[ Izvor: Beta, Objavio: I. P. ]

DOJČE VELE

Njemačka ne mijenja politiku prema Balkanu

Šta će biti poslije povlačenja s partijske i državne dužnosti Angele Merkel koju u Briselu doživljavaju kao nezvaničnog lidera Evropske unije, "kao sidro i jedro EU", a u zemljama Zapadnog Balkana vide je kao "podršku, inspiraciju i kao mentora", pita danas Dojče Vele (DW).

Otkako je njemačka kancelarka najavila da se neće ponovo kandidovati za predsjednicu Hrišćansko-demokratske unije (CDU), a samim tim i da neće produžiti svoj mandat na čelu Njemačke poslije 2021. godine, Evropska unija "našla se gotovo u stanju uzbune, u najmanju ruku u stanju neizvjesnosti", piše DW. 

Ta neizvesnost prelila se i na Zapadni Balkan gdje se zvaničnici, analitičari, čak i građani, bave mogućim posljedicama povlačenja političarke koja je bila "principijelna podrška" i "dala svoj lični pečat" širenju Evropske unije na Zapadni Balkan.

"Dokle god je ona kancelarka, teško da može da dođe do nekih bitnijih promjena u njemačkoj politici prema Jugoistočnoj Evropi i prema politici proširenja EU", rekao je za DW Dušan Reljić, direktor briselske kancelarije njemačkog Instituta za međunarodna i bezbjednosna pitanja.

U Centru za evropsku politiku u Briselu napominju da može doći do izvjesne "promjene duha njemačkih inicijativa u vezi s proširenjem" i podvlače da se prije svega radi o politici jedne države, a ne samo njenog lidera.

"Postoje dugoročni kontinuiteti u njemačkoj politici prema Jugoistočnoj Evropi, koji se u velikoj mjeri ostvaruju kroz politiku proširenja u Briselu i kroz NATO. Samim tim, takva politika je uhljebljena u međunarodni kontekst i nije podložna bitnim i brzim promjenama", rekao je Reljić.

Povlačenjem kancelarke Merkel mogu se promijeniti interesi onih na Zapadnom Balkanu koji su njemačku kancelarku proklamovali u svojevrsnog mentora, ali "naći će se novi mentor.., biće drugih političara kojima će se okrenuti, ako i kada to bude bilo potrebno", rekla je Roza Balfur iz njemačkog Maršalovog fonda u SAD.

U njemačkom Maršalovom fondu u SAD ocjenjuju da je politika Njemačke prema Zapadnom Balkanu određena interesima za stabilnost i ekonomiju, a ti će interesi "opstati, bez obzira ko bio na vlasti u Berlinu".

Iako zemlje Zapadnog Balkana nijesu značajan spoljnotrgovinski partner Njemačke, njemačke kompanije i fondacije posluju u tom regionu, i Njemačka je, s Angelom Merkel na čelu, uvela "Berlinski proces", a zatim i plan "Berlin plus", da se region ekonomski osnaži i bolje poveže i međusobno, i sa EU, navodi DW.

No, pitanje je da li će poslije Angele Merkel doći neko slične posvećenosti i s inicijativama prema Zapadnom Balkanu.

"Angela Merkel je lično investirala u politiku proširenja EU, a kada je Evropska komisija oslabila u vođenju tog procesa, Njemačka je uskočila na to mjesto", rekla je Roza Balfur.

Upravo to slabljenje Evropske komisije, izlazak Velike Britanije iz EU i promjene vlasti u nekim zemljama Unije, kao što je Italija koja je važila za veliku zagovornicu proširenja, Balfur navodi kao veće prekretnice za politiku proširenja, od tek najavljenog povlačenja Angele Merkel.

U njemačkom Institutu za međunarodna i bezbjednosna pitanja upozoravaju i na moguće posljedice predstojećih evropskih izbora na proces proširenja Unije na Zapadni Balkan, prenosi DW.

Ti izbori i zatim formiranje nove Evropske komisije i postavljenje novog komesara za politiku proširenja ,"mogu da dovedu do neke vrste usporavanja i zastoja u onim političkim procesima koji imaju veze sa Briselom i Evropskom komisijom", predvideo je Dušan Reljić.

Reljić smatra da bi bilo neodgovorno sada predviđati šta bi moglo da se dogodi 2021. godine, kada se očekuje kraj mandata kancelarke Merkel, iako analitičari već proučavaju manifeste svih važnijih njemačkih olitičkih partija i biografije njenih mogućih nasljednika na čelu CDU i "za kormilom Njemačke".

Tako su već, pored umjerenog krila CDU, izdvojili SDP i Zelene kao "najbolje opcije", a krajnje desničarsku Alternativu za Njemačku (AfD) kao "najveću potencijalnu opasnost" za nastavak politike širenja EU na Zapadni Balkan.

Dušan Reljić je za DW rekao da, s druge strane, "kancelarka Merkel ne vjeruje u smislenost određivanja datuma kao što je 2025. godina za mogući prijem Srbije i Crne Gore u EU".

Merkel, rekao je Reljić, "vjeruje da treba posmatrati kako se razvija situacija u tim zemljama, posebno u oblasti ispunjavanja najvažnijih kriterijuma, kao što su demokratija, vladavina prava i socio-ekonomski razvoj koji može da donese poboljšanje života ljudi u regionu".

"Dakle, riječ je o dinamici na terenu, a ne o datumima koje određuje Brisel", ocijenio je Reljić.

Pozicija Berlina je bila "tvrda" prema pokušaju predsjednika Srbije i Kosova, Aleksandra Vučića i Hašima Tačija, da uvedu novi pristup pregovorima Beograda i Prištine i dođu do eventualnog sporazuma koji bi se zasnivao na "razgraničenju", a njemačka kancelarka je navela da nije sklona da podrži takvo rješenje, konstatuje DW.

"Sada je pitanje da li će među zapadnim saveznicima prevagnuti mišljenje da ipak treba odstupiti od dosadašnjih pozicija da se granične linije na Balkanu ne bi smjele mijenjati", smatra Reljić.