kakav ne dolikuje državi sa ponosnom tradicijom i istorijom.

"Prema našem mišljenju, državne institucije napravile su sistemsku grešku jer je sa sankcionisanjem svih onih koji ne poštuju državne simbole i Crnu Goru trebalo početi već 22. maja 2006. godine, a ne trinaest godina kasnije. Ne možemo govoriti o poštovanju državnih simbola, a da ne spomenemo negativnu kampanju koju vode lokalne samouprave u kojima vlast vrše političke partije prosrpske orjentacije u Herceg Novom, Kotoru, Budvi, Plužinama i Beranama, đe se radi na satanizaciji i nipodaštavanju crnogorskog identiteta. Nažalost državne institucije na ovakva činjenja i dan danas ćute, a čak šta više, Patrijarhu SPC koji negira postojanje crnogorske nacije, Vlada obezbjeđuje službenu pratnju koja se naravno plaća novcem građana.Sa žaljenjem moramo konstatovati da i dalje budućnost suverenosti Crne Gore zavisi od rezultata parlamentarnih izbora, tako da i dalje predstoji velika borba za očuvanje tekovina 21.maja", zaključio je Damjanović.